Zračnim napadom na Banske dvore Milošević je želio ubiti dr. Tuđmana

Foto: Snimka zaslona

Sedmog listopada se obilježava 23 godine od kada su zrakoplovi Jugoslavenske narodne armije (JNA) raketirali Banske dvore, ondašnje sjedište prvog predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana, koji je u trenutku napada (7. listopada 1991.) u Banskim dvorima pregovarao s predsjednikom Predsjedništva SFRJ Stjepanom Mesićem i predsjednikom Saveznoga izvršnog vijeća (SIV) Antom Markovićem.

Zračnim napadom na Banske dvore trebalo je ubiti hrvatskog predsjednika Tuđmana, ali ne samo njega, već i veliki dio zastupnika Hrvatskog sabora i vlade te time politički obezglaviti Hrvatsku, kazao je za narod.hr  Vladimir Šeks, koji je tada bio potpredsjednik Sabora.

Dva bojna zrakoplova JNA raketirala su 7. listopada 1991. nešto poslije 15 sati Banske dvore, a objavljeno je kako su od šest ispaljenih raketa dvije pogodile zgradu Banskih dvora dok su ostale pogodile zgrade u njihovoj blizini. Dio krova Banskih dvora bio je razrušen, oštećeno je pročelje i gotovo sve prostorije. Posebno je bilo oštećeno predsjednikovo krilo zgrade, u kojem su bile njegove radne prostorije i dvorana za konferencije, u kojoj se 200 kilograma težak kristalni luster srušio na stol.

“7. listopada 1991. godine istjecao je moratorij koji su Hrvatska i Slovenija zajednički dale, pod pritiskom trojke Europske zajednice, na oživotvorenje svojih odluka o suverenosti i samostalnosti. Hrvatski sabor je 25. lipnja donio odluku o suverenosti i samostalnosti, jednako kada i Slovenski državni zbor o samostalnosti Slovenije”, podsjetio je Šeks.

Europska trojka u ime Europske zajednice tražila je da se te odluke suspendiraju na tri mjeseca kako bi se dale šanse spašavanju Jugoslavije, kazao je Šeks dodavši kako bi Hrvatska i Slovenija moguće pristale na snažnu konfederaciju.

U međuvremenu srpska imperijalna politika, Slobodan Milošević te potpuno posrbljen vrh JNA, su s figom u džepu sabotirale mirno rješenje jugoslavenske državne krize te su se od rujna, kada je na Brijunima donesena odluka o moratoriju, nastavili agresivni napadi zločinačke JNA i srpskih terorističkih odmetničkih skupina na Hrvatsku, ispričao je Šeks.

Diljem Hrvatske događala su se brojna ubojstva hrvatskih redarstvenika, napadi, ubijanja i razaranja, u što se JNA uključila u punoj mjeri, djelujući rame uz rame s četnicima i teroristima svih vrsta- parasrpskih, srpskih ili bilo kojih drugih, kazao je Šeks istaknuvši kako je to bila pojačana agresija Srbije, Crne Gore i JNA protiv Hrvatske.

Protiv Hrvatske je na taj način pokrenut agresivni rat, izvršena oružana agresija na Hrvatsku, a isticanjem moratorija 7. listopada, stupile bi na snagu odluke Hrvatskog sabora i Slovenskog parlamenta o suverenosti i samostalnosti, kazao je.

Tada se JNA odlučila atentatom ukloniti hrvatski državni vrh i ubiti predsjednika Tuđmana, istaknuo je Šeks.

“Precizno navođenim raketnim udarima na Banske dvore, htjeli su ubiti i predsjednika Tuđmana, a drugim dvjema raketama htjeli su likvidirati hrvatsku vladu i Sabor. Taj dan u Saboru se održavao Klub zastupnika HDZ, a raketa koja nam je bila namijenjena promašila je za milimetar svoj cilj i udarila u dvorište kuće na Gornjem gradu te na Dubravkin put, pri čemu je nekoliko ljudi poginulo”, kazao je Šeks.

Samo je Božja providnost spasila Tuđmana jer je samo nekoliko trenutaka prije raketiranja napustio prostoriju u kojoj je trebao ostati i to mu je spasilo glavu, a danas se vrlo precizno zna tko je bio nalogodavac i izvršitelj, istaknuo je Šeks.

Šeks je već 5. i 6. listopada pripremio nacrt temeljnih akata za pripremu potpune nezavisnosti Hrvatska, da budu spremni ako istekom moratorija ne dođe do dogovora, a bilo je očito da neće doći ništa, a 7. listopada, prije raketnog udara, se oko temeljnih akata konzultirao i s Tuđmanom.

Na diskretan način, u podrumu Inine  zgrade u Šubićevoj ulici, održana je sjednica Sabora i na kojoj je donijeta povijesna odluka o raskidu državnopravnih veza Republike Hrvatske s bivšom SFRJ , a temelj te odluke je referendum o neovisnosti od 19. svibnja 1991. i Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti od 25. lipnja, ispričao je Šeks.

“Hrvatska je 8. listopada definitivno, konačno i neopozivo proglasila neovisnost, a ta odluka ima isti karakter kakav je imala i odluka iz 9. listopada 1918. godine kada je Sabor donio odluku o raskidu državnopravnih veza s Austro-Ugarskom”, naglasio je Šeks.

U tim večernjim satima, 8. listopada 1991. godine, donijeti su zaključci prema kojima se Hrvatska odriče legitimiteta i legaliteta svih tijela bivše SFRJ i zaključak da je na Hrvatsku izvršena oružana agresija od strane Srbije, Crne Gore i JNA, koja se proglašava okupatorskom vojskom, zaključio je Šeks.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr
Photo: screeenshot

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.