Konačan prijedlog zakona o strateškim investicijskim projektima te mini pravosudna reforma, teme su o kojima će u srijedu raspravljati Hrvatski sabor.
10,10 sati
Zastupnici su nastavili rad raspravom o konačnom prijedlogu zakona o strateškim investicijskim projektima. Mario Antonić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, obrazlažući prijedlog je rekao da je jedan od razloga za donošenje novog zakona pokretanje snažnijeg investicijskog ciklusa u Hrvatskoj. Dosadašnji zakon je, kaže Antonić, pokazao određena nerazumijevanja.
10,06 sati
O brodogradilištu 3. Maj govorila je Ines Strenja Linić, koja kaže da se približava najgori mogući scenarij. “Radnicima neće biti isplaćena plaća i nema novca za dovršenje započetih brodova, ako se to ne razriješi narednih dana”, kaže Strenja Linić.
Dodala je da je u pitanju 10 tisuća radnih mjesta onih koji rade u brodogradilištu i kooperanata. “Ovo što se trenutno događa ipak je ono na što sam upozoravala. Nova kriza je buknula ovih dana jer Uljanik grupa ne može dio novca vratiti 3. maju jer je rečeno da sanacijski kredit Uljanika ne smije završiti u Rijeci”, kaže Strenja Linić, dodajući da posla ima, ali nema novca za nabavku materijala i za plaće. Za to stanje prozvala je upravu riječkog škvera.
Problem s kadrovima u javnoj upravi
10,01 sati
Nezavisni Željko Glasnović iz Kluba zastupnika Neovisnih za Hrvatsku progovorio je o poboljšanju rada javne uprave, založio se za profesionalizaciju i poštivanjem zakona. Upozorio je na stalne promjene zakona i zapitao je li Hrvatska spremna za izazove koji dolaze.
“Još nismo stvorili efikasan sustav i efikasnu državu. Zašto je tome tako”, pita se Glasnović, dodajući da živimo u zakonskoj konfuziji.
“Mijenjamo zakone svake godine, tko će tako investirati”, rekao je, te podsjetio na korupciju i moralnu kaljužu uz primjere HAC-a, porezne uprave.
Kritizirao je i medije koji senzacionalizmom odvraćaju pozornost od stvarnih problema.
“Kad bi čitali medije mislili bi da je najveća unutarnja prijetnja Zdravko Mamić. Dobili smo disfunkcionalnu državu. Imamo dva ključna problema, prvi je moralno-etički, a drugi je kadrovski”, govorio je Glasnović.
Ističe da od strateške razine do lokalnih samouprava zakon ne vlada.
“Ima li hrvatska retroaktivne zakone po pitanju korupcije, ratnog profiterstva – što je sa zakonom o podrijetlu imovine?”, naglasio je.
Dodao je da je u bivšoj državi totalno ubijen osjećaj za individualnu odgovornost.
“Dobre ideje ne dolaze samo odozgo na dolje. Ljudi se moraju uključiti u izgradnju sustava. Dosta je klimoglavaca i poltrona”, kaže Glasnović, koji pita zašto Vlada nije uspostavila stožer u jednoj zgradi, recimo “Kockici”, koji će napraviti detaljnu raščlambu.
9,54 sati
“Ovih dana su donesene tri vrlo važne presude. Sud u Puli je pravomoćno utvrdio da je dužnik preplatio kamate i da mu ih banka mora vratiti, kao i zatezne kamate. Utvrdio je i da nema zastare potraživanja jer je kolektivnom tužbom u slučaju franak zastara prekinuta i počela je teći iz početka danom pravomoćnosti presude. Većina županijskih sudova tako sudi, međutim jedan ipak nije tako presudio pa zbog toga moramo čekati konačnu odluku Vrhovnog suda koji će ujednačiti sudsku praksu”, rekao je Goran Aleksić.
Spomenuo je i presudu zagrebačkog Županijskog suda o konverziji kredita u francima. “Ta presuda budi još veću vjeru i nadu da će svi dužnici koji su konvertirali CHF kredite moći dodatno tužiti i dobiti”, kaže Aleksić.
Naveo je i presudu Suda EU-a od 6. ožujka 2018. u slučaju između Nizozemske i Slovačke, o klauzuli bilateralnog ugovora suprotna EU pravu. Sud je utvrdio da je klauzula suprotna EU pravu. “To je važno jer je Unicredit upravo na temelju takvog ugovora pokrenuo arbitražu u Washingtonu, za kojeg tvrdimo da je nenadležan jer je klauzula iz ugovora Austrije i Hrvatske suprotna EU pravu. I evo, sud EU-a, potvrđuje da je to upravo tako. Time je Hrvatska dobila snažno oruđe da izađe iz toga spora. Ali očekujem i od Unicredita da izađu iz toga spora, pa neka tuže Hrvatsku na hrvatskim trgovačkim sudovima i svoja prava traže na temelju EU prava”, rekao je Aleksić.
9,34 sati
Sabor je sjednicu započeo sa stankom koju je zatražilo četvero zastupnika. Marko Vešligaj (SDP) nakon stanke želi govoriti o problemima s financiranjem čišćenja snijega koje imaju jedinice lokalne samouprave.
Goran Aleksić (SNAGA), pak, reći će koju o dvije nove pravomoćne presude koje su, kako kaže, vrlo bitne za hrvatske dužnike te o jednoj presudi EU-a.
Nezavisni Željko Glasnović stanku je zatražio kako bi progovorio o poboljšanju rada javne uprave, dok će Ines Strenja Linić (Most) govoriti o lošoj situaciji u brodogradilištu 3. Maj.
Na dnevnom redu strateški investicijski projekti
Jačanje ulagačke klime, jednostavniji i brži postupci pripreme investicijskih projekata, ciljevi su konačnog prijedlog zakona o strateškim investicijskim projektima koji predlaže Vlada.
Njime se predlaže smanjenje financijskog limita vrijednosti projekta sa 150 milijuna na 75 milijuna kuna, a na otocima, potpomognutim područjima, u poljoprivredi i šumarstvu na 10 milijuna.
Na listu strateških projekata će se izravno uključiti energetski projekti s europske liste projekata od zajedničkog interesa.
Paket pravosudnih zakona
Sabor u srijedu raspravlja i o paketu od šest pravosudnih zakona kojima se, poručuju iz resornog ministarstva, jača neovisnost pravosuđa i reorganizira mreža pravosudnih tijela, a jedan od glavnih elemenata je spajanje prekršajnih s općinskim sudovima, osim u Zagrebu s obzirom na njegovu veličinu.
Radi se o izmjenama zakona o sudovima, o Državnom sudbenom vijeću, o državnom odvjetništvu, o Državnoodvjetničkom vijeću, o područjima i sjedištima sudova te o Zakonu o područjima i sjedištima državnih odvjetništava.
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković ističe da se tim zakonima želi nastaviti dobre trendove u pravosuđu, odnosno smanjenjiti broj neriješenih predmeta.
U pogledu spajanja sudova, pojasnio je da prekršajni sudovi više nisu toliko opterećeni, a njihovi suci dovoljno iskorišteni, pa se predlaže spajanje prekršajnih s općinskim sudovima, u kojima će i dalje postojati prekršajni odjeli, ali će suci koji nemaju dovoljno predmeta biti raspoređeni na druge predmete.
Umjesto 24 općinska i 22 prekršajna suda ubuduće će biti 34 suda, a istovremeno će se na neka područja vratiti općinski sudovi ali uvećani, odnosno s pridodanim prekršajnim sudovima, primjerice u Vinkovce, Đakovo, Kutinu, Sesvete, Pazin… Jedino se u Zagrebu zadržava dosadašnji općinski sud.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
