Raspudić: Kontejneri nisu dobro rješenje, treba izgraditi održiva privremena naselja

nino raspudić
Zagreb, 18.01.2021 - Konferencija za medije Kluba zastupnika Mosta u Hrvatskom saboru o temi "Zašto primjena zakona o obnovi Zagreba nije dobra i za Sisačko-moslavačku županiju". Na fotografiji Nino Raspudić. foto HINA/ Edvard ŠUŠAK/ es

Saborski zastupnici iz Kluba Mosta Marija Selak Raspudić i Nino Raspudić prikazali su danas u Hrvatskom saboru prezentaciju u kojoj su iznijeli smjernice strategije obnove Banovine i analizirali ponuđeni zakonodavni okvir, te dali konkretne prijedloge. Na konferenciji za novinare bio je i zastupnik Mosta Nikola Grmoja koji se osvrnuo i na probleme na terenu nastale nakon potresa.

Raspudić je istaknuo kako Banovina odumire najbrže u Hrvatskoj, Petrinja ima drugi najveći pad stanovništva u Hrvatskoj od velikih gradova, Glina ima najveću depopulaciju, a preko 50 posto stanovništva starije je od 60 godina.

„Prioritet je omogućiti ljudima krov nad glavom, a cilj je regeneracija života, čemu bi pridonijelo i sudjelovanje stanovništva u obnovi, omogućavanje djeci pohađanja istih odgojno-obrazovnih ustanova, kao i do sada i korištenje istih parkova. Kontinuitet života koji se može regenerirati, a ne defragmentirati i dislocirati. Smatramo da nabava kontejnera nije dobro rješenje i to zbog zdravstvenih i životnih razloga, jer je riječ o premalom prostoru neadekvatnom za obitelj, ali i okolišnih i pragmatičnih. Moguće rješenje je aktivirati sav prazni smještaj u okolici, primjerice vlasnicima vikendica ponuditi financijsku kompenzaciju, napraviti stručnu procjenu sadašnjeg stanja, popraviti sve kuće koje je moguće dovesti u stanje privremene uporabljivosti, te izgraditi održiva privremena naselja za ljude čiji su domovi uništeni, kao što je u L’Aquili takvo naselje postalo poslije studentski dom, a u našem slučaju mogli bi to biti starački domovi. Etape obnove uključile bi očuvanje radnih mjesta, u prvom redu industrije, primjerice Gavrilović, zatim aktivirati i dati prioritet mikropoduzetnicima iz Banovine, pronaći način kako urbanistički poboljšati grad, ubrzati izgradnju srušenih javnih objekata poput škola, a kod izgradnje obiteljskih kuća izbjegavati tri vrste tipskih kuća jer se tako dobivaju tipska vikendaška naselja“, izložio je Raspudić.

Marija Selak Raspudić analizirala je zakonodavni okvir ponuđenog Nacrta prijedloga Zakona o obnovi Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, te pojasnila zašto nije dobro taj zakon samo proširiti na Sisačko-moslovačku županiju, istaknuvši da proširivanje imena nema smisla, jer je to parcijalno i prividno rješavanje problema obnove.

Što s budućim potresima, poplavama? Hoćemo li uvijek donositi novi zakon, možemo li si to priuštiti? I za Zagreb je papirologija prekomplicirana, a kamoli za područje gdje mnogi stanovnici nemaju riješen status nekretnina, poput Hrvata iz BiH u slučaju Banovine. Zakon o obnovi Zagreba odnosi se isključivo na konstrukcijsku obnovu koja za Banovinu nije dovoljna.“

Naglasila je važnu tezu koja govori koliko autori zakona nisu vodili računa o važnim činjenicama: „Važno je naglasiti dvostruku diskriminaciju u novom prijedlogu Zakona o obnovi, a odnosi se na pitanje na koga se sve odnosi Zakon o potpomognutim područjima i tko smije, a tko ne smije sam obnavljati svoj dom, jer će isključivo država, a ne vlasnici obnavljati kuće, čime se destimulira samoinicijativa vlasnika. Tako primjerice, Gornja Stubica u Krapinsko-zagorskoj županiji koja je potpomognuto područje, a po indexu razvijenosti spada u isto područje kao i Petrinja. Budući u Gornjoj Stubici nije proglašena katastrofa, kuće koje su katastrofalno stradale, prema ovom prijedlogu zakona, nemaju pravo na stopostotnu obnovu, kao kuće u Petrinji. Stanovnici Gornje Stubice tu su u nepovoljnom položaju“, pojašnjava Selak.

Zaključila je kako je iz zagrebačkog iskustva jasno kako je do sada profunkcionirala samo samoobnova i nju država treba olakšati, a ne priječiti, primjerice ljudima davati vaučere da sami što više odlučuju i poticati samoincijativu.

„Bitno je da vlasnici unaprijed znaju koliko mogu iznosa subvencije očekivati u slučaju da sami rade obnovu. Te iznose treba dati čim prije. Država treba olakšati prikupljanje dokumentacije, a ako država potpuno subvencionira samo konstrukcisku obnovu, onda treba predložiti imovinski cenzus za subvencioniranje cjelovite obnove“, rekla je Selak Raspudić.

 

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr