Ravnatelj policije Nikola Milina u petak je uputio pismo pučkoj pravobraniteljici Lori Vidović u kojem stoji da je devetogodišnji Afganistanac, o kojemu je dostavila dokumentaciju, bio u pratnji oca te da “policija nikada nije deportirala dijete bez pratnje” već je “postupila uvažavajući sve zakonske odredbe koje su u tom slučaju primjenjive”.
> Brani li pravobraniteljica Lora Vidović ljudska prava u Hrvatskoj ili svoj položaj?
Milina u pismu navodi da je nakon što je pučka pravobraniteljica dostavila dokumentaciju iz koje je utvrđen identitet državljanina Afganistana, rođenog 2008. utvrđeno da je dijete bilo u pratnji oca (rođenog 1986.) kada im je policijska postaja Tovarnik 13. travnja 2017. “izdala rješenje o povratku”.
> Pravobranitelji u Hrvatskoj – brane li nečija prava ili lobiraju za nečije interese?
“Sukladno dostavljenoj informaciji potpuno je jasno da policija nikada nije deportirala dijete bez pratnje. Izdavanje Rješenja o povratku potpuno je zakonita mjera i ne može biti sinonim protjerivanju koji je potpuno druga mjera postupka povratka sukladno Zakonu o strancima”, stoji u pismu.
Milina pojašnjava da se postupak povratka “sastoji od više sukcesivnih faza, koji u svakom pojedinom slučaju ne mora započeti ni završiti u istom stadiju. U većini slučajeva postupak će završiti donošenjem rješenja o protjerivanju s rokom za dragovoljni odlazak.
Međutim, kada se radi o maloljetnim migrantima, u pratnji ili bez pratnje, u pravilu će se primijeniti blaže mjere pa postupanje završava uručenjem rješenja o povratku kojim se utvrđuje obveza samostalnog odlaska iz Europskog gospodarskog prostora, bez određivanja zabrane ulaska i boravka, bez prisilnog udaljenja i bez smještaja u prihvatni centar za strance.
> Pred međunarodnim institucijama: Pučka pravobraniteljica ustraje u napadima na referendum o braku
Rješenjem o povratku određuje se rok za dragovoljni odlazak. Takve strance se ne mora uhititi, rješenje se može donijeti na propisanom obrascu koji je tiskan na stranom jeziku, a stranca se upućuje na samostalno napuštanje Republike Hrvatske i Europskog gospodarskog prostora. Upravo je ova mjera, kao blaža, primijenjena u konkretnom slučaju”, navodi ravnatelj policije.
“Vezano za pitanje na koji je način utvrđen identitet i očinstvo… napominjemo da je to moguće na temelju javne isprave s fotografijom koju nezakoniti migranti nemaju ili davanjem svoga iskaza na za to propisanom obrascu u ovoj fazi postupka. U fazama postupka koje su u konkretnom slučaju provedene ovo Ministarstvo nije dužno niti je u mogućnosti utvrđivati očinstvo, budući su stranci odmah nakon uručenja rješenja o povratku napustili prostorije Policijske postaje Tovarnik.
> Pučka pravobraniteljica Lora Vidović priznala: U Hrvatskoj su najviše diskriminirani – Hrvati
Zahtjev za utvrđivanje identiteta i izdavanje putnog lista se podnosi kada se pokrene postupak prisilnog udaljenja, a stranca smjesti u prihvatni centar za strance ili se primijeni neka blaža mjera ograničenja kretanja, npr. zabrana napuštanja adrese smještaja, što je teža mjera koja u konkretnom slučaju nije primijenjena”, napisao je Milina.
Ističe da su tijekom postupanja ispunjeni “propisani obrasci o osobnim podacima te su sa svima obavljeni razgovori na engleskom jeziku i uz pomoć tehničkih pomagala.
Uzeta su u obzir i zapažanja dobivena tijekom promatranja njihovog ponašanja te pravilo da se prilikom postupka povratka mora očuvati jedinstvo članova iste obitelji, kao i pravilo da pratitelj može biti osoba koja je na temelju običaja odgovorna za brigu o maloljetniku.
Zbog svega navedenog, a na temelju ovlasti individualne procjene u skladu s načelom razmjernosti iz članka 101. stavka 4. Zakona o strancima koja je sasvim moguća kod maloljetnika starih 9, 12 i 16 godina, policijski službenici su odlučili da je u konkretnom slučaju opravdano, svrsishodno i u interesu maloljetnika da im se izdaju rješenja o povratku te da ostanu zajedno s članovima svoje obitelji i ostalim sunarodnjacima s kojima su i došli u Republiku Hrvatsku. Policijski službenici su tijekom cijelog postupanja vodili posebnu brigu o maloljetnicima te bi, u slučaju bilo kakve potrebe, poduzeli sve mjere njihove zaštite”, stoji u pismu.
> Prof. Matko Marušić: ‘Koga brani pučka pravovobraniteljica i po kojim kriterijima?’
“Da ste kojim slučajem, a prije iznošenja u javnost, konkretnije podatke dostavili nama, bili bismo u mogućnosti ranije Vam odgovoriti. Na taj bi se način izbjegla šteta koja je nastala po ugled Ministarstva unutarnjih poslova i hrvatske policije, a ujedno bismo izbjegli medijske polemike koje s naše strane nismo poticali”, zaključio je ravnatelj policije.
Podsjetio je i da se hrvatska policija “u svakom trenutku i bez prestanka nosi s izazovom zaštite državne granice i sprječavanja ilegalnih migracija” te da joj je za ugled važna i poruka da štiti nacionalne interese i provodi sve nacionalne i europske pozitivne pravne propise.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
