Je li moguće cjelovito rekonstruirati postojeći sustav izbora zastupnika u Hrvatski sabor, uz konsenzus svih parlamentarnih stranaka ili će se i ubuduće donositi parcijalne promjene koje zadiru samo u pojedine segmente izbornog modela koji datira iz 1999. godine, pitanje je koje je na početku tematske sjednice o unapređenju normativnog okvira za izbor zastupnika postavio predsjednik saborskog Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Robert Podolnjak.
Povod za tematsku raspravu bio je Mostov prijedlog izmjena Zakona o izborima zastupnika u Hrvaski sabor koji je u saborskoj proceduri te je prošao prvo čitanje, a kojim se predlaže uvođenje tri preferencijalna glasa za izbor zastupnika u parlament kao i zabrana kandidiranja osobama koje su počinila teška kaznena djela.
Udruga U ime obitelji: Tražimo tri preferencijalna glasa bez cenzusa
Podolnjak je, međutim, ocijenio da u izbornom zakonodavstvu postoji još niz otvorenih pitanja koje je potrebno riješiti, među ostalim, pitanje poštivanja ženske kvote, pitanja razlika u broju birača po izbornim jedinicimama, odnosno malog odaziva birača na što, smatra, u određenim aspektima utječe i izborno zakonodavstvo.
Preferencijalno glasovanje dosad je testirano na dvjema parlamentarnim izborima te je zahvaljujući jednom preferencijalnom biračkom glasu u Sabor prvo ušlo šest, a na prošlim parlamentarnim izborima u rujnu ove godine 11 saborskih zastupnika, kazao je Podolnjak. Ocijenio je kako to pokazuje da je utjecaj birača putem jednog preferencijalnog glasa i izbornog praga od 10 posto, još uvijek premali te Most stoga predlaže uvođenje tri preferencijalna glasa.
Taj su prijedlog podržali Dragan Zelić iz GONG-a i ustavni stručnjak Mato Palić koji je ocijenio kako bi tri preferencijalna glasa omogućila veću neposrednost izbora zastupnika u Sabor.
Potpredsjednik Odbora Peđa Grbin (SDP) ocijenio je, pak, kako političke stranke kod sastavljanja izbornih lista već vode računa o tome tko su im kandidati koji nose najviše glasova, pa smatra kako postoji rizik od estradizacije izbora i “cirkusa u sabornici na dnevnoj bazi”.
Što se tiče zabrane kandidiranja osoba koje su počinile teška kaznena djela, Grbin se založio da se zapreka kandidiranja veže uz visinu izrečene sudske kazne, jer po sadašnjim nejasnim kriterijima pravo kandidature, kazao je Grbin, ne bi imala osoba koja je, primjerice, kažnjena za nanošenje teške tjelesne ozljede iz nehaja, ali takvu zapreku ne bi imala npr. osoba koja je počinila kazneno djelo otmice.
Vesna Fabijančić Križanić iz Državnog izbornog povjerenstva (DIP) smatra kako ima dovoljno vremena za izmjene izbornih zakona do novih parlamentarnih izbora, no da je u međuvremenu potrebno harmonizirati niz općih odredbi koje se tiču izbornog procesa, a sadržane su u različitim zakonima.
