Saborski zastupnici iz Kluba Mosta Marija Selak Raspudić i Nino Raspudić prikazali su danas u Hrvatskom saboru prezentaciju u kojoj su iznijeli smjernice strategije obnove Banovine i analizirali ponuđeni zakonodavni okvir, te dali konkretne prijedloge. Na konferenciji za novinare bio je i zastupnik Mosta Nikola Grmoja koji se osvrnuo i na probleme na terenu nastale nakon potresa.
Raspudić je istaknuo kako Banovina odumire najbrže u Hrvatskoj, Petrinja ima drugi najveći pad stanovništva u Hrvatskoj od velikih gradova, Glina ima najveću depopulaciju, a preko 50 posto stanovništva starije je od 60 godina.
„Prioritet je omogućiti ljudima krov nad glavom, a cilj je regeneracija života, čemu bi pridonijelo i sudjelovanje stanovništva u obnovi, omogućavanje djeci pohađanja istih odgojno-obrazovnih ustanova, kao i do sada i korištenje istih parkova. Kontinuitet života koji se može regenerirati, a ne defragmentirati i dislocirati. Smatramo da nabava kontejnera nije dobro rješenje i to zbog zdravstvenih i životnih razloga, jer je riječ o premalom prostoru neadekvatnom za obitelj, ali i okolišnih i pragmatičnih. Moguće rješenje je aktivirati sav prazni smještaj u okolici, primjerice vlasnicima vikendica ponuditi financijsku kompenzaciju, napraviti stručnu procjenu sadašnjeg stanja, popraviti sve kuće koje je moguće dovesti u stanje privremene uporabljivosti, te izgraditi održiva privremena naselja za ljude čiji su domovi uništeni, kao što je u L’Aquili takvo naselje postalo poslije studentski dom, a u našem slučaju mogli bi to biti starački domovi. Etape obnove uključile bi očuvanje radnih mjesta, u prvom redu industrije, primjerice Gavrilović, zatim aktivirati i dati prioritet mikropoduzetnicima iz Banovine, pronaći način kako urbanistički poboljšati grad, ubrzati izgradnju srušenih javnih objekata poput škola, a kod izgradnje obiteljskih kuća izbjegavati tri vrste tipskih kuća jer se tako dobivaju tipska vikendaška naselja“, izložio je Raspudić.
Marija Selak Raspudić analizirala je zakonodavni okvir ponuđenog Nacrta prijedloga Zakona o obnovi Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, te pojasnila zašto nije dobro taj zakon samo proširiti na Sisačko-moslovačku županiju, istaknuvši da proširivanje imena nema smisla, jer je to parcijalno i prividno rješavanje problema obnove.
„Što s budućim potresima, poplavama? Hoćemo li uvijek donositi novi zakon, možemo li si to priuštiti? I za Zagreb je papirologija prekomplicirana, a kamoli za područje gdje mnogi stanovnici nemaju riješen status nekretnina, poput Hrvata iz BiH u slučaju Banovine. Zakon o obnovi Zagreba odnosi se isključivo na konstrukcijsku obnovu koja za Banovinu nije dovoljna.“
Naglasila je važnu tezu koja govori koliko autori zakona nisu vodili računa o važnim činjenicama: „Važno je naglasiti dvostruku diskriminaciju u novom prijedlogu Zakona o obnovi, a odnosi se na pitanje na koga se sve odnosi Zakon o potpomognutim područjima i tko smije, a tko ne smije sam obnavljati svoj dom, jer će isključivo država, a ne vlasnici obnavljati kuće, čime se destimulira samoinicijativa vlasnika. Tako primjerice, Gornja Stubica u Krapinsko-zagorskoj županiji koja je potpomognuto područje, a po indexu razvijenosti spada u isto područje kao i Petrinja. Budući u Gornjoj Stubici nije proglašena katastrofa, kuće koje su katastrofalno stradale, prema ovom prijedlogu zakona, nemaju pravo na stopostotnu obnovu, kao kuće u Petrinji. Stanovnici Gornje Stubice tu su u nepovoljnom položaju“, pojašnjava Selak.
Zaključila je kako je iz zagrebačkog iskustva jasno kako je do sada profunkcionirala samo samoobnova i nju država treba olakšati, a ne priječiti, primjerice ljudima davati vaučere da sami što više odlučuju i poticati samoincijativu.
„Bitno je da vlasnici unaprijed znaju koliko mogu iznosa subvencije očekivati u slučaju da sami rade obnovu. Te iznose treba dati čim prije. Država treba olakšati prikupljanje dokumentacije, a ako država potpuno subvencionira samo konstrukcisku obnovu, onda treba predložiti imovinski cenzus za subvencioniranje cjelovite obnove“, rekla je Selak Raspudić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.