Saborski zastupnici podržali su srijedu u raspravi konačni prijedlog zakona o izboru vijeća i predstavnika nacionalnih manjina prema kojem će se oni birati prve nedjelje u svibnju svake četiri godine.
“Primjena ovog zakona doprinijet će unapređenju, očuvanju i zaštiti položaja nacionalnih manjina u dijelu koji se odnosi na izbore za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina radi njihova sudjelovanja u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima”, istaknuo je državni tajnik u Ministarstvu uprave Darko Nekić predstavljajući zakon.
Vladimir Bilek (Klub zastupnika nacionalnih manjina) pozdravlja zakon i hvali prihvaćanje prijedloga Kluba, ali i apelira da se prilikom pripreme izbornih postupaka poštuje ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina da vijeća mogu imati sve lokalne jedinica gdje ima više od 200 pripadnika nacionalnih manjina ili 1,5 posto birača. “Iako su vijeća i predstavnici samo savjetodavna tijela, obavili su puno posla na razini lokalnih jedinica posebice na implementiranju službene uporabe jezika”, naglasio je Bilek.
Boris Milošević (SDSS) smatra da su manjine nedostatno zastupljene u državnoj upravi
I Boris Milošević (Klub SDSS-a) ističe važnost poštivanja ustavnog zakona o nacionalnim manjinama odnosno kriteriji od 1,5 posto ili 200 pripadnima manjina. Također je apelirao na osiguravanje dovoljnog broja biračkih mjesta.
Arsen Bauk (SDP) predložio je da se u slučaju kada na izbore izađe manje od 5 posto birača izbori ponove, a ako i tada pristupi manje od 5 posto birača – da se izbori ponište. Predlaže i da se 2039. godine izbori iznimno provedu 8. svibnja kako ne bi pali na 1. svibanj, Praznik rada.
Ivica Šola: Želim biti ugrožena manjina i od toga pristojno živjeti
Pogledajte koliko pripadnika nacionalnih manjina glasuje za manjinske liste, a koliko za opće!
Kažimir Varda (Klub Stranke rada i solidarnosti i nezavisnih zastupnika) upozorio je da se zakonom ne rješava financiranje već da je to obveza lokalne samouprave te apelirao na jedinice lokalne samouprave da značajnije izdvajaju za nacionalne manjine.
Zastupnici su raspravili i Izvješće o poslovanju slobodnih zona u Republici Hrvatskoj u 2017. godini, te dali podršku prijedlogu odluke o razrješenju odnosno imenovanju članice Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Vesne Patrlj.
Podsjetimo, Hrvatska Vlada pozvala je prije dva dana vijeća nacionalnih manjina da predlože kandidate za sedam članova Savjeta za nacionalne manjine, a manjinske udruge, vjerske zajednice, pravne osobe i građane pripadnike manjina kandidate za pet članova Savjeta iz reda istaknutih kulturnih, znanstvenih, stručnih i vjerskih djelatnika.
Aktualni članovi Savjeta za nacionalne manjine su: Aleksandar Tolnauer, Veselko Čakić, Renata Tischler, Vladimir Bilek, Dragana Jeckov, Furio Radin, Boris Milošević, Milorad Pupovac, Robert Jankovics, Emina Lekaj Prljaskaj, Veljko Kajtazi, Danilo Ivezić, Branka Baksa, Marija Semenjuk-Simeunović, Zvonko Kostelnik, Nives Rittig-Beljak, Bermin Meškić, Darko Šonc i Angel Mitrevski.
Savjet se pod povećalom javnosti našao 2017. godine nakon što je Udruga U ime obitelji prijavila člana Savjeta za nacionalne manjine i saborskom zastupnika SDSS-a Milorada Pupovca jer je kao član Savjeta sudjelovao u donošenju odluke o dodjeli sredstava (većih od 3 milijuna kuna) iz državnog proračuna Srpskom narodnom vijeću, čiji je on predsjednik.
Zbog ovoga je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa pokrenulo postupak protiv Pupovca. U ovom kontekstu vrijedi podsjetiti i na Odluku o rasporedu novca za manjinske kulturne programe kojom Savjet od oko 32 milijuna kuna za 90 udruga nacionalnih manjina, financira SNV s oko 3,7 milijuna kuna, od toga tjednik ‘Novosti’ sa iznosom od 3,2 milijuna kuna, unatoč zloupotrebi ovog novca.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
