SDP: Tko će se boriti za Milanovićevo mjesto?

Foto: fah

Predsjedništvo SDP-a u četvrtak će se sastati kako bi pokrenulo proceduru unutarstranačkih izbora, a očekuje se da bi stranka novog predsjednika trebala dobiti do kraja studenog. Kandidature za novog predsjednika SDP-a zasad su najavili Tonino Picula i Ranko Ostojić, a priča se i o Zlatku Komadini.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tonino Picula

SDP-ov zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula izjavio je u ponedjeljak da će eventualnu odluku o kandidaturu za predsjednika stranke donijeti nakon što testira ima li potporu na terenu.

Tonino Picula (Mali Lošinj, 31. kolovoza 1961.) hrvatski je političar, ministar vanjskih poslova u Vladi Ivice Račana, zastupnik u Europskom parlamentu gdje zajedno s ostalim hrvatskim socijaldemokratima sjedi u redovima europske političke grupacije S&D.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Do trećesiječanjskih izbora 2000. godine Tonino Picula je djelovao kao tajnik za međunarodne odnose u SDP-u te predsjednik Gradske organizacije SDP-a Velike Gorice i član Županijske skupštine Zagrebačke županije. Nakon pobjede šestorke obnaša dužnost ministra vanjskih poslova u Vladi Ivice Račana.

U razdoblju između 2004. i 2008. godine obnašao je dužnost predsjednika Glavnog odbora SDP-a, a potom četiri godine i dužnost člana Predsjedništva stranke. Tonino je biran za zastupnika u Hrvatskom saboru na svim parlamentarnim izborima od 2000. godine.

Godine 2005. izabran je za gradonačelnika Velike Gorice. Na ponovljenim izborima 2006. ponavlja uspjeh te gradonačelničku dužnost obnaša sve do lokalnih izbora u svibnju 2009.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Po završetku hrvatskih pregovora za članstvo u EU Tonino Picula postaje promatrač Hrvatskog sabora u Europskom parlamentu dok na prvim hrvatskim izborima za Europski parlament 2013. biva izabran sa najvećim brojem preferencijalnih glasova birača.

(FOTO) U Europskom parlamentu otvorena izložba o životu i djelu Stepinca: ‘U vrijeme komunizma prešućivala su se dobra koja je učinio’

Zanimljivo je da se Picula nije pojavio na izložbi u Europskom parlamentu o životu i radu blaženog Alojzija Stepinca, koju je organizirala hrvatska zastupnica Marijana Petir u suradnji s Uredom za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije te Hrvatskim katoličkim sveučilištem.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ranko Ostojić

Ranko Ostojić (Split, 3. listopada 1962.), hrvatski je političar, pravnik, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova u dvanaestoj Vladi Republike Hrvatske.

Bio je splitski gradski vijećnik od 1990. do 1992.. Kao zaposlenik Međunarodnoga crvenog križa 1996. i 1997. radio je na kninskom području, a od 1997. do 2000. kao načelnik upravnog odjela za gospodarenje resursima grada Splita. Nakon toga preuzima dužnost načelnika splitske policijske uprave, a 2001. imenovan je ravnateljem policije. Tu dužnost obnaša do siječnja 2004.. Od 2005. do početka kolovoza 2007. bio je član uprave Slobodne Dalmacije, a potom direktor investicija i izgradnje kompleksa tog splitskog dnevnika u Dugopolju.

U 6. sazivu Hrvatskog sabora bio je zastupnik SDP-a, stranke u koju se učlanio 1990.. Bio je predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, član triju odbora – za zakonodavstvo, ratne veterane i međuparlamentarnu suradnju te saborskog izaslanstva u Skupštini Zapadnoeuropske unije. Na 11. Konvenciji SDP-a u svibnju 2008. izabran je za člana predsjedništva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ranko Ostojić iza sebe vuče brojne repove. Jedan od najsvježijih je svakako slučaj ‘svastika’. Za vrijeme njegovog ministarskog mandata slučajno, ili namjerno, slučaj nije riješen.

Tadašnji ministar unutrašnjih poslova i potpredsjednik Vlade, Ranko Ostojić, na uvredljiv način na svom Facebook profilu komentirao je skandal s kukastim križem na Poljudu.  Naime, na upit tko je pregledao teren na stadionu Poljud prije utakmice reprezentacije Hrvatske i Italije, odigrane u petak, 12.06.2015., iskazujući golemo nepoštovanje prema ženama, ministar Ostojić odgovorio je “vjerovatno neka bivša misica u ime organizatora”.

Ranko Ostojić aludirao je na suprugu bivšeg hrvatskog nogometnog reprezentativca, Roberta Kovača, Anicu Kovač. Nakon ovog neprimjerenog ponašanja ministra, a s obzirom da nije bilo javne osude ovakvih uvredljivih riječi, pa ni od strane pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Višnje Ljubičić, udruga U ime obitelji prijavila je ministra unutarnjih poslova i potpredsjednika vlade, Ranka Ostojića, zbog diskriminacije na osnovi spola spomenutoj pravobraniteljici za ravnopravnost spolova Višnji Ljubičić.

DVOSTRUKI KRITERIJI: Kad Ranko Ostojić živi u stanu Ninoslava Pavića – nije problem…

Nakon što je SDP 2011. godine došao na vlast, mediji su se tijekom 2012. raspisali o činjenici da Ranko Ostojić živi u stanu medijskog tajkuna Ninoslava Pavića, vlasnika Europapress holdinga koji izdaje Jutarnji list, Globus, Gloriju…

Ranko Ostojić bio je zaposlenik Ninoslava Pavića, kao član uprave Slobodne Dalmacije od 2005. godine do ljeta 2007. godine, a potom je imenovan za direktora investicija i gradnje kompleksa tog splitskog dnevnika u Dugopolju. Tada je i počeo koristiti stan u Bužanovoj, ali je u njemu ostao, i kao saborski zastupnik, i kasnije kao ministar. Godinu dana kasnije, 2013. godine, pojavila se informacija da se Ostojić seli iz toga stana.

Zlatko Komadina

Zlatko Komadina (Ljubljana, 24. listopada 1958.), hrvatski je političar iz Rijeke.

Zlatko Komadina član je SDP-a od 1990. godine. Od 2001. godine četiri puta biran je za župana Primorsko-goranske županije. Osnivač je i prvi predsjednik Hrvatske zajednice županija 2004. godine. Nakon Parlamentarnih izbora 2011. godine obnašao je funkciju ministra pomorstva, prometa i infrastrukture. U travnju 2012. godine do lokalnih izbora 2013. godine bio je zastupnik u Hrvatskom saboru.

Od 1997. do 2001. bio je potpredsjednik Glavnog odbora SDP-a Hrvatske, a od 2000. godine do danas predsjednik SDP-a Primorsko-goranske Županije. 2004. godine izabran je za potpredsjednika SDP-a Hrvatske.

Kandidirao se za predsjednika SDP-a početkom ove godine, ali Milanović je odnio pobjedu.

Komadina priznao: Da nismo forsirali temu antifašizma, možda bi nestali kao socijaldemokrati!

Zlatko Komadina jednom je prilikom priznao zašto SDP toliko forsira temu antifašizma u javnosti. Socijaldemokracija u Europi, prema njegovim riječima, u velikoj je krizi. To se osobito odnosi na zemlje bivšeg komunističkog bloka gdje je socijaldemokracija, sastavljena uglavnom od recikliranih komunista, pred raspadom. Njihovo mjesto, prema Komadininim riječima, umnogome su zauzele liberalne stranke. On smatra da je ideja liberalizma, kojeg zastupa Milanović u opreci sa idejama socijaldemokracije.

“Jedan režim je bio kriv, bio je s fašistima, ovaj drugi je bio totalitarni, ali bio je antifašistički. Bio sam u Savezu komunista, upisao sam se s 18 godina. Ostao sam do kraja. Bio sam predsjednik Omladine u gimnaziji na Kantridi u mjesnom odboru. Na prve sam izbore išao kao član SKH, otada nisam izgubio nijedne izbore pa neću ni ove”, govorio je prije samo nekoliko mjeseci kada je na unutarstranačke izbore išao kao jedini protukandidat Milanoviću.

Ostali koji su se spominjali

Spominjalo se i ime Siniše Hajdaša Dončića, no Hinini izvori kažu kako se on vjerojatno neće kandidirati, a očekuju da će dosadašnji Milanovićevi pouzdani suradnici u unutarstranačkoj kampanji ovoga puta podržati Ostojića, koga mnogi smatraju Milanovićevim “igračem.”

Zvonko Mršić je također jedno od spominjanih imena, no on je sve demantirao, tvrde u Dnevniku Nove TV.

Kandidaturu je najavila i Aleksandra Kolarić, međutim, prije toga je moraju primiti natrag u stranku s obzirom kako je ona za vrijeme Zorana Milanovića isključena iz SDP-a te je vrlo kritična prema politici aktualnog vodstva te stranke.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.