Vladin prijedlog strategije industrijskog razvitka saborska je oporba i u poslijepodnevnom dijelu današnje rasprave ocijenila nevjerodostojnim, budući da dolazi tek pred kraj treće godine mandata.
“Kakva je industrijska strategija i Vlada koja je predlaže na kraju treće godine mandata, a tri godine ništa nije učinila da spasi DIOKI, Gredelj s novcima koji leže po računima hrvatskih banaka”, upitao je Domagoj Ivan Milošević (HDZ).
Milošević smatra da je bespredmetno raspravljati o industrijskoj strategiji ako ne postoji šira strategija razvoja ukupnog gospodarstva.
Vladi zamjera i što pri izradi strategije nije analizirala primjere uspješnih i neuspješnih hrvatskih tvrtki, kako bi vidjela zašto su jedne uspješne, a druge neuspješne.
Milošević upozorava i da Vlada, na samom kraju predloženog dokumenta, izlazi s tri moguća scenarija – pesimističnim, realnim i optimističnim.
“Ako vi nakon svega toga niste u stanju zauzeti stav i reći, to je scenarij koji za sljedećih sedam, osam godina očekujemo od hrvatske industrije, ne znam čemu onda taj cijeli dokument”, kazao je.
Replicirala mu je HNS-ova Nada Turina Đurić, ustvrdivši da je HDZ 90-ih sustavno uništavao industriju.
“Upravo vaša stranka je vodila gospodarsku politiku unutar 25, a jedan od ključnih momenata u uništavanju industrije bio je uvođenje PDV-a, kad nam se, na čelu s ministrom Škegrom govorilo da će Hrvatska živjeti od PDV-a, od trgovine i usluga i da će nam to biti dovoljno. To je bio početak kraja hrvatske industrije i rasprodaje hrvatskih resursa”, rekla je Turina Đurić.
I Ivo Jelušić (SDP) krivca za pad gospodarstva vidi u HDZ-u.
“U ovih sedam godina Hrvatska ima pad od 12,5 posto BDP-a, od čega 9,5 posto ide na dušu HDZ-u, a eto i nama 2,5 posto”, izračunao je Jelušić.
Mile Horvat (SDSS) smatra da je predložena strategija u osnovi dobro osmišljena, a kazao je kako je “svaki pokušaj za nas dobar pokušaj”.
Smeta mu, međutim, što je drvna industrija stavljena u težak položaj, što tumači kao posljedicu ponašanja Hrvatskih šuma, koje, kaže, “imaju sve manje sluha za razvoj određenih prostora”.
“Tu proizvodnju ne možemo tretirati kao statističku kategoriju i vijati poslovne rezultate po svaku cijenu, a pritom zanemariti da u Gorskom kotaru ljudi mogu raditi jedino u pilanama, jer smo zatvorili pošte i škole, nema željeznica, a tih šest pilana ne mogu dobiti dovoljno sirovine od glavnog koncesionara i prisiljene su otpuštati radnike”, kazao je Horvat.
Smatra da se u gospodarenju javnim dobrom, osim zarade, treba voditi i socijalnim kriterijima.
HDSSB-ov zastupnik Boro Grubišić smatra da predloženoj strategiji nedostaje “dijagnoza”. “Ovom dokumentu fali anamneza, da vidimo što se zapravo dogodilo teško bolesnom pacijentu”, kazao je Grubišić.
Strategiju ne podržava ni Mirela Holy (ORaH), koja smatra da predloženi tekst ne daje jasan smjer u kojem će se razvijati industrija, kao ni jasne mjere, rokove ni ciljeve.
Vladi zamjera i što nije analizirala uzroke propasti predratne industrije. “Hrvatska je do rata bila industrijska zemlja, a u proteklih 20 godina industrija je promišljeno i sustavno uništavana, u interesu beskrupuloznih pojedinaca, grupa i uvoznih lobija”, kazala je Holy.
Replicirao joj je HNS-ov zastupnik Srđan Gjurković, kazavši kako od šefice ORaH-a nije očekivao da “zagovara petoljetke i osmoljetke”.
Sabor će zasjedanje nastaviti sutra.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
