Nakon što je Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH 16. siječnja upozorio na loše čišćenje i održavanje u jednoj od ispostava Porezne uprave, na teren je izašla i inspekcija zaštite na radu koja je, kako proizlazi iz dopisa Inspektorata rada upućenog Sindikatu, tamo zatekao idiličnu sliku dobro održavanih i urednih nužnika s dovoljno higijenskih sredstava, koje krase čisti podovi, bez tragova vode i opasnosti od poskliznuća.
“Inspektorat rada nije pronašao ništa zabrinjavajućega ni u činjenici da je iz ugovora s vanjskim pružateljem usluga razvidno kako jedna čistačica prostor u kojem radi 45 zaposlenih, koji tijekom radnog dana ‘ugoste’ desetke stranaka, od kojih se neke tijekom boravka i ‘olakšaju’ u zajedničkom sanitarnom čvoru, čisti tri (3) puta tjedno, što znači da se wc školjke, pisoari, stijene i podovi sanitarnih prostora čiste i dezinficiraju ‘svaki’ drugi dan”, istaknuli su iz SDLSN-a.
“Dakle, činjenica da se nakon cca 60 malih i 10-tak velikih nuždi dnevno pranje i dezinficiranje wc-a ostavlja za drugi dan poslijepodne, tj. nakon što se na dan čišćenja još jednom obavi isti broj pražnjenja mjehura i crijeva za Inspektorat je normalna i ne predstavlja sanitarno-higijensku, odnosno zdravstvenu ugrozu za zaposlene i građane koji posjećuju ovako održavane sanitarne čvorove”, ocijenili su.
Središnja tijela čiste se pet, “periferna” tri puta tjedno
“Olako prelaženje preko ‘učestalosti’ čišćenja od tri puta tjedno tim je više zanimljiviji jer u ugovoru s vanjskim pružateljem usluga stoji kako se neke lokacije, odnosno ustrojstvene jedinice Porezne uprave, čiste tri puta tjedno, druge pet puta tjedno, a četiri lokacije i tijekom radnog vremena, s tendencijom manje učestalog čišćenja ovisno što je veća udaljenost pojedine jedinice od Središnjeg ureda Porezne uprave”, pojasnili su te dodali kako to znači da zaposlenici Porezne uprave imaju nejednak minimalni higijensko-sanitarni standard ovisno o tome rade li u središnjem uredu ili dislociranoj ispostavi te su stoga i više zdravstveno ugroženi zbog smanjene učestalosti čišćenja i dezinficiranja sanitarnih čvorova.
“Provjerom na terenu Sindikat je došao do saznanja da je slična situacija i u ostalim državnim tijelima, na način da se u ministarstvima i drugim središnjim državnim tijelima zaposlenima osigurava viši higijensko-sanitarni standard od onih u dislociranim ustrojstvenim jedinicama, što upućuje i na svojevrsnu kategorizaciju službenika i namještenika na one koji na svom radnom mjestu manje ili više izloženi ugrozi zdravlja pri korištenju sanitarnih prostorija”, ustvrdili su rekavši kako treba napomenuti i da broj stranaka i dodatnih korisnika sanitarnih čvorova ne opada od centra prema “periferiji”, već je upravo obrnuto, što znači da tamo gdje se sanitarni čvorovi manje čiste ima više onih koji ih koriste.
Imaju li službenici pravo na jednaki higijenski standard?
Sindikat stoga od Vlade RH traži da državnim službenicima pojasni razloge ovakvog diskriminatornog ugovaranja i organiziranja usluga čišćenja, koje službenicima u blizini najviših državnih dužnosnika i saborskih zastupnika garantira čistu i dezinficiranu ili higijensko rizičnu zahodsku školjku.
“Nitko ne očekuje faraonski luksuz sanitarnih prostorija kakve su u Hrvatskom saboru, zapuh cvjetnog bukea osvježivača prostora ili ugodnu ‘lounge’ glazbu iz diskretno ugrađenog ‘surround’ sustava dok vrši nuždu za vrijeme službe, ali jednom dnevno oprana i dezinficirana wc školjka ili pisoar ne bi bili naodmet. Je li tako nešto previše za očekivati ili se naprosto treba pomiriti s činjenicom da ‘ni med cvetjem ni pravice’?”.
