I prije sastanka Plenkovića i Cerara u Zagrebu znalo se da su stajališta Hrvatske i Slovenije o arbitražnoj odluci – dijametralno suprotna. Potvrđuju to i reakcije na sastanak koje dolaze iz obiju zemalja, navodi HRT.
> Tomaić: Nije istina da je Piranski zaljev pripao Sloveniji
Kada je u pitanju arbitraža, predsjednica i premijer su složni: o granicama se treba dogovarati bilateralno. S obzirom da Slovenci arbitražne granice planiraju oživjeti na terenu, hoće li uzavrijeti Savudrijska vala?
“Ja bih rekla da je hrvatska strana prilično suzdržana, isto tako pozivam slovensku stranu na suzdržanost jer incidentima se može samo pogoršati problem, on se ne može riješiti”, smatra hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
> Plenković i Cerar u Zagrebu nisu približili stajališta oko granice
Da je jedino rješenje implementacija, Cerar je dobio naputak i od koalicijskih partnera socijaldemokrata i umirovljenika. Ništa ne potpisuj i ne prihvaćaj obveze, s hrvatskom politikom imamo loša iskustva, poručio mu je njegov ministar vanjskih poslova.
“Mislim da se radi o izgubljenom danu što se tiče razgovora između Slovenije i Hrvatske. No dobro je što je predsjednik Vlade otišao u Zagreb, pogotovo jer je hrvatski predsjednik Vlade bio ovdje u srpnju”, naglasio je Karl Erjavec.
“S obzirom na današnji neuspješan sastanak koji pokazuje da Hrvatska nema nikakve namjere implementirati arbitražnu presudu očekujem da će na adekvatan način reagirati Europska komisija”, rekao je Erjavec slovenskoj novinskoj agencij STA.
“Ponovo se pokazalo da hrvatska politika i premijer Plenković ne namjeravaju poštovati arbitražnu presudu nego traže načine kako ju zaobići”, kazao je Erjavec, glavni Cerarov koalicijski partner.
Istaknuo je da Slovenija ne smije pristati na novi okvir traženja rješenja kroz bilateralni dogovor o granici. “To bi značilo da odstupamo od arbitraže, čime bi Slovenija došla u situaciju u kojoj Hrvatska opet neće poštovati dogovoreno”, tvrdi šef slovenske diplomacije.
Erjavec smatra da od 29. prosinca, kada istječe šestomjesečni rok od objave arbitražne presude, Slovenija mora početi primjenjivati presudu, osobito na moru “gdje je granična crta precizno određena”, dok o granici na kopnu s Hrvatskom može kasnije pregovarati kako bi se granična crta učinila “životnijom” za pogranično stanovništvo.
Što očekivati od slovenske tužbe Sudu EU?
No što očekivati od slovenske tužbe Sudu EU? Taj sud prije svega tumači pravo EU, kaže Miljenko Giunio, a u ovom slučaju se od njega traži da bude izvršitelj arbitražne odluke. Što nije njegova zadaća.
“Najprije bi taj sud morao priznati tu odluku valjanom. Dakle morao bi ocijeniti kvalitetu, morao bi se naći u ulozi onoga suda koji procjenjuje kvalitetu arbitražne odluke i postupka koji je prethodio, a to nije taj Sud, objasnio je pravnik stručnjak za arbitraže.
Slovenske postupke diktira i nadolazeća izborna godina. A Cerara i oporbeni zahtjev za ustavnom tužbom zato što je Sirijcu kojem je odbijen azil odobrio produženje boravka. Erjavec je bio među ministrima koji ga nisu podržali jer migranti i arbitraža, kaže, zanimaju birače. Cerar si popuštanje očito ne može priušiti, sve i da hoće.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
