Sever: Zaboravljaju se ugovori o neradnoj nedjelji, a uvozom stranih radnika potičemo iseljavanje iz RH

krešimir sever
Foto: fah, snimka zaslona, Fotomontaža: Narod.hr

“Poslodavci našima najprije ponude plaću, kako naši za tu plaću ne mogu živjeti i raditi, odu van. Onda iz nekih jeftinijih sustava rada dođu ljudi u Hrvatsku i kada im tu netko ponudi 500 eura što je minimalna plaća, oni naravno prihvate i dođu. I tim minimalnim uvjetima mi još više potičemo iseljavanje radne snage iz RH”, ističe za Narod.hr Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata s kojim smo razgovarali o pravu radnika na neradnu nedjelju, uvođenju stranih radnika u Hrvatsku te odlasku hrvatskih građana iz domovine u potrazi za boljim uvjetima života, što je nedavno komentirao uz zanimljivu ilustraciju Siniša Kovačić, glavni urednik Hrvatske katoličke mreže.

Foto: snimka zaslona

 

Narod.hr: Možete li prokomentirati činjenicu da u trgovinama možemo vidjeti sve više stranih radnika koji ne znaju hrvatski jezik – je li to prihvatljivo i kako je to regulirano?

Krešimir Sever: “Pitanje nedostatka radnika naročito se dogodilo nakon što je Hrvatska ušla u Europsku uniju, nakon što su zemlje ukinule sve one zabrane koje su funkcionirale otkako je Hrvatska postala ravnopravna članica EU-a, u tim uvjetima u uniji je zajamčen slobodan protok ljudi, roba i novca. Nas i tranzicijske zemlje pogađa dio slobodnog protoka ljudi jer se događa da ljudi zbog boljih primanja, sigurnijih radnih uvjeta odlaze raditi u zapadne razvijene zemlje.

Svojevremeno su prije nešto godina Grci računali, pa su izračunali da jedna mlada osoba od rođenja pa do završetka visokog obrazovanja (tu se uključuje hrana, obuća, odjeća, knjige) da košta prosječno državu i roditelje oko 200 000 eura. Zamislite što se događa u uvjetima u kojima zemlja dobiva takve ljude gotove bez da je u njih ulagala. Radi se o desecima, stotinama tisuća ljudi na razini EU-a koji na taj način putuju, ali ne samo unutar EU-a nego i prema drugim razvijenim državama kao što su Kanada, SAD..

> Petir za Narod.hr o neradnoj nedjelji: ‘Djeci su uskraćena oba roditelja nedjeljom, to je nenadoknadivo’

Te zemlje dobivaju gotove radnike u koje nisu ništa uložile, praktički si mogu priuštiti dati im bolja primanja i bolje uvjete – stambeno ih zbrinuti. Veliki problem s iseljavanjem imaju i Poljaci. Međutim, kod njih se polako vraćaju. Imala je i izrazito izraženo iseljavanje Bugarska, nešto manje Rumunjska. Hrvatska vrlo visoko isto tako. U situaciji smo kada je vrlo jasno da svih ovih godina kako se vodila gospodarska politika u Hrvatskoj koja se vodila na temelju nekakvog utjecaja poslodavaca u RH, poduzetnika, a to je da je RH svoju konkurentnost tražila na jeftinoj radnoj snazi.

To su radile i druge tranzicijske zemlje, ali su nešto ranije odustale. U Hrvatskoj se još uvijek nije od toga odustalo. Redovno se u RH ta radna snaga nadomješćivala kroz kvote zapošljavanja stranih radnika, najprije tu iz bližih okruženja. Vidimo sada da i iz bližih okruženja nemaju potrebe ulaziti u RH kada na isti tu proceduru koriste i za RH, idu opet tamo gdje će biti bolje plaćeni.

> Mostar uveo neradnu nedjelju: Kada će Plenković ispuniti predizborno obećanje o neradnoj nedjelji?

Sada su u Hrvatskoj potpuno ukinute kvote, praktički je dovoljno dokazati da niste našli raspoloživu radnu snagu u Hrvatskoj i možete uvoziti radne snage iz nekih daljih zemalja, na primjer daleko istočnih zemalja.

Poslodavci našima najprije ponude plaću, kako naši za tu plaću ne mogu živjeti i raditi, odu van. Onda iz nekih jeftinijih sustava rada dođu ljudi u Hrvatsku i kada im tu netko ponudi 500 eura što je minimalna plaća, oni naravno prihvate i dođu. I tim minimalnim uvjetima mi još više potičemo iseljavanje radne snage iz RH. Vidjeli smo da su mnogi muljali i s oglasima gdje su tražili radnike prvenstveno iz RH na izuzetno nisko primanje, gdje im se u startu nitko nije javio, pa su onda imali opravdanje uvesti nekoga izvana. Jedan od osnovnih pokretača izlaska su male plaće i nestalni poslovi jer ljudi tada razmišljaju ako trebaju imati nestalni posao, vani će ga brže naći ako ga izgube.”

Narod.hr: Što kažete na neuvođenje neradne nedjelje – gdje većina žena koje rade u trgovinama ne može s obitelji, kada su svi članovi obitelji slobodni, provesti slobodno vrijeme?

Krešimir Sever: “Nakon svega što sam prethodno naveo, dolazimo tako i do neradne i radne nedjelje. Neprestano se zaboravlja da Hrvatska ima međunarodno sklopljene ugovore sa Svetom Stolicom koji su vrlo jasno definirali nedjelju kao neradni dan. Po nekakvom međunarodnom pravu međunarodni bi ugovori trebali biti iznad nacionalnih ugovora. To znači da bi se nacionalno zakonodavstvo u tim dijelovima trebalo usklađivati s međunarodnim ugovorima. Kod nas to nema veze.

> Sever: Za građane je puno veći udar poskupljenje u segmentu hrane nego na gorivu
> Krešimir Sever za Narod.hr : ‘Kao građani trebamo poslati jasnu poruku da trgovine nedjeljom ne trebaju raditi’

Vidimo da su mnogi iz velikih trgovačkih lanaca koji su ušli u RH, kada su se god potezala pitanja neradne nedjelje i blagdana, da su govorili ‘Mi smo ušli u RH između ostalog zato što je u RH dopušteno raditi 7 dana u tjednu, 24 sata dnevno i to 365 dana u godini što je točno u mjeri da hrvatski zakon koji regulira rad trgovina zapravo nije usklađen s onim obvezama koje su u međunarodnim ugovorima.

Osjeti se ogroman utjecaj velikih trgovačkih lanaca koji vrlo često u svojim matičnim državama ne rade nedjeljom, a u RH vrše veliki pritisak čak i na Ustavni sud RH da se radi nedjeljom, blagdanom.. Sjećamo se primjerice da je u Njemačkoj svojevremeno njihov Ustavni sud na pritužbu trgovaca da im se uzima sloboda poduzetništva odgovorio da sloboda i prava poduzetnika ne bi smjeli ići iznad prava radnika – da je radnik u odnosu toga rada i kapitala slabija karika i dosudili su u prilog tome da trgovine ne trebaju raditi nedjeljom, da to nije ograničavanje poduzetničkih sloboda nego, dapače, da se treba pružiti potpora radnicima da se kroz to ostvaruju slobodan dan u tjednu u trenutku kada im je najveći dio obitelji slobodan od rada. Naš Ustavni sud išao je u drugom pravcu. Nikada to nismo uskladili.

> Sever: Pitaju li se političke elite zašto se smanjuje broj novorođene djece i Hrvatska sve više stari?
> U ime obitelji: Trgovkinje i trgovci imaju pravo na neradnu nedjelju!

Prije prošlih lokalnih izbora bilo je najavljeno da će se ići s izmjenom toga Zakona. To je negdje zastalo. Analitičari su najavili da će krenuti ponovno s ustavnim tužbama zbog ograničavanja sloboda. Išlo se s jednim kompromisom da se ne bi do kraja zabranilo, nego bi se ostavio prostor jednog određenog broja nedjelja kojima bi se radilo, pa bi poslodavci imali mogućnost sami odabrati koji su to. Mi u sindikalnoj stranci ocijenili smo to kao pomakom, ali svakako ne dovoljnim. To je još uvijek praktički ispalo da bi gotovo 1/4 tih nedjelja i dalje bila radna.

Po svim istraživanjima kada je riječ o fiskalizaciji, nedjelja je najslabiji dan u tjednu u kojem se ostvaruju radni rezultati i prihodi. Razlika je jedino da u velikim trgovačkim centrima te nedjelje posluju nešto bolje (petak, subota, pa nedjelja, pa tek ostali dani), pogotovo oni trgovački centri koji su na udaljenijim lokacijama od gradova.

Međutim, smatram da se ne bi smjelo posustajati pred njihovim pritiskom i da bi javne vlasti i dalje trebale voditi računa o interesima svojih radnika jer je nedjelja dan kada drugi supružnik ne radi, djeca nemaju nastave u školama, nema predavanja na fakultetima, vrtići ne rade.. To je vrijeme koje je jedino moguće za zajedništvo obitelji, da ne govorim i o tome osim tog zajedništva da je tu nešto i što se spominje unutar same Europske unije, a to je da bi neradni dan u tjednu biti onaj dan koji je tradicijski neradni u nekoj zemlji. Ostavljena je nekakva sloboda zemljama članicama.

> Štulić iz Sindikata trgovaca: Gdje je zapelo s obećanjem HDZ-a o reguliranju rada trgovina nedjeljom?

Ne treba uopće posebno naglašavati da kada je riječ o Hrvatskoj – tradicijski je neradni dan nedjelja. Nikakvo povećanje plaća za rad nedjeljom i blagdanom ne bi moglo nadoknaditi gubitak zajedništva s obitelji koji im se uskraćuje zato što su na radnom mjestu dok su ostali članovi obitelji kod kuće. Govori se da se Crkva uvelike zalaže za neradnu nedjelju zbog velikog broja misnih slavlja.

Međutim, svi oni koji idu na misna slavlja znaju da nedjeljom ima najviše misnih slavlja. Svatko tko želi otići na misu ako radi popodne – može otići ujutro i obrnuto. Crkva bi bila ipak nevjerodostojna kada se ne bi zauzimala za pravo tih ljudi, ne samo s biblijske strane, nego i s pozicije svog socijalnog nauka koji traži od Nje da bude aktivno angažirana na zaštitu slabijih u sustavu rada.”

Narod.hr: Gdje je najveći problem – u poslodavcima ili državi – ili oboje?

Krešimir Sever: “Poslodavci samo koriste onaj zakonski prostor koji im je otvoren. Ne bi smjeli davati plaće niže stranom radniku od one plaće koju bi dobio domaći. Oni doista i ponude nekakvu plaću za koju se domaći radnici ne jave, već imaju pripremljene neke strane radnike zajedno s agencijama koje u tome dobro zarađuju. Pitanje jeftine radne snage očituje se i kroz taj dio, kroz dio da netko tko tamo na svom sustavu rada ima plaću od stotinjak eura, ovdje će dobiti 500. Dobit će i nekakav smještaj.

Većinu novaca koju tu zaradi će poslati obitelji. Njemu se to još uvijek isplati. Domaći od tih novaca ne može živjeti. Ako strani radnik odluči dovesti obitelj u Hrvatsku, vidjet će da i on ne može od tih novaca prehraniti obitelj, pa će nastaviti istim onim putem iz RH kojim je u RH i došao. Zatim će otići u neke razvijenije zemlje u koje su prije njega otišli hrvatski radnici.”

Narod.hr: Što bi trebali učiniti i Vlada i poslodavci da hrvatski radnici ostaju u Hrvatskoj?

Krešimir Sever: “Veća primanja, stalni poslovi, puno dostupniji krediti za stambeno zbrinjavanje kako bi se mladi ljudi mogli stambeno zbrinuti. Država radi neke poteze, međutim događa se kada se raspiše javni poziv za prijavu građanima, dogodi se toliko-koliko ti ljudi koji dobiju subvencije na kamate za kredite, koliko tu uštede – toliko izgube. Oni koji nude na tržištu stanove i kuće dižu cijene u nebo. Pomoglo bi i socijalno zbrinjavanje kako bi se omogućilo mladim ljudima ukoliko ne bi dignuli kredit da mogu jeftino iznajmiti stanove u vlasništvu lokalne samouprave gradova te da na taj način u tome povoljno žive jer je podstanarstvo izuzetno skupo.

U trenutku kada steknu nekakve uvjete, da kupe stan u kojima su živjeli uz neke povoljnosti što bi značilo da bi i država i lokalne jedinice trebale zajednički ulagati u izgradnju takvih stanova u najam. Ono po čemu je Hrvatska poznata u Europi je da mladi najdulje ostaju u roditeljskom domu jer nemaju uvjete za osnivanje vlastitog doma. Natalitet nam pada i sve drugo u skladu s time. S druge strane još se nadovežu na uvjete življenja i neke političke situacije koje potiču mlade na izlazak van. Hrvatska je u Europi zadnja po brzini zapošljavanja mladih visokoobrazovanih. Također, vrlo teško se može napredovati. Na tim se područjima treba poraditi.”, zaključno poručuje Sever za Narod.hr.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.