Hrvatski sabor danas će zasjedanje nastaviti raspravom o tekstu Deklaracije kojom se osuđuje puštanje iz haaškog pritvora optuženika za ratne zločine Vojislava Šešelja te traži povlačenje takve odluke.
Deklaracija u vezi s odlukom Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju o privremenom puštanju optuženika Vojislava Šešelja na slobodu, kako se zove službeno zove taj dokument, usuglašena je u utorak u Saboru.
Jutros je na traženje Kluba HDZ-a određena stanka kako bi se klubovi dogovorili o načinu donošenja deklaracije.
Predsjednik Sabora Josip Leko predložio je, naime, da se predložena deklaracija pročita, odmah usvoji i da na objavu kako bi mogla stići u Europski parlament koji u četvrtak treba odlučivati o svojoj rezoluciji o puštanju Šešelja.
Pozivajući se na značaj teme, ali i na činjenicu da su Lekin prijedlog zastupnici čuli prvi put, Davorin Mlakar (HDZ) zatražio je stanku kako bi njegov Klub odlučio o prijedlogu.
Ako je potrebna stanka, dat ćemo je, jer danas valja deklaraciju usvojiti, rekao je Leko.
Inicijativa u Hrvatskom Saboru pokrenuta je ipak tek nakon što je Europski parlament na prijedlog Europske pučke stranke (EPP) u dnevni red hitno uvrstio prijedlog rezolucije o Srbiji, na poticaj hrvatskog europarlamentarca Andreja Plenkovića.
Rezolucijom Europskog parlamenta želi se osuditi Šešelja i njegovu retoriku, upozoriti Srbiju kako je nemoguće da ignorira njegovo ponašanje te da njegovo ponašanje, već ga treba osuditi i ograditi se od njega, te Haškom sudu dati do znanja kako je ovakvo puštanje na slobodu propust koji ruši autoritet samog Suda, rekao je zastupnik Plenković.
Europski parlament o ovoj rezoluciji raspravljat će sutra.
Nakon pokretanja ove inicijative u Europskom parlamentu i predsjednik Ivo Josipović napisao je pismo predsjedniku Haškog suda Theodoru Meronu, označivši slučajeve Vojislava Šešelja i Slobodana Miloševića, koje je Haški sud optužio za ratne zločine, ali nije i dovršio suđenja, kao poraz pravde i međunarodnog prava jer građani gube povjerenje u međunarodno sudovanje.
Istaknuo je i kako Šešeljeva retorika, odnosno činjenica da se na privremenoj slobodi nastavio baviti politikom, znači kršenje uvjeta privremenog puštanja iz haškog pritvora.
Konačno, su se i klubovi zastupnika u Hrvatskom saboru u tom smislu dogovorili donijeti deklaraciju.
Cijeli tekst Prijedloga Deklaracije Hrvatskog sabora možete pročitati ovdje.
Sudsko vijeće Haškog suda odlučilo je 7. studenoga Šešelja privremeno pustiti na slobodu zbog pogoršanja zdravstvenog stanja, nakon što se rak debelog crijeva proširio na jetru.
Od kada se 12. studenoga vratio u Beograd, Šešelj ne prestaje s ratnom retorikom i zazivanjem Velike Srbije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa