Roditelji učenika poznate ZG gimnazije bune se protiv Tomaševićeve odluke: Nema kapaciteta za još jednu školu

gimnazije
Tomašević na otvaranju obnovljene zgrade 'Tituša' u prosincu 2023. Izvor: Fah

U školskoj godini 2024/25 u obnovljenoj zgradi zagrebačke gimnazije Tituša Brezovačkog odvijat će se nastava i za učenike XVIII. Gimnazije čija zgrada ide u obnovu od potresa.  No gimnazija Tituša Brezovačkog nema kapacitet za primanje učenika još jedne škole, stoga su roditelji učenika pokrenuli peticiju i održali konferenciju na kojoj su iznijeli argumente zbog čega se protive ovoj odluci Grada Zagreba, na čijem je čelu Tomislav Tomašević (Možemo).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U nastavku donosimo detalje s konferencije.

Grad Zagreb 8.10.2024. obavijestio je Gimnaziju Tituš Brezovački (GTB) da od 04.11.2024. u njihovu zgradu na Gornjem gradu u goste dolazi još jedna gimnazija – XVIII gimnazija iz Mesićeve ulice, čija zgrada ide u cjelovitu obnovu

. To je bila prva i jedina službena informacija koju su roditelji i djeca ove gornjogradske zagrebačke gimnazije primili. Ostali su šokirani netransparentnošću donošenja ove odluke, nerazumnošću sadržaja odluke, neposlovnošću i neodgovornošću čelnika grada koji smatraju da polaznike GTB-a mogu samo obavijestiti, usred nastavne godine, da će im se za svega tri tjedna život iz temelja promijeniti, kao da se radi o obavijesti o odlasku na izlet. I njega se u GTB-u ozbiljnije planira.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vijeće roditelja Gimnazije Tituš Brezovački stoga je održalo konferenciju za medije ispred zgrade Gradskog poglavarstva na kojoj je izvijestilo javnost što je sporno u toj odluci i zbog čega joj se tako glasno protive:

    1. Odluka je donesena netransparentno i na temelju potpuno irelevantnih kriterija
    2. Stručni i bitni kriteriji nisu razmatrani
> Zagreb i MZOM bez reakcije: Učenici XVIII. gimnazije sele u školu koja nema kapaciteta da ih primi

Glavni kriteriji kojima se Gradski ured za obrazovanje vodio kod donošenja odluke su izneseni roditeljima na sastanku održanom 01.10.2024., na traženje Vijeća roditelja, a mogu se čuti i u izjavama gradskih čelnika ovih dana u medijima, su:

sve škole koje su bile gosti u dosadašnjoj obnovi škola od potresa i sad se vraćaju u svoje obnovljene zgrade prve su na listi da budu domaćini ostalim školama koje moraju u obnovu,

Tekst se nastavlja ispod oglasa

škole koje su imale drugu školu u gostima sada neće dobiti novu školu u drugu smjenu, bit će u prvom valu zaštićene od takvog aranžmana,

blizina škole.

O diskriminatornom argumentu – pošteda domaćinskih škola

Argument da će škole koje su do sada bile raseljene, i koje su se obnavljale nakon stradanja u zagrebačkom potresu, odmah nakon povratka biti prve za ugostiti škole koje kreću u obnovu i argument da će se škole koje su pružile domaćinstvo u dosadašnjoj obnovi biti zaštićene od takvog angažmana u narednom razdoblju je duboko izvan svake pameti, a uz to je i diskriminatoran. Zašto?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Naime, za trajanja obnove dosadašnjih škola kvaliteta nastave bila je narušena i školi domaćinu i gostujućoj školi. Gostujućoj školi, njenim nastavnicima i učenicima, još i više, jer se njihova zgrada razrušila u potresu, jer su preko noći morali na drugu lokaciju, često na sasvim drugi kraj grada i na vrijeme triput duže nego je bilo planirano (kao GTB).

Stoga, ukoliko bi se navedeni kriterij uopće uzimao kao mjerodavan, jedino ispravno i objektivno bi bilo isto postaviti na način da – ili i dosadašnja gostujuća i domaćinska škola trebaju biti zaštićene od davanja domaćinstva školama koje tek trebaju ići u obnovu, ili nitko ne treba biti zaštićen od takvog angažmana (što je puno prihvatljivije sa stanovište potrebe obnove još mnogih škola).

O neutemeljenom argumentu – blizina škole Tituša Brezovačkog 

Argument da je blizina domaćinske škole važna za odabir, jer će tako djeci biti bliže putovati u školu i na slobodne aktivnosti je potpuno irelevantan za srednje škole. Srednje škole se ne upisuju temeljem mjesta stanovanja, već temeljem interesa ali i mogućnosti za upis u pojedine škole, na bazi uspjeha ostvarenog u osnovnoškolskom obrazovanju. U sve zagrebačke srednje škole dolaze đaci iz svih dijelova Zagreba i iz okolice. Samo vrlo malom broju djece je to i najbliža škola.

Također, slobodne aktivnosti kojima se djeca u srednjoj školi bave su već prilično profilirane i ne nude se kvartovski, već sukladno poziciji glazbenih, baletnih, plesnih škola i sportskih klubova, koje su, također razmještene po cijelom gradu i okolici. Nevjerojatno je da to Gradski ured za odgoj i obrazovanje ne zna ili ne razumije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nasuprot irelevantnim kriterijima koji se vodio Grad Zagreb i njegovi uredi, očekujemo da glavni kriteriji u donošenju odluka o organizaciji nastave za vrijeme obnove pojedinih škola budu stručni i u skladu s Državnim pedagoškim standardom za srednjoškolsko obrazovanje, a Gradski ured za odgoj i obrazovanje u donošenju ove odluke uopće ih nije razmatrao. Stručni kriteriji glase: 

  1. Podnose li prostorni kapaciteti domaćinske škole smještaj još jedne škole? 
  2. Koje rješenje će najmanje narušiti programe pojedinih škola i kvalitetu nastave?

O neadekvatnim prostornim kapacitetima gimnazije GTB za rad dviju škola

Škola GTB je, iako obnovljena, izuzetno mala škola (cca 3000 m2), s malim učionicama (u prosjeku 40m2, 1,6 m2 po učeniku), s uskim hodnicima u koje zbog sigurnosnih razloga ne mogu biti smještene vješalice ili ormarići za učenike, bez odgovarajuće sportske dvorane, bez višenamjenskog prostora za boravak učenika itd. što je sve navedeno u Državnom pedagoškom standardu za srednjoškolsko obrazovanje kao standard koji bi, sukladno članku 64. t.(2) tek trebao biti zadovoljen. 

Škola GTB je i obnovljena prema projektnoj dokumentaciji koja navodi točan broj učenika, profesora i osoblja koji će u njoj djelovati, a dobila je i u uporabnu dozvolu za upravo taj broj učenika, profesora i osoblja. Stoga se svake godine u GTB upisuje 104 učenika u prve razrede, a ne više, iako je interes 2.5 puta veći od raspoloživog broja mjesta i više od 50% učenika s izvrsnim uspjehom u osnovnoškolskom obrazovanju, koji požele upisati ovu gimnaziju svake godine, to ne mogu zbog brojčanog ograničenja.  

O učincima predloženog rješenja na kvalitetu nastave u gimnaziji Tituša Brezovačkog 

Ukoliko dvije škole budu koristile sve te male prostore – jedna ujutro (7.45 – 13.45), a druga poslijepodne (14.15.-20.15), dakle, punih 12.5 sati bez prestanka, bez mogućnosti dovoljnog prozračivanja, čišćenja, škola će postati higijenski i epidemiološki visoko rizična za boravak, te će porasti pobol od zaraznih bolesti kako đaka, tako i nastavnika. Nadalje, smjenjivanje učenika između smjena i u većim školama s dva velika ulaza stvara gužvu. Kako bi to izgledalo u GTB s njezinim malim ulazom i uskim stubištem i hodnicima, ne možemo ni zamisliti. 

Prostori Gimnazije Tituš Brezovački nisu adekvatni za dvije škole

Zbog malog broja malih učionica, u slučaju smještanja dvije škole u zgradu GTB-a, sva dopunska i dodatna nastava obje škole neće se moći izvoditi. Učenici GTB-a kroz godinu imaju mogućnost pohađati dopunsku i dodatnu nastavu iz svih ključnih predmeta, te tako dobiti vrhunsku pomoć u nastavi od vlastitih profesora, umjesto skupih instrukcija koje bi morali plaćati roditelji.

Također, maturanti GTB-a kroz dodatnu nastavu dobivaju vrhunsku pripremu iz obaveznih predmeta državne mature (što im dodano pomaže uzimajući u obzir da je nastavni sat u gostima i nakon pandemije bio 40 minutni, što je tijekom godine 140 nastavnih sati manje).

To su razlozi zbog kojih su učenici GTB-a godinama među onima koji uspješno polažu ispite državne mature i svi upisuju fakultete svojeg prvog izbora. To su ujedno razlozi zbog kojih i roditelji i djeca iz Zagreba, ali i iz cijele Hrvatske svake godine hrle na prijemni ispit u GTB, i zbog čega je škola među prvima uvela i prijemne ispite za upis i to iz dva predmeta. 

>Četiri godine od zagrebačkog potresa obnova još traje

Osim toga, ne manje važno, GTB je škola poznata po svojoj otvorenosti za potrebe umjetnički i sportski nadarenih učenika, koji uz želju da steknu vrhunsko srednjoškolsko obrazovanje, žele razvijati i svoje umjetničke i sportske talente. Škola je poznata i po tome da od svog osnutka u samostalnoj Hrvatskoj održava nastavu samo u jednoj smjeni, što se na stranicama škole ističe kao vizionarski potez njezine prve ravnateljice i temelj razvoja škole u današnju cijenjenu zagrebačku gimnaziju. Školu pohađa jako velik broj djece sa statusom umjetnika ili sportaša koji uz GTB pohađaju još jednu srednju školu ili se bave sportom na bazi 5 ili više treninga tjedno. Taj veliki broj učenika je do ovoga trenutka složio svoje intenzivne i natrpane rasporede – školske i izvanškolske. Neodgovorno je i neposlovno preko noći donositi odluke koje onemogućavaju razvoj intelektualnih, umjetničkih i sportskih talenata velikog broja nadarene djece.

Zaključno, Vijeće roditelja GTB-a smatra da sve škole čije su zgrade u funkciji i nastava se održava u jednoj smjeni jednako trebaju biti razmatrane za potencijalan privremeni smještaj škola koje su u obnovi, i da glavni kriteriji trebaju biti – što manje narušiti kvalitetu boravka profesora i učenika u prostorima, te što manje narušiti provođenje programa obiju škola i kvalitetu nastave. Po oba kriterija, predloženo rješenje Grada Zagreba nije dobro niti za jednu školu, te Vijeće roditelja moli  gradonačelnika da svojim autoritetom naloži odgovornim službama da ga revidiraju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.