Na Trgu sv. Marka u Zagrebu održala se prosvjedna akcija u povodu Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama. SDP, HNS i bliske im udruge zahtijevaju ratifikaciju Konvencije VE-a za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji – Istanbulske konvencije do kraja aktualne saborske sjednice, ali i više novaca za netransparentne udruge.
Okupile su se Sanja Sarnavka, Vesna Pusić, Ivana Ninčević Lesandrić, Rada Borić, Anka Mrak-Taritaš, Sabina Glasovac, Mirela Holy, Jadranka Sloković i druge, skupljale su potpise saborskih zastupnika i zastupnica. Njihovi potpisi jamčit će da će aktivno zahtijevati ratifikaciju i za nju glasovati.
Neki onih koji su dali potpise su Boris Jokić, Bojan Glavašević, Mirando Mrsić, Anka Mrak Taritaš, Josip Klisović i drugi, dok su Željko Glasnović i Stevo Culej izjavili kako neće potpisati.
Nakon prosvjedne akcije, hrvatskoj javnosti predočit će popis klubova, zastupnica i zastupnika koji su potpisali za ratifikaciju Istanbulske konvencije. Njih je 20-30, a potrebno je ukupno 76 potpisa.
“Glavna poruka je da želimo ratifikaciju Istanbulske konvencije sada, do kraja zasjedanja Sabora i da kao takva uđe u proračun za narednu godinu. Apelirali smo na različite zastupnice i zastupnike iz različitih stranaka da daju amandmane na proračun kako bi se onaj dio koji ide za skloništa žena žrtava nasilja uđe u proračun za sljedeću godinu jer inače nam sama ratifikacija ne znači ništa”, poručila je Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije, prenosi N1, otkrivši tako da žele još više novca za rad svojih udruga.
“Dijelim dvije fotkice za profilne slike i covere u znak podrške ratifikaciji Istanbulske konvencije za early birds:). Stavljajte i sherajte… “, objavila je ranije Benčić na Facebooku.
Udruge kojima je SDP dijelio milijarde – organiziraju prosvjed protiv vlade
Poznato je da su parapolitičke udruge bliske SDP-u, poput GONG-a, Documente, CMS-a, CESI-ja okupljene u Platformi 112, bez ikakvih kriterija samo u 2015. godini dobile više od 1,2 milijarde kuna na razne načine (650 milijuna iz proračuna i još otprilike toliko iz županijskih, općinskih i gradskih blagajni).
Što je Istanbulska konvencija?
Istanbulska konvencija je međunarodni ugovor donesen u okviru Vijeća Europe kao “sveobuhvatni pravni okvir” za sprječavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja, s ciljem da se žrtvama nasilja omogući ista razina zaštite u svim europskim državama. Konvencija sadrži mnoge poželjne odredbe o pružanju pomoći žrtvama nasilja, kao što su odredbe o skloništima, pružanju pravne pomoći i potpore žrtvama nasilja te o nalogu za udaljenje ili zabranu pristupa žrtvi. Međutim,imajući na umu da je većina odredbi već unesena u nacionalna zakonodavstva velikog broja europskih država, uključujući i Republiku Hrvatsku, te da se dodatne poželjne odredbe mogu ugraditi u nacionalna zakonodavstva bez ratifikacije, argument da se Konvenciju nužno treba ratificirati je relativno slab.
Istanbulsku konvenciju željela je SDP-ova Vlada Zorana Milanovića
SDP-ova Vlada Zorana Milanovića započela je proces pristupanja Istanbulskoj konvenciji, kada je 20. 12. 2012. donijela odluku o potpisivanju Konvencije, što je prvi korak k ratifikaciji, koju sad najavljuje HDZ-ov premijer Andrej Plenković.
Istanbulska konvencija nameće rodnu ideologiju
Osim obveze pravnog usklađivanja, za države koje su ratificirale Istanbulsku konvenciju postoji obveza da potpuno promjene društvenu svijest o problemima koji čine predmet Konvencije (čl. 12. 1.) – o nasilju nad ženama i obiteljskom nasilju, čime se zadire u sustav formalnog i neformalnog obrazovanja, sredstva javnog priopćavanja i javnog djelovanja pojedine države. Ta je obveza problematična s obzirom da Istanbulska konvencija sadrži definiciju pojma „rod“, koja bi nakon ratifikacije postala pravno obvezujuća za Hrvatsku, i tumači nasilje kao “rodno utemeljeno”. Prema Konvenciji (čl. 3. c): „’rod’ označava društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce.” Takva definicija unosi dihotomiju između čovjekova spola kao spola i društvene dimenzije spola, nazivajući je “rodom”, jer pretpostavlja da su spol i njegova društvena dimenzija dvije odvojene i nepovezane stvarnosti, za što nema utemeljenja u realnosti ni u znanosti, već proizlazi iz ideologije – rodne ideologije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
