Saborski Odbor za financije prihvatio je u srijedu većinom glasova informaciju Hrvatske narodne banke (HNB) za prvo polugodište 2015., a u glasovanju su ostala suzdržana četvorica članova Odbora iz različitih opcija.
Suzdržani su bili predsjednik odbora Goran Marić (HDZ), Branko Grčić (SDP), Ivan Lovrinović (Most) i Branko Hrg (HSS), nezadovoljni time što HNB u izvješću nije progovorio o nizu važnih pitanja vezanih uz kredite u švicarskom franku, kvalitetu plasmana, opasnosti od deflacije itd.
Marić je tako viceguvernera Vedrana Šošića upitao zašto banke danas ne odobravaju kredite u “švicarcima” te je li im to zabranjeno.
Upozorio je i da u informaciji nema spomena o utjecaju konverzije tih kredita na razinu međunarodne pričuve, iako je guverner Boris Vujčić javno govorio o mogućoj ugrozi sustava.
Marić HNB-u zamjera i to što nije ponudio temeljnu razradu rizičnosti međunarodnog ulaganja pričuve, a smeta mu i to što se navodi da su loši plasmani porasli sa 47,7 na 48,2 milijardi kuna bez objašnjenja tko je za to odgovoran i što HNB čini da bi popravio stanje.
“Udvostručena je stopa likvidnosti, a smanjena kreditna aktivnost, no to se samo konstatira, bez obrazloženja zašto je tomu tako i što se čini da bi se to promijenilo”, upozorio je Marić.
Lovrinović je, pak, upozorio na opasnost od deflacije, zbog koje, kaže, investitori izbjegavaju ulagati u Hrvatsku, dok se Grčić interesirao oko uvođenja eura.
Njihova su pitanja, međutim, ostala bez odgovora.
HNB u informaciji navodi kako je gospodarska aktivnost u Hrvatskoj u prvom polugodištu prošle godine blago porasla, nakon šest uzastopnih godina recesije.
U takvim uvjetima monetarna politika HNB-a i nadalje je bila usredotočena na održavanje visoke likvidnosti bankovnog sustava, nastojeći tako utjecati na smanjenje domaćih troškova financiranje i pridonijeti oporavku gospodarstva.
Tečaj kune prema euru bio je stabilan, a fiskalni manjak u prvom je polugodištu znatno smanjen u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Međutim, struktura tog smanjenja i dalje je relativno nepovoljna jer se zasniva na povećanju prihoda, dok rashodna strana proračuna opće države stagnira, navodi HNB u polugodišnjoj informaciji.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
