Gradsko vijeće Vukovara u petak je objavilo zaključak u kojem stoji da se nisu se stekli uvjeti za ravnopravnu upotrebu ćirilice u Vukovaru. Suprotno je to odluci Ustavnog suda koji je u srpnju ove godine odlučio da se prava srpske nacionalne manjine u Vukovaru moraju unaprijediti.
Ustavni sud – produžena ruka politike stranaka koji su izabrali suce
> Šeparović o ćirilici u Vukovaru: ‘Očekujemo da se odluka Ustavnog suda poštuje’
> Znate li tko su suci Ustavnog suda i koja je njihova zadaća?
Odluku Gradskog vijeća Vukovara komentirao je ubrzo Miroslav Šeparović, predsjednik Ustavnog suda, koji je za suca Ustavnog suda izabran 2009., a za predsjednika tog suda 2016. i ponovno reizabran 2017. – na čelo institucije na koju se već neko vrijeme upozorava da je dogovorom SDP-a i HDZ-a zapravo produžena ruka politike stranaka koji su izabrali suce.
“Očekujemo da se odluka Ustavnog suda poštuje i da Vlada Republike Hrvatske osigura njezino provođenje. Sva tijela državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna su u okviru svog djelokruga provoditi odluke Ustavnog suda. Pričekat ćemo Odluku Gradskog vijeća Vukovara i njezino obrazloženje i onda odlučiti o daljnjem postupanju. Ustavni sud poziva na poštivanje Ustava i zakona te dijalog, međusobno uvažavanje i toleranciju te smirivanje tenzija”, ustvrdio je Šeparović.
> Dok se nalaže uvođenje ćirilice u Vukovar, pročitajte koje se odluke Ustavnog suda ne poštuju!
Ustavni sud je, naime, propisao gradu Vukovaru da u listopadu po statutu i zakonu donesu odluke o pravima srpske nacionalne manjine. Više o odluci ustavnog suda možete pročitati ovdje.
I dok sudac Šeparović izražava nezadovoljstvo što u Vukovaru još nije uvedena dvojezičnost, podsjećamo na odluku Ustavnog suda po pitanju izjednačavanja izbornih jedinica koja se također ne poštuje.
Odluka Ustavnog suda iz 2010. – neustavnost izbornih jedinica, dva ciklusa parlamentarnih izbora su neustavna!
Odluka iz 2010., koja se tiče hrvatskog izbornog sustava također se ne poštuje. Naime, Ustavni sud tom odlukom upozorava Hrvatski sabor na nejednaku težinu glasa u izbornim jedinicama određenima člancima 2. do 11. Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora.
U toj odluci se, među ostalim, upozorava kako su izborne jedinice prema trenutnom sustavu neustavne jer “u njima živi različit broj birača, pa njihovi birački glasovi nemaju jednaku težinu.”
“O ravnomjernoj raspodjeli broja birača po općim izbornim jedinicama (o kojoj raspodjeli neposredno ovisi jednakost težine biračkog glasa) stoga ovisi i zakonitost i opći demokratski karakter cjelokupnih izbora. Štoviše, o tome može ovisiti i ocjena o ustavnosti cjelokupnih izbora: oni bi bili nesuglasni Ustavu ako bi prekomjerno odstupanje u broju birača po pojedinim općim izbornim jedinicama izravno i neposredno utjecalo na izborni rezultat” – poručuje se u odluci Ustavnog suda, koji, sukladno tome, Saboru “ukazuje na nužnost neodložnih promjena” po tom pitanju.
“Navedeni zahtjevi proizlaze iz općeprihvaćenih pravnih standarda koji su inherentni demokratskim izborima, ustavnom temelju Republike Hrvatske (članak 1. stavak 3. Ustava), kao i demokratskom višestranačkom sustavu, najvišoj vrednoti ustavnog poretka Republike Hrvatske (članak 3. Ustava).” – upozorio je Ustavni sud 2010.
Odluku u cijelosti možete pročitati OVDJE.
Unatoč tome, izborne jedinice do danas nisu promijenjene.
Prema važećem Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, u Hrvatskoj se primjenjuje razmjerni izborni sustav koji se provodi u 10 velikih izbornih jedinica na koje je podijeljeno područje države, čemu treba dodati zasebne izborne jedinice za dijasporu i manjine. U svakoj se izbornoj jedinici bira ravno 14 zastupnika, a članak 36. Zakona kaže: “Izborne jedinice određuju se Zakonom o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor (Narodne novine, 116/99) tako da se broj birača u izbornim jedinicama ne smije razlikovati više od ±5%. Pri određivanju izbornih jedinica, mora se koliko je to najviše moguće, voditi računa o zakonom utvrđenim područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj.”
Problem je međutim što to već u startu nije bilo tako! Čak i kad je 1999. donesen sadašnji Zakon – koji nakon toga nikad nije mijenjan ni dopunjavan, unatoč spomenutom izvješću Ustavnog suda iz 2010. – broj birača po izbornim jedinicama se razlikovao za više od zakonom propisanih pet posto, plus ili minus. I tada je postojala značajna razlika između četvrte izborne jedinice (333.735) i desete izborne jedinice (391.959). Ta razlika iznosila je tada u broju upisanih birača 17,4 posto. Nitko se nije previše obazirao, jer je u obje većinu nosio HDZ.
Razlika u težini glasa – 32 % unutar same Hrvatske!
Ta razlika se kasnije slijedom migracija stanovništva samo povećavala. Prema zadnjem popisu glas birača u IV. izbornoj jedinici vrijedi čak 32 posto više nego u IX. izbornoj jedinici! A ta razlika se u sedam godina od popisa povećala. To proizlazi iz toga što se bira fiksan broj zastupnika po jedinici, a one nisu i ne mogu biti iste po broju stanovnika, koji se uostalom stalno mijenja.
Izborne jedinice krojene po mjeri HDZ-a i SDP-a
Radi se o tome da su izborne jedinice su krojene po načelu “gerrymanderinga”, odnosno onako kako je tadašnjem zakonodavcu to odgovaralo. Podsjetimo, izraz “gerrymandering” označava krojenje izbornih jedinica prema političkim mjerilima, odnosno tako da stranka koja ih kroji ima maksimalnu korist od toga, dok “malapportionement” znači krojenje okruga tako da se naruši načelo jednake vrijednosti glasa birača. Kod nas je ovo drugo izraženije, jer zbog proporcionalnog izbornog sustava gerrymandering ne donosi bitne pomake.
Nesporna je dakle činjenica da Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor i Zakon o izbornim jedinicama nisu usklađeni. Zato je u svom očitovanju o nejednakoj težini biračkog glasa u izbornim jedinicama od 8. prosinca 2010. Ustavni sud naveo kako su se, prema podacima Državnog izbornog povjerenstva, prekomjerna odstupanja u broju birača po pojedinim izbornim jedinicama pojavila već na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor od 25. studenoga 2007. Valja napomenuti da je to bilo godinu dana prije popisa stanovništva, koji je pokazao stvarne i još veće nesrazmjere.
Ustavni sud tada upozorava kako je “razumno zaključiti da bi – ostanu li članci 2. do 11. ZIJIZ-a neusklađeni sa stvarnim stanjem birača na području Republike Hrvatske u 2011. godini – na predstojećim izborima za zastupnike u Hrvatski sabor međusobna odstupanja u broju birača mogla postati neprihvatljiva s ustavnopravnog aspekta.” Oni su ostali neusklađeni, no Ustavni sud se u međuvremenu, 2015., proglasio nenadležnim ocijeniti ustavnost Zakona o izbornim jedinicama!
Sud još navodi kako je nesporno da do odstupanja u broju birača po pojedinim izbornim jedinicama dolazi postupno, protekom vremena.
“Riječ je o prirodnoj pojavi uzrokovanoj migracijama i drugim promjenama u strukturi birača”, kaže se u izvješću. “Drugim riječima, jednom određene izborne jedinice po naravi stvari podliježu promjenama.”
Tekst se nastavlja ispod oglasa
