Prvi okrugli stol o umjetnoj inteligenciji „Neka bude volja stroja“ održan je 14. ožujka u Saboru. Stručnjaci su govorili o zakonskoj regulaciji, etičkim dilemama i razvojnoj perspektivi umjetne inteligencije.
Selak Raspudić: Fokusirani smo na to da budemo tek uslužna zemlja
Saborska zastupnica Mosta Marija Selak Raspudić kazala je kako je okrugli stol organizirala, jer je umjetna inteligencija već postala dio naših života, iako regulacija itekako zaostaje. Ističe da, dok se u EU izdaju etičke smjernice i radi se na direktivama koje će odrediti kako je koristiti, u Hrvatskoj ova tema nije niti otvorena.
>(Ne)pristranost umjetne inteligencije: Kako popularni chatbot opisuje osobe s hrvatske scene?
„Etička pitanja koja se tiču umjetne inteligencije vezana su uz sve više ovlasti, koje se ne propitkuju, sankcioniranja govora mržnje gdje se ne prepoznaje humor, do zadiranja u ozbiljne teme, a etičke implikacije poprimaju neslućene razmjere. Ne mislim da umjetna inteligencija može zamijeniti čovjeka, a nekritičke implikacije su ogromne. Kada sam prvi put u Hrvatskom saboru govorila o chat GPT-u, interes je bio samo Tuđman i Tito, a gospodarske i ekonomske implikacije pale su u drugi plan. Zašto s umjetnom inteligencijom kasnimo u Hrvatskoj?! IT sektor bi trebao biti motor gospodarskog razvoja, mi bismo trebali biti Estonija, a fokusirani smo na to da budemo tek uslužna zemlja s nestabilnim prihodima iz turističkog sektora“, rekla je Selak Raspudić.
Momčilović: Nemamo odluke na nacionalnoj razini, a fali nam i obrazovanje
Suosnivač Global AI Ethics Institute Aco Momčilović istaknuo je kako će umjetna inteligencija promijeniti cijeli svijet, a kaže se da tko ne reagira, nema budućnosti.
„Tu se misli na zemlju, a mi smo daleko. Pa evo prvi put okrugli stol na ovu temu u Hrvatskom saboru. Nemamo ni nacionalnu strategiju za praćenje umjetne inteligencije, iako se nekoliko godina radi na njoj, ali ne znamo do kuda je to došlo, nemamo odluke na nacionalnoj razini, fali nam i obrazovanje, a umjetnu inteligenciju mahom koriste privatne tvrtke, startupovi.. Dva koraka su bitna: nacionalna strategija i implementacija onoga što su drugi u EU već napravili, ono što nam se nudi i u što nas se gura, ne moramo smišljati ništa“, kazao je Momčilović.
>Elon Musk: Umjetna inteligencija može predstavljati rizik za ljude
Profesorica na Katedri za kazneno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu Sunčana Roksandić kazala je da je umjetnu inteligenciju potrebno razvijati u skladu s vrijednostima i temeljnim pravima EU-a, jasno odrediti i znati koje su granice rizika.
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, istaknula je kako je u prošlom izvješću podnesenom u Hrvatskom saboru, bilo po prvi puta obrađeno poglavlje o utjecaju umjetne inteligencije na ljudska prava jednakost, ali to izvješće za 2021. još nije raspravljeno na plenarnoj sjednici, a ona će u izvješću za 2022. opet imati poglavlje umjetna inteligencije.
“Bez umjetne inteligencije konkurentnost bi bila puno manja”
Juraj Bilić iz CARNET-a istaknuo je kako ministarstvo i CARNET imaju dužnost upoznati učenike s novim tehnologijama, umjetnom inteligencijom, ali da ne budu puki konzumenti digitalnog okružja. Voditelj tima za umjetnu inteligenciju, analitiku i informacije, Sofascorea Karlo Knežević dodao je kako bi bez primjene umjetne inteligencije učinkovitost bila puno manja, automatski time i konkurentnost, a korisnici sve više žele personaliziran sadržaj, da stroj njima služi.
Dražen Oreščanin iz CroAI-a naglasio je da će umjetna inteligencija neminovno postati tema i to treba učiniti što prije, jer “smo inače propali”, a bilo bi idealno da je popularna kao nogomet ili bar kao rukomet, tenis ili vaterpolo.
Na značaj umjetne inteligencije osvrnuli su se i akademik Sven Lončarić, voditelj Centra za umjetnu inteligenciju FER-a i dr. sc. Hrvoje Meštrić, ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju MZO, koji je kazao da će unutar tijela državne uprave čim prije osnovati radnu grupu na planu umjetne inteligencije. Prof. dr. sc. Jan Šnajder iz Zavoda za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave FER-a, istaknuo je da sve počinje od ljudi i zato fokus treba staviti na obrazovanje i znanost, jer je to temelj i rješenje za probleme koji postoje u industriji. Zato je tehnologija alat, a ne svrha.
Luka Perušić s Filozofskog fakulteta dodao je kako je nužno ulagati u nacionalnu znanstvenu infrastrukturu na području inovacije i ako se to napravi kroz neke konkretne akcijske planove, “onda ćemo vrlo brzo biti na konju”.
