Selak Raspudić o Možemo: Izbjegavaju temu jer je njihov vijećnik dio afere Zambija

Osmero hrvatskih državljana u Zambiji i dalje čeka suđenje u slučaju u kojem se sumnjiče za trgovanje djecom. Na mjerodavnom saborskom odboru burna rasprava, nema sloge ni među oporbom. U emisiji Otvoreno HRT-a o tome su raspravljale saborske zastupnice Vesna Vučemilović (Hrvatski suverenisti), Sandra Benčić (Možemo!), Marija Selak Raspudić (Klub zastupnika Mosta) te državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Margareta Mađerić. Pritom je Selak Raspudić upozorila na činjenicu da su u Možemo šutjeli o aferi Zambija jer je transrodni vijećnik Noah Kraljević dio cijele te priče.

Fokus na prava djeteta

Vesna Vučemilović kazala je da su na Odboru za obitelj uspjeli vratiti u fokus ono što je bitno, a to je najbolji interes djeteta i prava djeteta.

“Bilo je konstruktivno, imali smo odlične uvodničare, iznjedrili su se određeni zaključci”, kazala je.

Neki od zaključaka koje je donio odbor su: da se zabrani posvajanje iz zemalja koje nisu potpisnice Haške konvencije, da se napravi registar u kojem bi se vodila sva djeca koja su posvojena iz inozemstva i da za 94 djece koja su posvojena u DR Kongu ustanovi jesu li ovdje i što se s njima događa.

“Jer ako nam nedostaje samo jedno dijete i ne znamo gdje je, mi kao država imamo jako velik problem. Ključno je da postoji dobra volja i već se krenulo u izvide kako bi se cijela ta praksa koja se očito provodila godinama, istraži do kraja i da se vidi je li tu bilo samo propusta ili je bilo i namjere i da se odgovorni sankcioniraju. Ovako se stječe dojam, što nikako nije dobro, da se sve odvija uz blagoslov države”, istaknula je Vučemilović.

Govorimo i o moralnoj odgovornosti

Marija Selak Raspudić smatra kako se ne može jednoznačno odrediti krivnja.

“Osim ovih sustavnih propusta koji su nedopustivi možemo govoriti i o moralnoj odgovornosti. To što zakon nema najbolje propise ne znači da nitko od nas može loviti u mutnome. Što se dogodilo vrijeme će pokazati, a i moramo pričekati presude meritornih tijela. Ali, jesu li oni koji su ulazili u te procese znali u kakvom su stanju te zemlje, da su takvi tipovi posvajanja iz tih zemalja nedopušteni. Valjda su se raspitali o minimumu sustava iz kojih će doći djeca koja će biti njihova buduća djeca. Puno je otvorenih pitanja i ne možemo sve svaliti na sustav”, kazala je Selak Raspudić.

“Ono što bi nama trebalo biti u fokusu i što je bježalo iz cijele rasprave, zato što su se dijelom i određene političke platforme osjećale prozvano jer su njihovi vijećnici dio cijele te priče pa su temu izbjegavali, a poslije svodili samo na sustav i prava posvojitelja, su zapravo prava djece. Izgleda da je Hrvatska dio i postoji sumnja, vidjet ćemo koliko opravdana, trgovine djecom. Mi smo dio trgovine ljudima. To se događa i u Hrvatskoj, a kod nas se ignorira kao problem. Mi nemamo ni novu nacionalnu strategiju suzbijanja trgovine ljudima premda smo je već odavno trebali imati “, dodala je Selak Raspudić.

>Zaokret u aferi Zambija: Ministarstvo za Narod.hr potvrdilo – dokumenti o posvajanju nisu odgovarajuće legalizirani

Podsjetimo, Noah Kraljević, nekad Dalija Pintarić, rođen kao žena, za kojeg se navodi da je “promijenio spol”, inače transrodni vijećnik stranke Možemo u Zagrebu, kojeg određeni mediji danas predstavljaju kao “aktivista za ljudska prava”, nalazi se u Zambiji u muškom zatvoru.

Uhićena su sljedeća četiri para: Damir Magić, elektrotehničar i Nadica Magić, profesorica kemije, Zoran Subošić, gitarist Hladnog piva i Azra Imamović Subošić, službenica Ustavnog suda RH, veterinar Ladislav Peršić i njegova supruga Aleksandra Peršić, vlasnica obrta za njegu kućnih ljubimaca te Noah Kraljević i Ivona Kraljević, koja radi u Hrvatskom narodnom kazalištu.

Ojačati sustav zaštite djece i posvojitelja

Sandra Benčić, koja je dugo šutila o aferi Zambija, dok je Tomašević tvrdio kako ne zna Nou Kraljevića, a 2020. mu je slao srca, istaknula je da je bila u kontaktu s nekoliko posvojitelja djece iz DR Konga.

“Način na koji se cijela situacija prezentirala u medijima te je obitelji doveo u stresnu i tešku situaciju. Jedna od posvojiteljica rekla mi je da po načinu na koji se razgovara u Hrvatskoj, da bi ona, da nije sve i sama prošla, pomislila da su ti ljudi išli tamo ukrasti djecu. Neki od posvojitelja djecu su povukli iz škola jer se djeca ne osjećaju ni sigurno ni poželjno”, kazala je.

>Prof. Hlača: Zastoj u praćenju stanja ljudskih prava može dovesti do nesagledivih posljedica
>Prof. Hrabar: ‘Hrvatski sud trebao je odbiti zahtjev za priznanje strane (kongoanske) presude o posvojenju’

Naglasila je da treba “ojačati sustav zaštite najboljeg interesa djeteta i građana koji su posvojitelji”.

“Važno je da je postignut konsenzus oko nekih pitanja i da se sve strane slažu da je potrebno ojačati sustav provjere dokumentacije koja dolazi iz trećih zemalja, posebno kada se radi o zemljama koje nisu potpisnice Haške konvencije”, kazala je Benčić.

Dodala je da je “nevjerojatno da u 30 godina niti jedan ministar socijalne skrbi nije našao za shodno da te nedostatke koje imamo predloži u obliku zakona Saboru.”

“Vjerujem da do ovakvih situacija neće više doći”

Margareta Mađerić podsjetila je da je Hrvatska potpisnica Haške konvencije te da je glavna odrednica da se djeca posvoje u okviru svojih granica, odnosno, u državi gdje su rođena.

Istaknula je i da su oni kao nadležno ministarstvo, od trenutka saznanja za slučaj osam hrvatskih državljana, pokrenuli upravni nadzor nad predmetima koji su vezani uz potencijalne posvojitelje, ali u suradnji sa svim tijelima na najvišim razinama Vlade RH i nadležnim ministarstvima.

“Na temelju preporuke predsjednika Vrhovnog suda i naše ministarstvo je od 5. siječnja izdalo preporuku Zavodu za socijalni rad i iniciralo izmjene i dopune Zakona o međunarodnom privatnom pravu, gdje će se odrediti tri važne točke i vjerujem da u tom dijelu do ovakvih situacija više neće doći”, kazala je Mađerić.

> Dr. Željka Markić: O čemu vam još lažu Benčić i Index?

Nema odgovora

Benčić je kazala da su joj posvojitelji rekli da u nadležnom ministarstvu, Ministarstvu za socijalnu skrb, nisu dobili odgovore na konkretna pitanja oko posvajanja iz DR Konga.

Mađerić je na to odgovorila da ne može komentirati jer nema informacije vezane za taj slučaj.

“Na razini ministarstva djeluje središnje tijelo koje je zaduženo za Hašku konvenciju i u kojem rade visoko kvalificirane stručne osobe koje prolaze niz edukacija uz provedbu Haške konvencije. Sva međudržavna posvojenja u državama koje se potpisnice, idu preko tog tijela i do sada nismo imali nikakvih problema”, istaknula je Mađerić.

Sud u Zlataru

Selak Raspudić osvrnula se na sud u Zlataru.

“Ako imate jedan sud u Republici Hrvatskoj koji je obradio trećinu pristiglih zahtjeva onda se postavlja pitanje jesu li svi išli na sud koji je lakše rješavao te predmete, kako se rješavalo i je li se netko tim okoristio”, istaknula je Selak Raspudić.

Dodala je da je ovaj slučaj otvorio važno pitanje posvajanja djece u Hrvatskoj.

>Afera Zambija: Zašto je za odluku o posvajanju izabran sud u Zlataru, a ne u mjestu prebivališta?

“Možda najveći heroj kojeg osobno poznajem je naš saborski zastupnik Ante Kujundžić i njegova supruga Ivana. Oni su posvoji troje djece tako da su spojili braću i sestre koji su bili u različitim institucijama i pružili im novu obitelj. Put je bio nevjerojatno kompliciran ali oni su se odvažili”, dodala je Selak Raspudić.

Istaknula je da je procedura za posvajanje izrazito zahtjevna i takva treba biti. Od psiholoških testova do raznih procjena pa do upoznavanja djeteta što se preskače u međudržavnim posvajanjima.

“Kako je moguće da u Hrvatskoj imamo tri do četiri posto djece koja su zakonski podobna za posvajanje, a da imamo deset puta više posvojitelja nego što ima djece. Tisuće djece stoje u domovima unatoč broju ljudi koji im žele pružiti novi dom. Kada naši sudovi stave prava djece ispred prava na dijete onda ćemo možda shvatiti da ne može biti zakonski skrbnik onaj koji se javi jednom u pola godine i tad će djeca imati priliku za novim domom”, naglasila je Selak Raspudić.

Nitko se ne smije upuštati u nelegalne radnje

Nerijetko se dogodi da dijete dok stekne uvjete za posvojenje dođe u skupinu teško posvojive djece jer posvojitelji žele mlađu djecu pa djeca ostaju u sustavu.

“Kada vi krenete u proces posvojenja imate cijeli niz zahtjeva i želite što manje dijete bez zdravstvenih poteškoća, logično je da će taj proces trajati duže. Ističe se dugotrajnost postupka u Hrvatskoj kao izgovor za neka postupanja koja su moralno i zakonski vrlo upitna pa čak i za ovaj slučaj. Ali to što je proces u Hrvatskoj takav kakav je ne znači da se itko smije upuštati u neke radnje koje su možda i nelegalne. Mi u slučaju međudržavnog posvojenja ne znamo kako je dijete ušlo u proces je li uistinu siroče, je li nasilno odvedeno u sirotište. Ne znamo jesu li posvojitelji uopće u registru posvojitelja”, istaknula je Vučemilović.

Kako unaprijediti posvajanja u Hrvatskoj?

Kad je riječ o posvajanju u Hrvatskoj Mađerić je kazala da se na tome radi aktivno posljednjih godine te da rezultati ne mogu doći preko noći.

“Institut posvojenja je izuzetno složen proces. Ključno je da je dijete u fokusu i sigurno da ne sudjeluje samo sustav socijalne skrbi već cijeli lanac koji se u tom trenutku mora povezati. Kada dijete stvori prave pretpostavke za posvojenje i dođe u posvojiteljsku obitelj proces nije stao, on je tek počinje. Sljedećih šest mjeseci stručni timovi centara za socijalnu skrb prate kako se dijete prilagodilo. Izuzetno smo ubrzali procese. Imamo dobru suradnju s Ministarstvom pravosuđa i uprave. Prošle godine imali smo 190 posvojene djece što je 25 posto više nego 2021. godine koja je bila rekordna i posljednjih 10 godina”, naglasila je.

Mađerić je dodala da proširuju registar udomitelja, smanjuju djecu u institucijama i misle na interes djece.