Zastupnici Mosta oštro su se u srijedu obrušili na prijedlog Zakona o upravnoj inspekciji tvrdeći kako se njime širi “hobotnica izvršne vlasti” koja nastoji sve držati pod kontrolom, a rasprava nije bila pošteđena niti povijesnih tema i spominjanja Josipa Broza Tita.
Zakon o upravnoj inspekciji predviđa podjelu nadležnosti, pojašnjavao je zastupnicima državni tajnik u Ministarstvu uprave Darko Nekić. Upravna inspekcija u Ministarstvu uprave provodila bi, kako je pojasnio, nadzor nad središnjim tijelima državne uprave i drugim državnim tijelima, uredima državne uprave u županijama, Gradom Zagrebom, pravnim osobama koje imaju javne ovlasti, a kojima je osnivač Hrvatska ili Grad Zagreb.
Panenić: Otvara se novih 20 radnih mjesta
Upravna inspekcija u uredima državne uprave u županijama pak provodila bi nadzor nad tijelima i upravnim tijelima jedinica lokalne i područne, odnosno regionalne samouprave s područja županije i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti, a kojima je osnivač jedinica lokalne i područne, odnosno regionalne samouprave.
“U odnosu na prethodni zakon vidi se samo jedno: da nastaje novih 20 radnih mjesta. Nova radna mjesta otvaraju se u svakoj županiji i ako je makar jedan inspektor, to je ukupno 20”, zamjerao je Mostovac Tomislav Panenić.
Moglo se, kaže, možda i sa 10 ljudi povećati opseg poslova i postupati kvalitetnije. “Osjećam se k’o budala kad mi netko kaže da su sredstva osigurana u OP Konkurentnost i kohezija. Sigurno pod tom stavkom nisu osigurana sredstva za nove zaposlene”, poručio je Panenić, a zanima ga i na koji način će se provesti zapošljavanje u uredima državne uprave.
Za HDZ-ovu Mariju Jelkovec zakon omogućava decentralizaciju. “Dobro je što idemo u decentralizaciju, mada sitnim koracima”, ustvrdila je Jelkovec.
Tome se oštro suprotstavio Panenić. “Sigurno se ovim ne predlaže decentralizacija. Ovo je jačanje državnog aparata na lokalnoj razini i širenje hobotnice koja će vršiti tamo još veću presiju na sve subjekte”, poručio je Panenić.
SDP podržava zakonski prijedlog u prvom čitanju, no imaju i primjedbe.
“Bilo bi dobro da se ovlasti upravne inspekcije ne ograniče samo na pravne osobe s javnim ovlastima kojima je osnivač Hrvatska ili Grad Zagreb, već da bude na svim pravnim osobama s javnim ovlastima”, kazao je Arsen Bauk.
Rasprava otišla u povijesne teme
“Slažem se da će biti najbolje kada se ingerencije budu spustile na lokalnu razinu”, rekao je rekao je IDS-ov Givanni Sponza upitavši se koja su to riješenja išla u smijeru sveobuhvatne decentralizacije.
Miro Bulj (Most) replicirao je da se IDS u Istarskoj županiji ponaša kao i centralna vlast u Zagrebu. “Vi ste svjedoci u Istri na koji način bi decentralizacija trebala funkcionirati”, rekao je Bulj.
“U pravu ste kad kažete da je Hrvatska visokocentralizirana, ali ne znam zašto napadate Istru. To je jedna od županija koja s pravom traži veću autonomiju, u proračun uplaćuje 800 milijuna kuna više nego što iz njega dobija”, poručio mu je SDP-ov Nenad Stazić.
Istru je, kazao je SDP-ovac, u sastav Hrvatske vratio Josip Broz Tito. “A država se ova odriče i Tita i njegovog djela. Možda me ovaj katalonski referendum asocira na Istru. I Španjolska je po Ustavu unitarna, pa se Katalonija ne može odvojiti. I Hrvatska je unitarna, pa kad se već odriče i Tita i njegovog djela i kad Istrijan toliko uplaćuje, a ovako ih se vrijeđa mislim da bi Istrijani trebali razmisliti da postupe kao Katalonci”, rekao je Stazić.
Svojim izlaganjem zaradio je opomenu predsjedavajućeg Sabora Milijana Brkića. “Mislim da insinuacije o otcjepljenju nisu primjerene u ovom visokom domu”, poručio mu je Brkić.
Bulj se pak branio kako on nije rekao niti riječi protiv Istre te poručio Staziću da se besmisleno vraća u povijest. “Nisam spominjao autonomašenje, koje je vama očito interes”, poručio je.
Zakon o drvenastim kulturama kratkih ophodnji
Zastupnici, koji u srijedu rade bez uobičajene podnevne stanke, raspravili su i prijedlog Zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji kojim se, kako je obrazloženo, zbog povećanog interesa za korištenje biomase uređuje područje uzgoja kultura kratkih ophodnji, te se daje mogućnost uzgoja kultura na zemljištima na kojima nije moguća proizvodnja hrane.
Uz povećanje proizvodnje biomase stvorit će se, smatraju u Vladi, i nova vrsta proizvodnje, što će posredno utjecati i na život u ruralnim područjima.
“U Zakonu se stavljaju takve administrativne prepreke koje onemogućavaju dobru namjeru zakona”, zamjerio je Panenić.
Državni tajnik Željko Kraljičak uvjeren je da će se predloženim zakonom potaknuti investitori.
“Do sada je u Ministarstvo zaštite okoliša došlo 496 zahtjeva za registraciju nasada drvenastih kultura kratkih ophodnji, pa vjerujemo da ćemo ovim zakonom potaknuti veći interes investitora kako bi proizvodili biomasu”, pojasnio je Kraljičak.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
