Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) temeljem Zakona o zabrani nepoštene trgovačkoj prakse u lancu opskrbe hranom koji je stupio na snagu krajem 2017. godine pokrenula je 162 predmeta, kazao je u srijedu u Saboru predsjednik Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja podnašajući izvješće od radi AZTN-a za 2017. godinu.
Odgovarajući na upit Ivana Šukera (HDZ) kako se zakon koji je stupio na snagu 7. prosinca 2017. provodi u praksi Cerovac je kazao da je Agencija, čim je zakon stupio na snagu, zaposlila šest osoba, četiri pravnika i dva ekonomista, otvorila 162 predmeta, kao i da se u 29 predmeta vodi upravni postupak što znači da su nađene indicije da bi moglo biti riječ o nepoštenoj trgovačkoj praksi.
Cerovac je također izvijestio da je AZTN lani riješio ukupno 645 predmeta, da ih je neriješenih ostalo 18 , te da je Visoki upravni sud donio devet presuda u kojima su tužbe protiv Agencije odbačene odnosno odbijene.
Domagoj Ivan Milošević (HDZ) hvali rad AZTN-a , posebice činjenicu da je trajanje sudskih postupaka iz područja tržišnog natjecanja od oko 200 dana Agenciju svrstalo na visoko drugo mjesto po ažurnosti postupanja u Europskoj uniji.
Da je sve divno i krasno ne slaže se međutim Goran Beus Richembergh (GLAS) koji kaže na djelu je paradoks, izvješće je krasno a situacija u praksi katastrofa.”Hrvatska je na globalnoj listi konkurentnosti svrstana na 61. do 63 mjesta, gori od nas su samo Venezuela i Mongolija”, kazao je Beus Richembergh prozivajući Agencija ne za lošu konkurentnost već za javno neprozivanje.
Kao primjere nepoštene tržišne praske Beus Richembergh naveo je sklapanje ugovora o životnom ili zdravstvenom osiguranju, zabranu otvaranja hostela na Hvaru ali i zabranu vezivanja u Vodicama svim barkariolama koje nisu iz Vodica.
Tomislav Panenić (Most) upozorava na podkapacitiranost Agencije s obzirom na potrebu otkrivanja brojnih nepoštenih praksi, primjerice u područja telekomunikacija. “Treba nam mnogo bolja agencija s većim materijalnim uvjetima koja će moći kvalitetnije postupati”, ustvrdio je.
Goran Aleksić (SNAGA) osvrnuo se na postupanje osam banaka koje su, kako tvrdi, ugovarale s oko 200 tisuća građana nepoštene ugovorene odredbe. “Može li se smatrati da je tih 8 subjekata udruženo u kartel?”, upitao je hipotetski Aleksić.
Cerovac je hipotetski odgovorio potvrdno ali i dodao da su nepoštene ugovorne odredbe pitanje građanskog prava i nemaju veze sa Agencijom. “Trebalo bi dokazati da postoje protutržišni izravni kontakti između tih poduzetnika, to nije baš tako lako, nisu oni baš niti naivni, ako ga je i bilo, znali su to prikriti sasvim sigurno”, rekao je Cerovac.
