U Hrvatskoj je 400 tisuća fiktivnih birača, izjavio je geograf i demograf Stjepan Šterc za Večernji list. U registru je 3,8 milijuna birača, a može ih biti, kaže, najviše 3,3 milijuna.Podatak o broju birača u Hrvatskoj ne odgovara ni približno stvarnosti kad se imaju na umu podaci o broju stanovnika u Hrvatskoj, broju djece do 18 godina te broju odseljenih iz Hrvatske. Stoga demograf dr. Stjepan Šterc procjenjuje da Hrvatska danas ima najviše 3,2, do 3,3 milijuna birača, te preko 400.000 fiktivno prijavljenih stanovnika.
Šterc: U Hrvatskoj ima najviše 3,3 milijuna birača
“Po popisu stanovništva u Hrvatskoj imamo 3,5 milijuna punoljetnih stanovnika, a tu je još oko 100 tisuća ljudi koji su prijavili boravište u inozemstvu, a i dalje imaju prebivalište u Hrvatskoj. To je ona logična, legitimna razlika. Povrh toga imamo još otprilike 150 tisuća građana koji nisu bili obuhvaćeni popisom stanovništva i u njemu nisu registrirani, ali se ipak nalaze u evidenciji o prebivalištu, različito raspoređeni po Hrvatskoj”, rekao je ministar Bauk za Nacional kada je priznao pravo stanje u broju birača.
U ime obitelji: Ministar uprave Bauk potvrdio da u Hrvatskoj ima 3,5 milijuna birača
“Logična i legitimna razlika” o kojoj govori ministar Bauk iznosi 7% biračkog tijela što je nepojmljivo za bilo koju drugu zemlju Europske unije, upozoravala je udruga U ime obitelji koja je prikupila više od 380.000 potpisa za raspisivanje referenduma o promjeni izbornog sustava pod nazivom “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom”.
Tada je ministar Bauk tvrdio da u Hrvatskoj ima nešto više od 4 milijuna birača te da zbog toga Inicijativa nije prikupila dovoljan broj potpisa – 10% od 4 milijuna. Na taj način je spriječio održavanje referenduma o promjeni izbornog sustava kojim bi se omogućilo da građani biraju sposobne, a ne podobne zastupnike – između ostalog, da s 3 preferencijalna glasa određuju poredak izbornih lista, da se koalicije mogu sklapati tek nakon izbora i da glasovi u svim izbornim jedinicama vrijede jednako.
Ustavni sud je na žalost prihvatio takvo tumačenje SDP-ovog ministra Arsena Bauka, iako su podaci Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pokazivali da je u tom trenutku u Hrvatskoj prebivalište imalo 3,5 milijuna punoljetnih osoba, a samim time i mogućih birača. U ime obitelji je tim povodom predala i tužbu Europskom Sudu u Strasbourgu, radi utvrđivanja legitimnosti ovakve odluke Ustavnog suda.