Raspudić: Ovo je 7 grijeha ministra Beroša

Foto: Snimka zaslona

U Saboru se danas raspravlja o prijedlogu 41 oporbenog zastupnika da se ministru zdravstva Viliju Berošu iskaže nepovjerenje. Oporba to traži zbog, kako su naveli, nagomilanih problema, nepostojanja učinkovitog transparentnog cijepljenja, izbjegavanja javne nabave, korupcije te krađe javnog novca u doba pandemije koronavirusa kako bi se pogodovalo bliskim osobama ministra Beroša.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pokretanje postupka za pokušaj opoziva ministra podržali su svi oporbeni klubovi osim Hrvatskih suverenista, no najavili su da će glasati za opoziv Beroša.

U svom se govoru zastupnik Mosta Nino Raspudić osvrnuo na sedam grijeha ministra Beroša.

“Danas raspravljamo o zahtjevu za smjenu ministra zdravstva, zahtjevu kojeg smo mi iz Kluba Mosta podržali, ali naša diskusija se ne bi trebala fokusirati isključivo na tu jednu osobu i njene grijehe, a nabrojat ću ih sedam, već na potpuno promašenu zdravstvenu politiku HDZ-ove Vlade, metaforički rečeno jedan zdravstveni vlak bez voznog reda čiji je Vili Beroš samo posljednji vagončić, a znamo tko je lokomotiva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Danas, nakon što je 5 godina Andrej Plenković na vlasti, više je nego jasno kako Plenkovićevoj Vladi sređivanje zdravstva nije bio prioritet, štoviše, čini se kako njima i uz njih povezanim interesnim krugovima odgovara neuređenost zdravstvenog sustava. Govorit ću o grijesima Vilija Beroša, među kojima je najviše grijeha propusta, potom grijeha djela, a ponešto i grijeha riječi, ali preliminarno je nužno istaknuti sljedeće: u ovih 5 godina, koliko smo usrećeni vodstvom Andreja Plenkovića i njegovih ministara zdravstva, nije poduzeta niti jedna konkretna mjera za stabilizaciju zdravstvenog sustava koji je u golemim problemima, niti na jednoj razini: financijskoj, organizacijskoj, kadrovskoj. Odabir ministara možda najbolje pokazuje koliko Plenković drži do zdravstva. Ministar Kujundžić je protratio 3 i pol godine tijekom kojih je jedina promjena u sustavu koju je proveo bila promjena imena ministarstva iz Ministarstvo zdravlja u Ministarstvo zdravstva.

Svo to vrijeme gubici su se gomilali, liječnici i medicinske sestre odlazili iz sustava, nisu pokrenute nikakve organizacijske i sustavne promjene. Najbliži Kujundžićev suradnik i pomoćnik bio je Vili Beroš, koji je nakon Kujundžićevog pada, veselo uskočio na njegovo mjesto te, nažalost, nastavio istim putem nečinjenja.

Beroševi grijesi:
1. Nije financijski racionalizirao sustav, štoviše, troškovi u zdravstvenom sustavu su narasli iako je opseg pružene usluge značajno smanjen. Kako to, kako to?
2. Njegova vizija financijske stabilizacije sustava prvenstveno se temelji na novim nametima (porezi, trošarine, izdvajanja za zdrav, osiguranje)
3. Bezrazložno je produljio nabavljanje zaštitne opreme, testova i drugog I ~ materijala izvan sustava javne nabave – mogućnost pogodovanja određenim dobavljačima
4. Totalna neorganiziranost sustava naručivanja za cijepljenje. Iako RH ima odličan sustav e-naručivanja pacijenata, prepoznat u EU.
5. Nesankcioniranje prekorednog cijepljenja političkih moćnika, čak i onih koje je osobno postavio na čelna mjesta u zdravstvenom sustavu, npr. Predsjednica UV KBC Zagreb (35) zdrava osoba koja se cijepila u ustanovi u kojoj radi preko reda, kao i jednako mlad i zdrav suprug.
6. Problem duga veledrogerijama. Kaže da je riješio problem, a zapravo se samo nanovo zadužio kod banaka i pri tome nije ništa promijenio da se ne bi stvarao novi dug pa je neizbježno da problem opet vrlo brzo eskalira.
Pitanje samo hoće li to bili za 5 ili 7 mjeseci. Osim što se dugovalo veledrogerijama 6,5 milijardi kuna, sada se duguje i njima i bankama. Zdravstveni sustav duguje zdravstvenim radnicima po pitanju naknade za prekovremeni rad, ali i osnovicu plaće blizu 2,5 milijarde kuna.
7. Kao sedmi grijeh ministra Beroša navodim devastaciju državnih bolnica u Zagrebu. Počevši od odluke, čije će se posljedice tek sumirati i ocijeniti kad sve ovo s koronom završi, da se KB Dubrava pretvori u covid-bolnicu, pri čemu se nije imalo u vidu daje to bolnica koja je imala kardio i neurokirurgiju, visoko diferentne specijalnosti koje opće bolnice nemaju, a koje su sada izgubljene. A tu je i toleriranje, iz tko zna kojih razloga, koje ćemo nadam se uskoro i doznati, svih problema i sukoba u bolnici Sestara milosrdnica, što je dovelo do kadrovske i organizacijske devastacije te bolnice, a što je kulminiralo prijetnjom štrajka na klinici za tumore koja je sastavni dio te bolnice.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Beroševom zdravstvenom sustavu susreli smo se i s fascinantnom oksimoronskom misaonom petljom – „cijepljenje viškom cjepiva u manjku.

Na koncu, ministar Beroš je na početku epidemije iznio tešku optužbu da među bolničkim liječnicima postoji peta kolona koja manipulira podacima o zaštitnoj opremi, onda je optužio liječnike skijaše da su zbog neodgovornosti unijeli covid u KBC Zagreb. Najavio je istrage tih slučajeva i sankcioniranje odgovornih. Istrage nikada nisu provedene. Zašto? Je li u međuvremenu postao silno indolentan ili istrage nisu provedene zato što nije govorio istinu i manipulirao i obmanjivao javnost? A sad je došao u poziciju da ga istražuju državna tijela zbog posla s platformom cijepise.hr u alanfordovskom zapletu s cvjećarima i priručnim fotografima.”, zaključio je Raspudić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.