Sabor je u petak sa 76 glasova ‘za’, tri ‘suzdržana’ i 43 ‘protiv’ prihvatio Izvješće predsjednika Vlade RH o održanim sastancima Europskog vijeća u 2018..
Hrvatska vlada u protekloj je godini na sastancima Europskog vijeća i Vijeća EU-a nastavila zastupati i braniti hrvatska stajališta i prioritete u svim ključnim aspektima europskih politika, naveo je premijer Andrej Plenković predstavljajući Izvješće prošlog tjedna u Hrvatskom saboru.
>Tomislav Bandov: Čini li Plenkovićeva vlada veleizdaju?
Prioriteti o kojima su hrvatski predstavnici posebno govorili i vodili računa bila su prava hrvatskih državljana u Ujedinjenom Kraljevstvu nakon Brexita, kao i položaj i prava Hrvata u BiH.
U fokusu su bili i izazovi migracija i sigurnosti, prioriteti novog dugoročnog proračuna EU-a za razdoblje od 2021. do 2027., pripreme za hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a u prvoj polovici 2020., pitanje proširenja EU-a, pripreme za kampanju za izbore za Europski parlament u svibnju ove godine, konzultacije s građanima te situacija u susjednim zemljama,
Hrvatska se posebice zauzimala za pružanje potpore državama jugoistočne Europe kako bi mogle učinkovitije odgovoriti na migracijske izazove. Također, u protekloj godini ostvarili smo značajan napredak u ispunjavanju svih preporuka za ulazak u Schengen.
Kada je riječ o novom dugoročnom proračunskom okviru EU-a za razdoblje od 2021. do 2027., Komisija je predložila proračun od 1,1 bilijun eura, a za Hrvatsku je predviđeno 10,6 milijarda eura, što je malo manje nego do sada.
Sabor izmijenio Zakon o zaštiti potrošača
Sa 107 glasova ‘za’ i 19 ‘suzdržanih’, Sabor je izmijenio Zakon o zaštiti potrošača od kojeg građani, kupci te korisnici javnih usluga očekuju veću zaštitu te značajne promjene u svoju korist.
Ugovor sklopljen na daljinu, putem telefona ubuduće će se smatrati sklopljenim nakon što potrošač trgovcu dostavi potvrdu svoje suglasnosti o njegovom sklapanju, potpisom ili informacijom elektroničkom poštom.
Vezano uz sklapanje ugovora o uslugama na daljinu putem telefona, a s obzirom na učestale pritužbe potrošača, Vlada predlaže da se za predmetne ugovore propiše trenutak njihovog sklapanja, a ugovor se smatra sklopljenim kad potrošač nakon primitka ponude dostavi trgovcu potvrdu svoje suglasnosti o sklapanju ugovora potpisom ili informacijom elektroničkom poštom.
Zakonske izmjene predviđaju da se obvezno isticanje redovne cijene i snižene cijene nekog proizvoda ubuduće odnosi isključivo na prodaju unutar poslovnih prostora, ne i na oglašavanje.
Također, jasnije se određuje da regulatorna tijela imaju obvezu osnivanja svojih savjetodavnih tijela.
Desetak oporbenih amandmana, koliko ih je podneseno na Zakon, nije dobilo ‘zeleno svjetlo’ te su odbijeni.
Sabor je izmijenio i Zakon o održivom gospodarenju otpadom kojim se taj zakon usklađuje s posebnim propisima kojima je uređen Državni inspektorat odnosno prestanak rada Hrvatske agencije za okoliš i prirodu čije je poslove od 1. siječnja 2019. godine preuzelo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.
Predloženim Zakonom preciznije se određuju i pojednostavljuju određeni postupci u sustavu gospodarenja otpadom u dijelu koji se odnosi na dozvole i potvrde za gospodarenje otpadom, obaveze u vezi s određivanjem nusproizvoda i ukidanja statusa otpada, nadležnosti inspekcijskih službi, postupak zatvaranja odlagališta otpada i drugo.
Sabor izglasao zakon o podacima i informacijama u zdravstvu
Hrvatski sabor u petak je većinom glasova donio Zakon o podacima i informacijama u zdravstvu kojim se stvaraju uvjeti za sveobuhvatno i djelotvorno korištenje zdravstvenih podataka i informacija u zdravstvenoj zaštiti, a u svrhu unaprjeđenja i očuvanja zdravlja stanovništva u Republici Hrvatskoj.
>Rasprava u Saboru: Može li Zakon o podacima i informacijama u zdravstvu uvesti više reda u sustavu
Zakonom se osigurava temelj za harmonizaciju pravnog okvira upravljanja zdravstvenim podacima i informacijama i njihovu kvalitetnu obradu na razini nacionalnog zdravstvenog sustava kao i na međunarodnoj razini.
Većinom glasova donesen je i Zakon o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu koji regulira status vježbenika, način prijema u pravosudna tijela i način polaganja pravosudnog ispita.
Sabor je izglasao većinom glasova i četiri zakona kojima se provodi Vladina nakana o smanjenju broja agencija, a poslove Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (HAOP) preuzima Ministarstvo zaštite okoliša. Izglasao je i izmjene Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama kojima Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada, nakon što je ‘odradila’ zadani posao, prestaje s radom 1. srpnja.
Zbog prenošenja dijela nadležnosti na Državni inspektorat izmijenio je Zakon o morskom ribarstvu.
Zastupnici u većinom glasova podržali izmjene Zakon o nasljeđivanju kojim se u slučaju nemogućnosti dostave podatka sudu dopušta donošenje rješenja o nasljeđivanju bez navođenja OIB-a.
Osim toga, potvrđena je Konvencija o policijskoj suradnji u jugoistočnoj Europi koja bi trebala doprinijeti uspostavi moderne policijske suradnje između država potpisnica, posebice u borbi protiv organiziranog kriminala, terorizma i nezakonitih migracija. Potvrđeni su i ugovori o uzajamnoj zaštiti klasificiranih podataka između Hrvatske i Norveške, te Austrije, kao i ugovor o osnivanju Inter-američke investicijske korporacije.
Većinom glasova izglasana je također europska direktiva o kliničkim ispitivanjima lijekova za primjenu kod ljudi koja bi trebala osigurati brz pristup novim i inovativnim postupcima liječenja uz istovremeno osiguranje zaštite i sigurnosti osiguranika.
Prihvaćeno je i razrješenje i imenovanje dijela članova Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja. Zbog isteka mandata razrješeni su Denis Matić, Ljiljana Pavlic i Tatjana Peroković, a za članove Vijeća ponovno imenovani Matić i Pavlic te nova članica Mirta Kapural.
Sabor zbog Ine glasovanje počeo stankama
Nezadovoljni uvrštavanjem izmjena zakona o privatizaciji Ine u dnevni red po hitnom postupku oporbeni su klubovi u petak, na početku saborskog glasovanja, tražili stanke, vladajuće su prozivali zbog predaje kompanije u ruke Mađara, a iz HDZ-a su im uzvraćali da vlada HDZ-a Mađarima nije prodala niti jednu dionicu.
>U Sabor poslan prijedlog izmjena Zakona o privatizaciji Ine
“Ako se sjećate vi iz HDZ-a protiv Hrvatske je zbog Zakona o privatizaciji Ine pokrenut postupak od strane Europske komisije jer se tvrdi da se tim zakonom krši pravo EU. Nakon što smo prije dvije godine slušali hvalospjeve i izljeve domoljublja postojećem zakonu, sada se preko božićnih blagdana vodi prikriveno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, a danas saznajemo da o njemu želite raspravljati po hitnom postupku”, obrazložio je SDP-ov Peđa Grbin svoj zahtjev za stankom.
Vladajuće je optužio da pokušavaju ‘naturiti’ zakon kojim se privatnom mađarskom partneru u Ini omogućava povlašteni položaj.
Sinčić (Živi zid): Ina će postati skladište
Ivan Vilibor Sinčić (Živi Zid) poručio je kako Ina, otkada je došlo do prve i druge privatizacije, konstantno propada, “drobi se i raščlanjuje na sve manje dijelove”.
“Orban i MOL nadjačat će premijera Plenkovića i hrvatske vlade. Dozvoljavate im da postignu sve što žele. Zatvorit će Sisak, a kad-tad i rafineriju u Rijeci. Na kraju će se Ina pretvoriti u skladište”, zamjerao je Sinčić.
Ni ‘mostovci’ nisu bili zadovoljni hitnom procedurom.
“Nije pošteno da ovaj zakon ide po hitnoj proceduri, radi se o strateškom nacionalnom interesu. Prije dvije godine vlada je obećavala otkupiti Inu, a sad pogodujete interesima Mađara”, poručio je Mostov zastupnik Miro Bulj.
HSS-ov zastupnik Željko Lenart poručio je kako će privatizacijom Ine nestati Rafinerija u Sisku koja je hranila mnoge obitelji.
Nezavisni Tomislav Žagar ustvrdio je kako je Ina prevažna da bi se tako donosio zakon koji bi omogućio njezinu privatizaciju.
Šuker: Vlada HDZ-a nije prodala ni jednu dionicu Mađarima
“Vlada HDZ-a nije prodala ni jednu dionicu Mađarima, a to što su kasnije vlasnici dionica prodavali o tome se može razgovarati”, poručio je HDZ-ov Ivan Šuker.
SDP-ovce je podsjećao na to kakav je 2002. zakon o privatizaciji donijela njihova vlada. “U članku 4. se kaže da od trenutka ulaska Hrvatske u EU, Hrvatska će u Ini imati 25 posto plus jednu dionicu, a po ulasku u EU tih 25 plus zlatna dionica će biti privatizirane po posebnom zakonu koji će biti usvojen u Hrvatskom saboru”, podsjetio je Šuker.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
