Satom povijesti u dubrovačkim osnovnim školama počeo program obilježavanja 25. obljetnice obrane Dubrovnika

Foto: fah

Satom povijesti u dubrovačkim osnovnim školama u petak je počeo program obilježavanja 25.godišnjice uspješne obrane Dubrovnika u Domovinskom ratu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U sklopu obilježavanja Dana branitelja i sjećanja na najžešći napad na Dubrovnik koji se dogodio na blagdan svetog Nikole 1991, održat će se i niz sportskih manifestacija tijekom vikenda, a veći dio programa planiran je za ponedjeljak i utorak.

Nakon odavanja počasti poginulim braniteljima u ponedjeljak slijedi otkrivanje spomen ploče Ratnoj bolnici ”Sveti Vlaho”, potom Križni put na Srđ te izložba o Domovinskom ratu u tvrđavi Imperijal na Srđu.

U Umjetničkoj školi Luke Sorkočevića u 17 sati na programu je ‘Sjećanje na koncert održan 5. prosinca 1991. godine’, a u dubrovačkom kinu Sloboda u 19 sati bit će prikazan film “Sve je bio dobar san” o vukovarskom branitelju Jean-Michelu Nicolieru.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U utorak ujutro, u 7 sati, bit će podignuta hrvatska zastava na odašiljač na Srđu, slijedi odavanje počasti poginulim braniteljima kod spomen-obilježja na gradskom groblju Boninovo.

Iz Gradske uprave navode kako je posebnost ovogodišnjeg programa i svečana akademija koja će se održati 6. prosinca s početkom u 12 sati u Kazalištu Marina Držića na kojoj će, osim predstavnika organizatora odnosno Grada Dubrovnika, predstavnika Foruma branitelja i Dubrovačko-neretvanske županije nazočiti visoko državno izaslanstvo koje će svojim sudjelovanjem uveličati ovu važnu obljetnicu.

Osim polaganja cvijeća i paljenja svijeća na brdu Srđ te sjećanja na branitelje stradale na moru i u Sustjepanu bit će predstavljena monografija “Srpsko-crnogorska agresija na Dubrovnik 6. prosinca 1991.” autora Iva Grbića. Svečana misa u dubrovačkoj katedrali bit će u 18 sati. U 20 sati na Stradunu je braniteljski koncert, a program završava u srijedu u 20 sati Koncertom Dubrovačkog simfonijskog orkestra i Mješovitog zbora Libertas.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Napad agresorske vojske tog je crnog petka počeo u ranim jutarnjim satima, a od zore se po Dubrovniku pucalo s kopna i mora. Tog dana živote je izgubilo 19 civila i četiri branitelja, deseci su ranjeni, a broj projektila koji je pao na Dubrovnik i staru povijesnu jezgru mjerio se u tisućama. Oštećeno je ukupno više od 460 zgrada, a tijekom agresije na Dubrovnik i okolicu u ratu je poginulo više od 300 branitelja i civila, dok je više od 30 tisuća ljudi bilo je primorano napustiti svoje domove. Materijalna šteta bila je neprocjenjiva.

Najžešći napad je bio na tvrđavu Imperijal na brdu Srđ iznad Dubrovnika, staru gradsku jezgru, kao i na predio naselja Sustjepan i Nuncijata te hotel Belvedere koji i dan danas ostaje neobnovljen. Napad na sve crte obrane, koji je započeo oko šest sati na blagdan svetog Nikole, trajao je cijeli dan, a u jednom trenutku nekolicina branitelja koji su bili u tvrđavi i odbijali agresorske napade zatražili su da se upravo na tvrđavu Imperijal otvori vatra iz svih obrambenih položaja. To je bio jedini način kako zaustaviti neprijateljske snage koje su daleko brojnije i bolje naoružane napredovale i došle do samih bedema tvrđave. Tog najtežeg dana 6. prosinca 1991. Dubrovnik su na prvim crtama obrane obranila točno 163 branitelja, po čemu će dubrovačka 163. brigada Hrvatske vojske kasnije i dobiti svoju brojčanu oznaku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.