Afera Zambija: Zašto je za odluku o posvajanju izabran sud u Zlataru, a ne u mjestu prebivališta?

O slučaju hrvatskih državljana koji su od početka prosinca u pritvoru u Zambiji zbog sumnje u valjanost dokumenata o posvojenju maloljetne djece iz DR Konga i dalje je mnogo nepoznanica. Pojavilo se i pitanje zašto je za odluku o posvajanju izabran sud u Zlataru, a ne u mjestu prebivališta? Prema dostupnim informacijama parovi nemaju prebivalište u Zlataru.

Za uhićene Hrvate četiri sudske odluke o posvojenju iz Demokratske Republike Kongo prihvaćene su na sudovima i to – jedna u Varaždinu, a čak tri u Zlataru. Zasad nema jasnog odgovora zašto je to učinjeno baš u Zlataru, a ne u mjestu prebivališta. Među parovima koji su dobili odluku u Zlataru su i LGBTIQ aktivistica i vijećnica Možemo (zagrebački mjesni odbor “Samoborček”, Trešnjevka) koja je rođena pod imenom Dalija Pintarić (45) i njezina partnerica Ivona (36).

Jednu odluku donio sud u Varaždinu, a tri odluke sud u Zlataru

Jednu odluku o posvojenju u ovom slučaju donio je sud u Varaždinu (Varaždinska županija), a tri odluke sud u Zlataru (Krapinsko-zagorska županija). Glasnogovornica tog suda ustvrdila je da oni nisu odlučivali o posvojenju, nego priznavanju odluke stranog suda na temelju Zakona o međunarodnom privatnom pravu.

>Kako je akterica afere Zambija izigrala zakone: ‘Transrodna’ osoba ne smije posvojiti dijete niti u Hrvatskoj niti u Kongu

Prof. dr. sc. Dubravka Hrabar s Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu u razgovoru za Narod.hr istaknula je:

“U odnosu na nadležnost hrvatskih sudova, Zakon o međunarodnom privatnom pravu je jasan. Postupak priznanja strane sudske odluke je izvanparnični postupak te se prema čl. 72. st. 1. mjesna nadležnost (sud u Zlataru ili bilo kojem drugom gradu u RH) određuje prema prebivalištu stranke. Daljnje odredbe primjenjuju se ako stranke nemaju prebivalište u RH, no čini se prema dostupnim informacijama da to nije slučaj kod ovih ‘kongoanskih posvojenja’”, objašnjava prof. Hrabar i time ukazuje na neznanje glasnogovornice Općinskog suda u Zlataru.

Pitanja za Općinski sud u Zlataru

Narod.hr od Općinskog suda u Zlataru zatražio je informacije za koliko je slučajeva sud u protekloj godini, ali i od 2016. godine do danas potvrdio sudske odluke o posvojenju iz Demokratske Republike Kongo?

Vezano uz aktualni slučaj posvajanja djece i osmero Hrvata uhićenih 6. prosinca 2022. u Zambiji, a za koje je prema dostupnim informacijama Općinski sud u Zlataru prihvatio sudske odluke o posvojenju iz Demokratske Republike Kongo zanimalo nas je imaju li ti parovi prebivalište na području Krapinsko-zagorske županije, jesu li ti parovi odabrali taj sud za postupak prihvaćanja na sudu i koji su suci radili na tim predmetima?

Do objave članka odgovore nismo dobili.

Tko je na čelu suda, tko su suci, savjetnici i kakvi su im rezultati rada?

Predsjednik Općinskog suda u Zlataru je Vinko Vladić, zamjenica predsjednika suda je Jadranka Kiš Šaulovečki. Glasnogovornica je suda mr. sc. Aleksandra Leljak.

Suci Građanskog odjela: Karolina Balen – predsjednica odjela, Nataša Večković Jurman  – zamjenica predsjednice odjela, Jasmina Božić, Damir Čižmek, Jelena Habulin, Branko Herceg, Neven Kucelj, Sanja Leskovar-Hostić, Romana Mališ, Nada Mohač, Nives Škudar, Vinko Vladić, Vesna Posavec, Barbara Čuček, Livija Šrajbek.

Savjetnici Građaskog odjela: Ksenija Krklec, viša sudska savjetnica – specijalist, Domagoj Ogrinšak, viši sudski savjetnik – specijalist, Ines Celjak, viša sudska savjetnica (pola radnog vremena), Martina Preis, viša sudska savjetnica (pola radnog vremena), Tanja Babić, viša sudska savjetnica.

Suci Kaznenog odjela: mr. sc Aleksandra Leljak – predsjednica odjela, Snježana Fotivec – zamjenica predsjednice odjela, Branimir Papić, Jasmina Pižir – privremeno premještena na Županijski sud u Zagrebu, Mladen Profeta.

Savjetnici Kaznenog odjela: Ines Celjak, viša sudska savjetnica (pola radnog vremena), Martina Preis, viša sudska savjetnica (pola radnog vremena).

Suci Prekršajnog odjela: Štefica Kiš – predsjednica odjela, Jasna Pleško Grahovac – zamjenica predsjednice odjela, Jadranka Kiš Saulovečki, Marija Bračun

Savjetnici Prekršajnog odjela: Lucija Šimek, viša sudska savjetnica

Rezultati rada suda:

Očitovanje Vrhovnog suda

Podsjetimo, državne institucije već danima nemaju odgovore, lopticu odgovornosti prebacuju jedni na druge, a u općem kaosu predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić i srijedu nije ni znao jesu li sudovi pogriješili ili nisu. Naime, on je pomiješao dvije države – Republiku Kongo i Demokratsku Republiku Kongo.

> Prof. Hrabar o aferi Zambija: Sud u Zlataru nije smio izdati odluke za uhićene parove, ako im tamo nije prebivalište

> Afera Zambija: Koje ključne informacije do sada znamo?

> Šef Vrhovnog suda Dobronić prvo pomiješao dva Konga pa poručio: Hrvatski sudovi samo su potvrdili odluku o posvajanju suda DR Kongo

Dobronić je tumačio da su u konkretnom slučaju sudovi u Varaždinu i Zlataru samo priznali strane sudske odluke, a nisu odlučivali o posvojenju, što je u nadležnosti upravnih tijela. To bi značilo da je odluka suda DR Konga dobila pravnu snagu u Hrvatskoj i time je našem MUP-u bila pravna podloga za izdavanje dokumenata djeci. Naknadno je Dobronić priznao pogrješku. Vrhovni sud će se stoga u četvrtak očitovati s ispravnim priopćenjem o ovom slučaju.

Što o međudržavnom posvojenju kaže na svojim stranicama Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike?

Na službenoj stranici Ministarstva, detaljno je opisana procedura međudržavnog posvojenja. Na njoj jasno stoji da u slučaju posvojenja iz zemlje koja nije članica Konvencije, hrvatski državljani moraju proći postupak pred nadležnim centrom za socijalnu skrb radi utvrđivanja podobnosti i prikladnosti za posvojenje djeteta i zatim: “Po okončanju postupka međudržavnog posvojenja djeteta posvojitelji moraju u Republici Hrvatskoj zatražiti priznanje strane sudske odluke o posvojenju od nadležnog suda RH kako bi odluka o posvojenju imala pravne učinke u RH“. Očito je ovo područje siva zona gdje se “zaboravljaju” procedure, a zakone tumače suci koji nisu specijalizirani za takve predmete. Problematično je i zašto se dopuštaju posvojenja iz zemalja u kojima je poznato da se trguje djecom.

Pozivanje na Zakon o međunarodnom privatnom pravu

Postavlja se pitanje jesu li opći sudovi kod odlučivanja utvrdili da posvojenje udovoljava uvjetima iz čl. 43. Zakona o međunarodnom privatnom pravu – naime da bi također i prema odredbama hrvatskog prava (tj., hrvatskog Obiteljskog zakona, čl. 181. i dalje) bilo udovoljeno uvjetima za valjanost posvojenja.

Dok MUP izdaje putovnice za djecu iz DR Konga, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike i ne znaju ništa o djeci koja se posvajaju iz Demokratske Republike Kongo, a ne znaju ni o zabrani posvojenja za strance.

Ministarstvo je portalu Narod.hr uz potvrdu da nisu dobili zahtjeve za posvajanje djece iz DR Konga, odgovarajući na naš dodatni upit, objasnilo da za djecu iz DR Konga, države koja nije potpisnica Haške konvencije o posvajanju djece – oni nisu uključeni u posvajanje. Odnosno, da potencijalni posvojitelji trebaju ispuniti sve uvijete za posvajanje djece u svojoj državi, a onda biti odobreni za posvajanje djece u državi u kojoj posvajaju djecu.

> Vrhovni sud tražio izvješće od sudova koji su odobrili posvojenje djece iz Konga

“Mi kao Ministarstvo nikada nismo dobili obavijest da Demokratska Republika Kongo zabranjuje međudržavna posvojenja, tako da bih i u tome dijelu bila oprezna. Kada se utvrde sve okolnosti, onda ćemo moći više reći i eventualno unaprjeđivati sustav ako to bude potrebno”, ustvrdila je Marija Barilić iz Uprave za obitelj i socijalnu politiku u izjavi za dnevnik.hr.

DR Kongo ne dopušta posvajanje djece homoseksualnim ili transrodnim parovima

Podsjećamo, četiri hrvatska para u Hrvatskoj dobila su, kako je potvrdio ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, potrebne dokumente kako bi djeca iz DR Konga dobila nova imena, putovnice i hrvatsko državljanstvo.

Da bi se dobilo državljanstvo za djecu u RH potrebno je dobiti rješenje o posvajanju sa suda u inozemstvu koje se potom predaje sudskom tumaču u RH. Nakon toga se zakazuje ročište na sudu države u koju se djeca posvajaju, a kada se sudska odluka prizna ona se nosi u matični ured. U matičnom uredu se dobiva rodni list i domovnica, a zatim se na MUP-u prijavljuje prebivalište i vadi putovnica. Tek tada je moguće ići po posvojeno dijete.

> Afera Zambija: MUP izdaje putovnice za djecu iz DR Konga, a Ministarstvo obitelji ne zna da su ta djeca posvojena

>Zašto mediji šute da je u Zambiji zbog sumnje na trgovinu ljudima uhićena Noah Kraljević, vijećnica Možemo?

Ali, DR Kongo, uz suspenziju izdavanja dozvola za legalan izlazak djece radi posvajanja, ne dopušta posvajanje djece homoseksualnim ili transrodnim parovima. Dakle, postavlja se pitanje kako je, odnosno je li homoseksualno/transrodni par Pintarić/Kraljević dobio od nadležnog Centra za socijalnu skrb potvrdu da su kvalificirani za posvajanje djeteta (u RH ili bilo gdje drugdje), a onda kako im je MUP izdao putovnicu za posvajanje djeteta iz države koja ne dopušta posvajanje djece homoseksualnim i transrodnim parovima?

Među uhićenima su 44-godišnji Damir Magić (44) i njegova supruga Nadica Magić (45), gitarist Hladnog piva, Zoran Subošić (52) i njegova supruga Azra Imamović Subošić (41), zaposlenica Ustavnog suda, zagrebački veterinar Ladislav Peršić (42) sa suprugom Aleksandrom (40) te LGBTIQ aktivistica i vijećnica Možemo koja je rođena pod imenom Dalija Pintarić (45) i njezina partnerica Ivona (36), pa se postavlja pitanje zašto hrvatski mediji skrivaju njihove identitete, iako su zambijski mediji prenijeli izvješće policije s punim imenima i prezimenima.

Do ovoga trenutka, još uvijek nije poznato jesu li dokumenti koji su izdani u DR Kongu problem, ili su problem Hrvatski dokumenti ili svi. Ako su pak problem samo dokumenti iz DR Konga, zašto je alarm upaljen tek u Zambiji, a ne u Hrvatskoj, prilikom izdavanja državljanstva i putovnice?