Ne mogu vjerovati da odgovorni državni dužnosnici i državna tijela, od predsjednika Republike do Sabora, ne bi poštovali odluku Ustavnog suda, rekao je u večerašnjem HTV-ovu Dnevniku predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović.
Danas je objavljeno da Ustavni sud nije prihvatio prijedloge za ocjenu suglasnosti Zakona o sudovima, odnosno dijela zakona kojim se propisuje procedura izbora predsjednika Vrhovnog suda. U sporu između predsjednika Republike i vladajućih vezanog uz izbor nove čelne osobe Vrhovnog suda to znači da predsjednik može predložiti samo onog kandidata koji se javio na javni poziv Državnog sudbenog vijeća.
Šeparović je rekao kako su zaključili da ovakvo zakonsko rješenje, po kojemu DSV raspisuje javni poziv za moguće kandidate za izbor predsjednika Vrhovnog suda, ni u čemu ne ograničava ustavnu ovlast predsjednika RH.
– Predsjednik ne može predložiti osobu koja nije sudjelovala u javnom pozivu, rekao je Šeparović.
Upitan što ako predsjednik nastavi svojim putem odabira predsjednika Vrhovnog suda, odgovorio je kako su odluke Ustavnog suda obvezatne te da ne može zamisliti da predsjednik ne bi poštovao odluku Ustavnog suda. No, dodao je, odluku o imenovanju donosi Sabor i kada Sabor ne bi poštovao odluku Ustavnog suda, riskirao bi da Ustavni sud njegovu odluku o imenovanju ukine.
– Prema tome, ja jednostavno ne mogu vjerovati da odgovorni državni dužnosnici i državna tijela, od predsjednika Republike do Sabora, ne bi poštovali odluku Ustavnog suda, rekao je Šeparović.
Na pitanje je li Zakon o sudovima dovoljno jasan, Šeparović je rekao kako se može reći da postoji određena podnormiranost, ali da zakon treba tumačiti smisleno.
– Postoji rok da se cijeli taj postupak mora pokrenuti šest mjeseci prije izbora i da se mora završiti prije istaka mandata sadašnjem predsjedniku. Smislenim tumačenjem treba tumačiti tako da se sve to mora završiti najkasnije do srpnja, kada sadašnjem predsjedniku istječe mandat, dodao je.
Komentirajući kritike na račun Ustavnog suda i samog sebe, Šeparović je poručio da Ustavni sud nije ni protiv vlasti ni za vlast, nego da tumači Ustav.
– Mi moramo štititi institucije Ustavnog suda. Nevladin sektor, mediji, civilno društvu, akademska zajednica trebaju kritizirati i napadati odluke Ustavnog suda, a državni dužnosnici te odluke moraju poštovati, slagali se s njima ili ne slagali, zaključio je.
