Međunarodni stručno-znanstveni simpozij „Kultura sjećanja na ratne i poratne žrtve Bleiburške tragedije i Križnog puta hrvatskog naroda“ otvoren je u utorak 29. listopada 2024. u Dvorani Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu. Simpozij se održava u organizaciji Fakulteta hrvatskih studija, Počasnog bleiburškog voda i Hrvatske matice iseljenika te pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora uz supokrovitelje Hrvatsku biskupsku konferenciju i Ministarstvo hrvatskih branitelja. Skup se nastavlja i danas.
Na simpoziju je bio i Rajko Ećimović, koji je preživio Bleiburg i Križni put. Tada je imao samo 15 godina.
“Bilo je batinanja. Kada smo prolazili kroz Virje, cijelo Virje je bilo na nogama. Pred svakom kućom je bila voda i hrana, a oficiri koji su nas pratili jednostavno su sve to prevrnuli i nismo mogli doći ni do čega”, rekao je Rajko Ećimović, sudionik Križnog puta.
Komunističke vlasti tu su tragediju skrivale, pa su ozbiljnija istraživanja počela tek nakon raspada bivše države. Ovim simpozijem organizatoru žele poslati jasnu poruku zašto je važno njegovati kulturu sjećanja.
>Kako je PBV još 1966. kupio prvu parcelu na Bleiburškom polju: Prisjetite se povijesti komemoriranja Bleiburške tragedije
“Jer poslije rata svaki zarobljenik je nevina osoba dok mu se na sudu ne dokaže. Oni su bez suda i sudišta pobacani u jame i tako stradali”, rekao je Milan Kovač, zamjenik predsjednika Počasnog bleiburškog voda i predsjednik organizacijskog odbora simpozija, prenosi HRT.
Engleski znanstvenik Robin Harris smatra da su masovni zločini počinjeni iz tri razloga. Želje za osvetom, eliminacijom klasnih i političkih neprijatelja, te kako bi se preduhitrila opća amnestija za sve ratne zarobljenike, što su zagovarali zapadni saveznici.
>Obilježena 79. obljetnica Bleiburške tragedije i Križnoga puta
“To je velik problem za Hrvate sada da mladi ne znaju dosta o povijesti svojeg naroda i zbog toga uvijek je kultura sjećanja važna”, naglasio je Robin Harris.
Situacija u Sloveniji i Srbiji
Samo u Sloveniji, tvrde tamošnji znanstvenici, otkriveno je 750 lokaliteta na kojima su počinjena masovna pogubljenja, ali istraženo ih je samo 239.
“Mogu vam reći, uvijek se ide 2 koraka naprijed, pa jedan nazad. Nešto napravimo, a pošto je tako problematično npr. Huda jama. Za nekoliko godina druga izvršna vlast zatvori ove radnje”, istaknuo je Mitja Ferenc iz Komisije Vlade Republike Slovenije za istraživanje skrivenih grobnica.
U Srbiji su, tvrdi Srđan Cvetković, masovna pogubljenja počela godinu dana prije Bleiburga. Ubijeno je oko 60 tisuća ljudi, od toga polovina bez suđenja, a partizanske su vlasti većinu žrtava evidentirale.
“Čak i popisi porodica koje su donosile hranu ljudima koji će biti streljani. Ljudi su streljani tijekom noći na nekih 200 lokacija. Rekao sam i broj do kojeg se došlo. Nekih 20-30 % treba dodati naročito na području Zapadne Srbije gdje nemamo potpune spiskove”, rekao je Srđan Cvetković s Instituta za suvremenu povijest u Beogradu.
>Polšak Palatinuš: 17 leševa po dužnom metru
Glasnogovornik HBK-a Zvonimir Ancić rekao je da Simpozij želi govoriti o kulturi sjećanja dodavši da je sjećanje ili spomen i u temelju kršćanske vjere jer se, slaveći euharistiju, katolici svakodnevno spominju Kristove muke, smrti i uskrsnuća. „To i mi činimo svake godine slaveći euharistiju za sve naše žrtve razasute od Bleiburga do brojnih postaja križnoga puta. Svojim molitvenim sjećanjem želimo vratiti dostojanstvo svakoj nevinoj žrtvi i jasno reći da se radi o konkretnim ljudima, ne pukim i bezimenim brojevima, koji su imali svoje ime i prezime, osobnu povijest, zavičaj, užu i širu obitelj“, istaknuo je Ancić.
Točan broj i identitet svih poratnih žrtava ni danas se ne zna, pa znanstvenici pozivaju mjerodavne da se u potrazi za istinom – istraživanja dodatno ubrzaju.
Simpozij danas nastavlja s programom. Govorit će vlč. Ante Kutleša, vlč. Tomislav Markić, dr. sc. Zlatko Hasanbegović, dr. sc. Vlatka Vukelić, dr. sc. Mario Jareb i drugi.
