Odbor za pravosuđe Hrvatskog sabora prihvatio je izvješće predsjednika Vrhovnog suda o stanju sudbene vlasti za 2017. po kojem opće stanje rada sudova pokazuje stalni trend smanjenog broja neriješenih predmeta, ali i zabrinjavajući priljev predmeta od čak 1,250 milijuna godišnje.
Predstavljajući svoje prvo izvješće nakon što je lani u srpnju izabran na tu dužnost, predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa rekao je kako je broj neriješenih predmeta smanjen u nekim segmentima, a rad sudova je ažurniji u odnosu na ranije godine.
Davorka Budimir: Temelj borbe protiv korupcije je neovisno i dobro plaćeno sudstvo
Ivica Šola: Treba suditi hrvatskom pravosuđu
No, Sessa posebice zabrinjavajućim smatra što se priljev predmeta kreće oko 1,250.000 novih predmeta godišnje u zemlji koja ima oko četiri milijuna stanovnika.
Po riječima predsjednika Vrhovnog suda, krajem 2017. ostalo je neriješeno devet posto manje predmeta u odnosu na 2016., kada je bilo 508.931 neriješenih predmeta.
Uočen je i trend bolje ažurnosti sudova koji rješavaju više predmeta nego što ih dobivaju, pri čemu sudovi primaju 100 posto predmeta, a rješavaju 109 posto.
Kad se gleda vrijeme trajanja postupka, iako nije riječ o velikim pomacima, Sessa kaže da je trajanje postupka kraće nego 2016.
Povećani priljev predmeta na Vrhovnom sudu
Statistički podaci o duljini trajanja postupka uključuju podatke o svim postupcima, od najdužih kao što su ratni zločini, do najkraćih poput registarskih predmeta, rekao je Sessa.
Napomenuo je da se stanje po pitanju rješavanja predmeta u zemljišnim knjigama, gdje je bilo velikih prigovora, bitno poboljšalo jer je rješavanje tih predmeta smanjeno na 32 dana.
Podaci za 2018. pokazuju da se trend smanjivanja predmeta zadržava i da ćemo imati još bolje rezultate, kazao je Sessa.
(UŽIVO) Glasnović u Saboru: ‘Mijenjamo zakone svake godine, tko će tako investirati u Hrvatsku?’
No, naročiti problem predstavlja povećani priljev predmeta na Vrhovnom sudu, koji zbog načina na koji je pozicioniran ne ostvaruje svoju ustavnu ulogu.
“U kaznenoj grani sudovanja Vrhovni sud je žalbeni sud, a u građanskoj grani sudovanja, iako je trećestupanjski sud, pristup Vrhovnom sudu vrlo je liberalan”, napominje Sessa.
Iako se broj predmeta u radu unutar Vrhovnog suda zahvaljujući internim mjerama smanjuje, pa je ove godine manji za tisuću predmeta, brojka od 15,000 predmeta u građanskoj grani sudovanja je zastrašujuća, zaključio je Sessa.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
