Siniša Rodin, sudac suda Europske unije, profesor s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i kolega predsjednika RH Ive Josipovića, u članku “Demokratsko-pluralistička kritika instituta tzv. vjerodostojnog tumačenja”, još ranije žestoko je kritizirao pravni institut, kojega je danas predsjednik Josipović ocijenio “uobičajenim postupkom”.
“To je jednostavno mjera odnosno postupak kojim se utvrđuje točan sadržaj zakona, prema tome na Saboru je da vidi hoće li prihvatiti autentična tumačenja a onda ih i donijeti, dakle nije to ništa posebno niti neuobičajeno, autentičnih tumačenja je bilo i bit će ih”, odgovorio je predsjednik na pitanje novinara portala narod.hr na “na kavi s građanima” u Uredu predsjednika komentirajući najave premijera da će “Vlada predložiti odgovarajuće mjere Saboru”.
Premijer Zoran Milanović je u petak, pojašnjavajući izjavu HTV-u kada je najavio da će, nakon što završe procesi protiv bivših čelnika jugoslavenske tajne službe Josipa Perkovića i Zdravka Mustača, Vlada morati Saboru predložiti odgovarajuće mjere s obzirom da Njemačka i hrvatski sudovi na različite načine tumače hrvatske zakone, rekao kako zna što piše u zakonu, da ga je pročitao i sam potpisao.
“Znam što piše u zakonu, pročitao sam ga i osobno potpisao. Sud može odlučiti što god hoće i ne može mu nitko ništa. Međutim, tu postoji odgovornost Vlade i zakonodavca, a to je Sabor, da reagira i da stvari vrati u nekakvu ravnotežu, odnosno balans”, istaknuo je Milanović.
No Siniša Rodin u uvodu svoga znanstvenog članka ranije objavljenog u Informatoru istaknuo je da bi “želio upozoriti na nedopustivu praksu tzv. vjerodostojnog tumačenja Hrvatskog sabora kojom, zaobilazeći redovni zakonodavni postupak, pokušava promicati konkretne političke interese, bez potrebne razine demokratske kontrole i bez participacije građana”.
“Posebno ću se kritički osvrnuti na činjenicu da vjerodostojno tumačenje zakona od strane Sabora narušava pluralističku demokratsku narav Hrvatskog ustava, te je suprotno ustavnom načelu diobe vlasti i vladavine prava jer zadire u nadležnost sudbene vlasti, te krši ustavnu zabranu retroaktivnosti zakonodavstva”, istaknuo je Rodin u članku i dodao da se značenje prava ne može odrediti pozivanjem na latinske pravne izreke, već mora biti utemeljeno na bitnim procesnim jamstvima legitimnosti zakonodavnog postupka i društvenom prihvaćanju.
“Institut vjerodostojnog tumačenja zakona od strane zakonodavca suprotan je kako Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, tako i temeljnim načelima pravnog poretka Europske unije”, smatra Rodin.
Rodin u zaključku navodi da “vjerodostojnom tumačenju zakonodavca nema mjesta u pluralističkom demokratskom društvu”.
“Shvaćanje zakonodavnog tijela, nekad skupštine danas parlamenta, kao dominantne grane vlasti koja autentičnim tumačenjem kontrolira izvršnu i sudbenu vlast još uvijek je prisutno u političkoj i pravnoj kulturi post-komunističkih država, pa tako i Republike Hrvatske. Hrvatskom saboru ius interpretandi priznato je odredbama Poslovnika. Pozivajući se dijelom na preddemokratsko, a dijelom na boljševičko porijeklo koncepta vjerodostojnog tumačenja, ne želim implicirati da taj institut svoju opstojnost u suvremenim pravnim poretcima duguje takvim ideološkim opredjeljenjima”, kaže Rodin.
” Upravo suprotno, čini mi se da su parlamentarne poslovničke norme i ustavna praksa rezultat dezideologizacije i dekontekstualizacije prava do kojih je došlo u post-komunističkom razdoblju razvoja hrvatskog pravnog i političkog sustava”, istaknuo je Rodin i ustvrdio da se, izgubivši svoje ideološko utemeljenje, institut vjerodostojnog tumačenja prometnuo u ideološki neutralan instrument arbitrarne političke sile.
“Da bi se ukazalo na suprotnost instituta vjerodostojnog tumačenja temeljnim ustavnim načelima potrebno je osvrnuti se na raniji koncept jedinstva vlasti koji je određivao ustavni poredak Socijalističke Republike Hrvatske prije 1990. godine. Prema načelu jedinstva vlasti, Sabor je narodna skupština koja u potpunosti nadzire ostale grane vlasti, izvršnu i sudbenu. Takva uloga sabora opravdavala se ideologijom diktature proletarijata i njegove avangarde – komunističke partije – čiju volju zakonodavno tijelo izvršava. Vjerodostojno tumačenje sastavni je dio takve ideološke slike prema kojoj je zakonodavac ovlašten interpretirati zakone koje donosi u interesu radničke klase”, objasnio je Rodin otkuda proizilazi “autentično tumačenje” zakona, koje su inače poznavale sve zemlje komunističkog bloka.
“Suvremeni pravni sustavi, poput talijanskog ili belgijskog, koji ga tradicionalno poznaju primjenjuju ga izuzetno rijetko, te ograničavaju njegovu primjenu zabranom retroaktivnog učinka i zabranom intervencije u pendentne sudske postupke”, zaključuje Rodin uz navođenje činjenice da, primjerice, SR Njemačka ili SAD kao i mnoge uređene zemlje uopće ne poznaju institut autentičnog tumačenja zakona.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
