Sever: Ne postoji nijedan razlog da trgovine rade nedjeljom, a radnici će radije izabrati slobodan dan nego bolje plaćenu radnu nedjelju

Foto: fah

Nezavisni hrvatski sindikati uključeni su u inicijativu o neradnoj nedjelji od samih početaka. Predsjednik sindikata Krešimir Sever za Narod.hr rekao je zašto Sindikati smatraju da trgovine ne bi trebale raditi nedjeljom i blagdanima.

„Oduvijek je naš stav bio da trgovine nedjeljom ne bi trebale raditi. Nije pitanje bi li smjele ili ne, nego jednostavno ne bi trebale raditi. Nema nikakvog razloga da trgovine rade nedjeljom. Nije se radilo ni za vrijeme bivše Jugoslavije pa to nije nikome smetalo“, kaže Sever.

Turizam se često spominje kao važan faktor zbog kojega bi trgovine trebale raditi nedjeljom no Sever ističe Švicarske kao drugačiji primjer:

„Švicarska je snažna turistička zemlja, ona ima dvostruko više stanovnika nego što ima Hrvatska, ima tri puta veći prihod od turizma nego što je slučaj s Hrvatskom i k tome još nema more. U Švicarskoj trgovine prestaju raditi u subotu rano popodne i nastavljaju raditi u ponedjeljak ujutro. u nedjelju rade samo neke ljekarne koje su u sklopu kliničkih bolničkih centara. I još Švicarska nije propala.“

Koliko Hrvati troše na hranu?

„U Hrvatskoj nije niti dohodak naroda, dohodak građana i kućanstava takav da bi si kućanstva mogla priuštiti hrpu nekih ekstra rashoda. Prosječno primanje po kućanstvu u Hrvatskoj nije dostatno za pokriće svih redovitih mjesečnih troškova u kućanstvu. Obitelji zbog toga preraspoređuju troškove na način da od nekih troškova odustaju da bi druge mogli pokrivati. Koliko je teško stanje u Hrvatskoj pokazuje i udio troška hrane u kućanstvu u odnosu na ukupne troškove. Naš udio je na oko 30%, u razvijenijim zemljama se on kreće između 7 i 8%, prosječna Europa između 11 i 13%. Udio troška hrane pokazuje zapravo koliko je bogata neka zemlja. Što je zemlja bogatija, to je udio troška hrane manji zato što ima više drugih troškova na koje se sredstva raspoređuju. Što je zemlja siromašnija, to je udio troška hrane veći, jer je manje onoga što još ljudi mogu kupiti nakon što podmire troškove stanovanja i hrane. U Hrvatskoj je izuzetno skupo živjeti. Nama je održavanje, dakle pitanje troška stanovanja vrlo visoka stavka u kućnom proračunu i tu je s druge strane hrana.”

Nema nikakvog razloga da trgovine dodatno rade nedjeljom jer se samo drugačije rasporedi trošak, kaže Sever. Ono što bi ljudi kupili u sedam dana, tada bi kupili u šest dana.

“Povrh toga, nedjelja čak i nije neki značajan dan troška u trgovini. Veći dani troška su neki drugi dani, primjerice petak”, zaključuje.

Neradna nedjelja u vezi s Crkvom?

„Nedjelja je dan za obitelj i to se uopće ne treba gledati s pozicije Crkve. Crkva bi bila nevjerodostojna kad to ne bi zagovarala, ali je činjenica da je nedjelja jedini dan u tjednu kada u pravilu i drugi supružnik ne radi. Dan kada nema nastavne, nema predavanja na fakultetima, ne rade vrtići… Jedino je nedjelja taj dan kada obitelj može biti na okupu. To smatramo jako važnim, to mora biti važnije od bilo kakvih drugih pogleda, filozofija…“, kaže Krešimir Sever.

Radno vrijeme u trgovinama često je vrlo dugo, bez pauza i s radnim nedjeljama koje nisu ni adekvatno plaćene, ističe Sever.

„Ljudi koji rade u trgovinama su u pravilu ljudi koji rade vrlo dugo radno vrijeme, često bez pauza među radnim tjednima, često cijeli niz nedjelja i blagdana za koje su pritom vrlo malo plaćeni. Zbog toga su njihovi socijalni kontakti skučeni jer po cijele dane rade. Nerijetko se događa da ako mladi ljudi rade u trgovini, da se oni međusobno žene i udaju, imaju i djecu ako si je uopće mogu priuštiti, a onda nemaju kamo s tom istom djecom jer nerijetko i drugi supružnik radi u nedjelju“, kaže Krešimir Sever.

U trgovinama ima i puno zlouporabe, upozorava i dodaje kako se cijeli niz poslova ne evidentira u radno vrijeme. Navodi primjere ranijih dolazaka na posao i priprema, a zatim i ostajanja duže od radnog vremena. Tako se poslodavcima daruje cijeli niz sati mjesečno, kaže Sever i kaže kako na to gledaju u trgovinama: “Kada nam kažu iz trgovina ljudi koji vode poslove da bi u tom slučaju morali otpustiti dio ljudi, mi kažemo da zapravo manipuliraju podacima jer oni, kad bi se uvele neradne nedjelje i neradni dani za blagdane i državne praznike, tada bi još uvijek u Hrvatskoj u trgovini nedostajalo ljudi kad bi se radilo u skladu s propisom, spravom na dnevni odmor, tjedni odmor, godišnji odmor i sve drugo.“
Dobro plaćena nedjelja ili slobodna nedjelja?

Zakon nije definirao koliko nedjelja mora biti bolje plaćena. Često se postavlja pitanje bi li ljudi svojom voljom radili nedjeljom ako bi ona bila bolje plaćena.

„Najveći dio tih ljudi kaže da im je važnije biti s članovima obitelji, nego i solidno zaraditi što i ne može biti solidna zarada s obzirom na nisku osnovicu. Čak i da ih netko značajnije plati za te dane, ti ljudi kažu ‘Ne hvala’“, navodi Sever i spominje drugu mogućnost:

„Teza po kojoj treba dati ljudima da se dragovoljno izjasne žele li ili ne žele tako raditi bi funkcionirala u uređenom društvu. U uređenim društvima i funkcionira. Međutim, u Hrvatskoj se ljudi boje gubitka radnog mjesta, velik dio ih radi na određeno vrijeme i u nestalnim oblicima rada pa se i boje reći svom poslodavcu ‘Ja ne bih došla/došao raditi’. S obzirom da se u velikoj mjeri radi i o ženama, to je posebno diskriminatorno i po toj osnovi.“

Isto tako se gura teza da se u Hrvatskoj radi po cijele dane pa da dio ljudi nema kada ići u kupovinu nego u nedjelju, kaže predsjednik Sindikata.

„Radno vrijeme treba regulirati i ne može biti nikakvo opravdanje da neki ljudi cijele dane rade i nemaju kada otići u trgovinu. Kod tih ljudi isto treba regulirati radno vrijeme jer nije prirodno da čovjek po cijele dane radi. Prema tome, to ne može biti opravdanje je se zapravo na mala vrata gura teza da treba po cijele dane raditi, a s druge strane trgovine trebaju biti na raspolaganju tim ljudima koji po cijele dane rade da obavljaju kupovinu“, ističe Sever.

Još jedna teza koja se gura u društvu je da se izjednačava rad onih službi koje moraju raditi nedjeljom s radom trgovina. Razlika mora postojati, naglašava Sever.

„Upravo zbog toga da svi oni koji ne moraju raditi nedjeljom ne rade nedjeljom i blagdanima. Postoje službe koje moraju raditi nedjeljom. To je pitanje bolnica, javnog prijevoza – lokalnog ili gradskog, pitanje raznih drugih službi ugostiteljskih objekata, restorana, muzeja, koncertnih dvorana… Upravo zato da bismo vidjeli da ti ljudi rade nedjeljom i blagdanima, treba sve one koji ne trebaju raditi maknuti iz sustava rada. Onda ćemo za te ljude koji rade puno lakše nadzirati da ne rade nedjelje uzastopno, da ne rade često, da im je to posebno plaćeno i regulirano.“

„Mislim da je apsolutno dovoljno navedenih razloga zašto trgovine ne trebaju raditi nedjeljom“, kaže Sever i dodaje kako se može eventualno ostaviti mogućnost da to rade male obiteljske trgovine u kojima rade samo članovi obitelji, i da to mogu raditi trgovine na postajama – benzinskim, autobusnim, željezničkim ili zračnim lukama, ali bez da se pretvaraju u nove samoposluge.

Nedjelja je dan za obitelj. Djeca žude biti sa svojim roditeljima, kaže Krešimir Sever.

„Ona djeca čiji roditelji moraju raditi pa su uskraćeni za dane obiteljskog zajedništva, do one djece čiji roditelji ne rade u nedjelju i blagdane, ali ih roditelji povedu u trgovačke centre pa plate za njih boravak u igraonici, a oni šetaju, sjede u kafićima… Prigovaraju mi čak i neki dušobrižnički roditelji da tko sam ja da njima propisujem kako će odgajati svoju djecu. Ja sebi to pravo niti ne uzimam. Samo govorim o onome što govore stručnjaci s toga područja, koji se bave razvojem djece, odgojem… Koji kažu da je djeci silno važno imati obiteljski oslonac, obiteljsko zajedništvo. To ne znači da su manjevrijedne one obitelji koje nisu zatvorene sa svih strana, u kojima je netko od roditelja umro, u kojima su razvedeni roditelji, nema djedova i baka… Ipak, zajedništvo postoji i u takvim obiteljima. To nisu manjevrijedne obitelji pa i njima treba dati priliku da budu sa svojom djecom, kao i svima drugima. To nije pitanje miješanja u odgoj niti si itko uzima pravo stati iznad roditelja, ali djeci to treba pružiti i izmaknuti se iz tog konformizma“, zaključuje Krešimir Sever.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr