Predstavnici parlamentarnih klubova u utorak su na još jednom sastanku pokušali dogovoriti izmjene Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, no usuglasili su tek neka tehnička rješenja, a kad je riječ o preferencijalnom glasovanju, ostali su kod ranijih stajališta.
“Danas smo imali drugi sastanak. Postignuta su određena približavanja, međutim potpuni konsenzus nije. Mi iz SDP-a smo preuzeli obvezu pripremiti dokument koji će nakon toga biti poslan klubovima i o njemu ćemo pokušati još malo razgovarati, ali u ovom trenutku ne možemo govoriti o potpunom konsenzusu”, rekao je novinarima predsjednik Odbora za Ustav Peđa Grbin (SDP), nakon za javnost zatvorenog sastanka.
Kazao je kako je HDZ ostao pri zahtjevu da se prije Izbornog zakona izmijeni Ustav, odnosno odredbe o glasovanju i broju zastupnika tzv. dijaspore.
“Kod ostalih sudionika, najveći prijepor je bio kod toga hoće li se kod uvođenja preferencijalnog glasovanja uvesti jedan ili tri preferencijalna glasa”, kazao je Grbin i ponovio da će SDP do kraja tjedna pripremiti dokument, a da je na ostalim klubovima hoće li ga prihvatiti.
“Meni se čini da javnost zahtijeva promjenu Izbornog zakona i uvođenje preferencijalnog glasovanja i naša je obveza takvo nešto i učiniti. Hoće li nas drugi u tome podržati, ja se još uvijek nadam da hoće. I nakon što prijedlog zakona bude upućen u proceduru izmjene su moguće putem amandmana. Naša vrata za daljnje razgovore ni u jednom trenutku neće biti zatvorena”, naglasio je Grbin.
Pregovore o izmjenama Izbornog zakona napustili su Hrvatski laburisti, čija predsjednica Nansi Tireli tvrdi da je SDP-ov prijedlog s jednim preferiranim glasom i prohibitivnom klauzulom od 10 posto samo kozmetička izmjena, koja neće povećati utjecaj birača na demokratske procese.
“To za nas ne dolazi u obzir, a budući da usuglašavanje nije uspjelo i da SDP ide po principu ‘uzmi li ostavi’, povlačimo se iz pregovora, a sutra ćemo u proceduru uputiti vlastiti prijedlog”, rekla je Tireli.
Laburisti i dalje inzistiraju na najmanje tri preferirana glasa bez ikakve prohibitivne klauzule. Uz to, traže i zabranu istodobnog obnašanja dužnosti načelnika općine i gradonačelnika te saborskog zastupnika. “Smatramo da se dvije dužnosti ne mogu istodobno kvalitetno obnašati, a dodatni argument nam je etički kodeks saborskih zastupnika, koji je predvidio kažnjavanje neredovitog dolaska u Sabor”, kaže Tireli.
Laburistima smeta i što vladajući odbijaju da se zakonom zabrani kandidiranje pravomoćno osuđenima za najteža kaznena djela i kaznena djela iz djelokruga USKOK-a. “Politika ipak mora biti čistija, takvima u Saboru nije mjesto”, uvjerena je Tireli.
Uz izmjene Izbornog zakona, Laburisti predlažu i izmjenu izbornih jedinica, kako bi glas svakog birača imao otprilike jednaku težinu.
