Sindikalist Radeka napadao odluke o razrješenju dekanice FFZG-a koja je kršila zakon: Je li ovo mogući razlog?

Tragom ekscesnog mandata smijenjene dekanice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu hrvatske sveučilišne novine Universitas u broju 132 od 26. listopada 2020. donose redakcijsko izvješće o enormnim zaradama „u fušu“ Igora Radeke, čelnika Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja. S dopuštenjem uredništva tekst prenosimo u cijelosti.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu donio je 8. srpnja 2020. odluku o suspenziji prof. Vesne Vlahović-Štetić s dužnosti dekanice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu „zbog ozbiljnog i trajnog kršenja zakona i Statuta Sveučilišta u Zagrebu i na njemu utemeljenih odluka.“ U obrazloženju odluke na prvom je mjestu navedena pravomoćna presuda za mobing, nakon čega slijedi nekoliko stranica taksativnog nabrajanja počinjenih prijestupa i protupropisnih postupanja suspendirane dekanice. Odluku rektora je dvotrećinskom većinom glasova potvrdio Senat Sveučilišta na sjednici 14. srpnja 2010., čime je prof. Vlahović-Štetić faktično razriješena s dužnosti dekanice.

1 od 13

Sindikalno granatiranje sveučilišnih tijela

Odluke rektora i Senata Sveučilišta izazvale su negodovanje i protivljenje nekolicine članova Senata, određenog broja djelatnika i studenata Sveučilišta kao i bjesomučnu reakciju Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja (NSZVO). Protivljenje tog sindikata smjenjivanju dekanice bilo do te mjere apsurdno i pretjerano da je konkurentski Hrvatski sveučilišni sindikat priopćenjem za javnost osudio „Ribićevu neizravnu poruku i poticaj poslodavcima da slobodno šikaniraju/mobingiraju svoje zaposlenike“ te pozvao sve djelatnike u sustavu znanosti i visokog obrazovanja „da postave pitanje o smislu postojanja i štetnom djelovanju interesne udruge građana koja je postala sredstvo za propagiranje ideoloških zalijepljenosti uske sindikalne vrhuške“.

U osporavanju odluke rektora i Senata o smjenjivanju dekanice Filozofskog fakulteta posebnu je agilnost iskazao jedan od članova spomenute sindikalne vrhuške. Prof. Igor Radeka, predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, pojavljuje se kao prvopotpisnik niza prosvjednih dopisa, a istaknuo se i krajnje uvredljivim izjavama o radu rektora i Senata. O odluci rektora i Senata o smjenjivanju prof. Vlahović-Štetić s dužnosti dekanice iznio je svoj pravorijek na konferenciji za medije, koju je NSZVO naprasno sazvao dan nakon što je Senat potvrdio rektorovu odluku o suspenziji: „To je doista vrlo sporna odluka, odluka koja je porušila sve procedure, sve standarde, pa vrlo vjerojatno i neke pravne norme. Čak je i pravno upitna.“

Takva prekomjerna verbalna granatiranja jedne legitimne i legalne odluke sveučilišnih tijela obično su se tumačila kao izraz spomenute ideološke zaslijepljenosti i politikantske zadrtosti, kakva se trajno nastanila u sindikalnom dvoru Vilima Ribića. Međutim, jedna nedavna objava na facebook-stranici „Filozofski bez cenzure“ iz temelja je izmijenila tu optiku i otvorila sasvim novu, interesnu perspektivu u sagledavanju postupaka i motiva barem jednog člana sindikalne vrhuške.

>Tko je Vesna Vlahović-Štetić: Dekanica FFZG-a suspendirana zbog kršenja zakona

> (FOTO) Očekivano političko svojatanje studenata: Peović, Matula, Benčić i Tomašević na Filozofskom

> Na sjednici Senata Sveučilišta odluka o potvrdi suspenzije dekanice FFZG zbog mobinga i drugoga protuzakonitog postupanja

> Predstavljamo neke “studente” koji prosvjeduju protiv dekana Filozofskog fakulteta!

> Plenum Filozofskog fakulteta očekuje da Uprava fakulteta ‘jednostavno odstupi’

> Dekan Previšić: Štitim fakultet od različitih ekscesa, pa i terorističkih

> Plenum Filozofskog fakulteta parapolitička organizacija – da ili ne?

Otvaranje afere „Radeka na Filozofskom“

Da podsjetimo: na navedenoj je facebook-stranici 22. rujna 2020., u članku pod naslovom „Koliko košta podrška sindikata znanosti osuđenoj dekanici? Igor Radeka i njegovih 80.000 kuna u jednom semestru. Dio 1.“, iznesen i faksimilom potkrijepljen podatak da je vanjska suradnja Igora Radeke u ljetnom semestru 2019./20. Filozofski fakultet koštala 80.000 kuna. U povezanosti s tim otkrićem portal je inaugurirao i promjenu optike: „Naivni i neupućeni mogu biti zavarani da iza brojnih sindikalnih napada na Sveučilište stoje neki načelni motivi ili, ne usudimo se ni pomisliti, obrana radničkih prava. Međutim, istina je sasvim drugačija. Motivi su obični financijski interesi.“

Navodi s facebook-stranice „Filozofski bez cenzure“ dvostruko su demantirani, najprije na facebook-profilu NSZVO-a, a potom i službenim priopćenjem na njihovoj mrežnoj stranici, koje je potpisao Igor Radeka kao predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.

Na facebook-stranici Sindikata prof. Radeka uputio je 23. rujna 2020. „oštar demanti navedenih laži“ da je honorarom od 80.000 kuna zapravo nagrađen za to što je koristio Sindikat i napadao Sveučilište, zatim da je premašio nastavnu normu iznad propisanih ograničenja te da je time kršio zakon. U demantiju prof. Radeka iznosi svoje viđenje: „Istina je, međutim, potpuno drugačija. Igor Radeka nije niti blizu pune norme na Filozofskom fakultetu i njegovo nastavno opterećenje je u potpunosti u skladu s propisima. Nadalje, Radeka nije primio ni kune od navedenih 80.000 o kojima se govori. Štoviše, dobrovoljno se odrekao honorara za održanu nastavu u akademskoj godini 2019./20.! Dakle, prof. Radeka je cijeli zimski i cijeli ljetni semestar na Filozofskom fakultetu u Zagrebu kao vanjski suradnik radio pro bono …“

Polemiku s prof. Radekom nastavio je 4. listopada 2020. portal „Filozofski bez cenzure“ člankom pod naslovom „Radeki nije bilo dovoljno 80.000 kn. Dobio je ukupno 154.810 kn!“ u kojem se objavljuje i faksimilom potvrđuje novi podatak da je vanjska suradnja prof. Radeke u 2019. godini Filozofski fakultet koštala daljnjih 74.810 kuna, te se iznosi tvrdnja da se „Radekine zarade poklapaju s dolaskom profesorice Šteta [prof. Vesna Vlahović-Štetić, nap. R.I.] na mjesto dekanice“.

Na tu je objavu službeno 6. listopada 2020. reagirao NZVO priopćenjem kojim je u bezrezervno zauzeo stranu svog predsjednika Velikog vijeća te u potpunosti preuzeo tvrdnje njegova demantija. U demantiju prof. Radeka pobija navode portala Filozofski bez cenzure te rezolutno tvrdi da mu je „u akademskoj godini 2018./19. isplaćen honorar u neto iznosu od 6.522,39 kuna“. Pobija i tvrdnju da se njegove „zarade poklapaju s dolaskom profesorice Vlahović-Štetić na mjesto dekanice“ navodeći da njegova „suradnja s Filozofskim fakultetom u Zagrebu nije započela za dekanskog mandata uvažene prof. dr. sc. Vesne Vlahović-Štetić“, te da je tijekom akademskih godina 2009./10. i 2010./11. također bio vanjski suradnik Fakulteta iz čega slijedi da njegov nastavni angažman na Filozofskom fakultetu ni na koji način nije povezan s njegovom sindikalnom aktivnošću.

Navedene oprečne tvrdnje unijele su zabunu u javnost, zbog čega se istraživački tim Universitasa, u skladu s uređivačkim načelom facta sunt servanda, potrudio oko utvrđivanja činjeničnog stanja. U nastavku donosimo, slijedom spornih pitanja, utvrđene činjenice i na njima utemeljene ocjene i zaključke. U prikazanoj polemici razabiru se tri sporna pitanja: 1) Je li prof. Radeka kao vanjski suradnik Filozofskog fakulteta zarađivao visoke honorare? 2) Je li prof. Radeka kao vanjski suradnik Filozofskog fakulteta prekoračivao ograničenja nastavne norme? 3) Je li istina da se njegove zarade kao vanjskog suradnika na Filozofskom fakultetu poklapaju s dolaskom Vesne Vlahović-Štetić na dužnost dekanice?

Basnoslovna zarada

Egzaktan je odgovor na prvo pitanje dan u Tablici zarađenih iznosa: poslovne je godine 2018. prof. Radeka zaradio, temeljem vanjske suradnje, brutto iznos od 11.371,08 kuna, poslovne godine 2019. brutto iznos od 73.837,48 kuna, a poslovne godine 2020. brutto iznos od 80.578,65 kuna za nastavu u ljetnom semestru ak. god. 2019./10. U poslovnoj godini 2018. isplaćena mu je 2. listopada 2018. naknada za nastavu vanjskog suradnika u netto iznosu od 7.483,08 kuna, u poslovnoj godini 2019. isplaćena mu je naknada za nastavu vanjskog suradnika u dva navrata: 4. lipnja 2019. netto iznos od 15.970,67 kuna za nastavu u zimskom semestru ak. god. 2018./19., a 10. rujna 2019. netto iznos od 32.620,30 kuna za nastavu u ljetnom semestru ak. god. 2018./19.

Tablica zarađenih iznosa Igora Radeke na Filozofskom fakultetu u Zagrebu

Krupna laž sindikalnog čelnika

Naknada za nastavu vanjskog suradnika u ljetnom semestru 2019/20. u netto iznosu od 74.956,89 kuna koja je u zbirnoj tablici od ukupno 78 vanjskih suradnika bila 16. srpnja 2020. pripremljena za isplatu nije faktično isplaćena. Prema ustaljenoj praksi na Filozofskom fakultetu naknade za nastavu vanjskih suradnika isplaćuju se nakon što vanjski suradnici, nakon obavljene nastave, potpišu ugovor o djelu koji postaje temeljem za isplatu naknade. Prof. Radeka naknadno se predomislio i nije potpisao priređeni ugovor te je zarađeni basnoslovni honorar odlučio „pokloniti“ Filozofskom fakultetu i svoju vanjsku suradnju naknadno proglasiti pro bono angažmanom. Ta bi „velikodušna“ gesta zasluživala svaku pohvalu kada bi bila iskrena, a ne iznuđena otvaranjem afere na facobook stranici Filozofski bez cenzure. Na Filozofskom fakultetu postoji i praksa pro bono održavanja nastave u vanjskoj suradnji, ali takav se status vanjske suradnje utvrđuje prije početka izvođenja nastave. Da prof. Radeka kao vanjski suradnik nije imao namjeru izvoditi nastavu pro bono nedvosmisleno dokazuje njegova Izjava o načinu isplate ugovora o djelu za vanjsku suradnju koju je vlastoručno potpisao 24. lipnja 2020. Onaj tko je izvodio nastavu pro bono sigurno neće ispunjavati obrazac o načinu isplate naknade te dostavljati IBAN i druge podatke potrebne za izvršenje isplate. Dodatni je dokaz i činjenica da prof. Radeka prethodne godine nije imao napadaj velikodušnosti kada je bez krzmanja inkasirao za naše prilike astronomski honorar u netto iznosu od 48.590,97 kuna.

U vrijeme ispunjavanja Izjave o načinu isplate ugovora o djelu nije postojala facebook-stranica Filozofski bez cenzure, a nije se dalo ni naslutiti da bi moglo doći do suspenzije dekanice. Ali nakon što su se te dvije okolnosti ostvarile, sasvim je logično da je prof. Radeka pokušao spriječiti moguće otvaranje afere promjenom modaliteta izvođenja nastave za honorar u modalitet rada pro bono. Jedina je nevolja što to nije moguće na uvjerljiv način izvesti unatrag. Pokušao je žrtvovati honorar kako bi spasio obraz, ali čini se da je nespretnim manevriranjem izgubio oboje. Sigurno bi bio uvjerljiviji da je regularno preuzeo zarađeni honorar i uplatio ga u dobrotvorne svrhe.

Pri tom je napravio i fatalnu grešku kada je modalitet rada pro bono pokušao prenijeti i na prethodne godine pa je tako javno i u pisanom obliku iznio neistinitu tvrdnju da mu je u akademskoj godini 2018./19. isplaćen honorar u netto iznosu od 6.522,39 kuna, čime je valjda htio pobuditi dojam da je to jedini isplaćeni honorar te da je sve ostalo bilo pro bono. Kao da nikada nije čuo uzrečicu da su u laži kratke noge. Takva se lažna tvrdnja mogla održati tek do prve provjere. A istraživački tim Universitasa izvršio je višestruke provjere te je utvrdio da je prof. Radeki, kako je prethodno navedeno, za održavanje nastave u ak. god. 2018./19. isplaćen honorar u netto iznosu od 48.590,97 kuna. Dokaz o tome u formi faksimila već je obavljen na portalu Filozofski bez cenzure. Istraživački je tim uspio pribaviti i dodatnu nepobitnu potvrdu o stvarnoj isplati navedenog iznosa, koju ovdje ne objavljuje radi zaštite osobnih podataka. Ako bismo akademsku godinu 2018/19. uzeli tek kao vremenski okvir izvršenih isplata, onda bi se ukupna svota isplata u tom vremenskom okviru još i uvećala za iznos od 7.483,08 kuna koji je kao naknada za održanu nastavu u ljetnom semestru prethodne akademske godine isplaćen 2. listopada 2018. godine. Navedenu krupnu laž o bitnoj i načelnoj stvari, posebice u kontekstu sindikalnog djelovanja, koju je javno plasirao predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja neće biti moguće zamagliti očekivanim agresivnim priopćenjima s adrese dotičnog sindikata.

Pravni okvir za vanjsku suradnju

Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju određuje: „Rad izvan matične znanstvene organizacije može iznositi najviše jednu trećinu radnog vremena.“ Norma sveučilišnoga nastavnika ostvaruje se u rasponu između 240 i 360 norma-sati godišnje, pa trećina radnoga vremena za rad na drugoj ustanovi može iznositi najviše 120 norma-sati.

Sveučilište u Zadru, okružnicom prorektora prof. Josipa Faričića od 17. listopada 2012., odredilo je, pozivajući se na zakonsku odredbu, da „rad izvan matične ustanove, ako se radi o radu u nastavi, može tjedno iznositi do 4 norma-sata za djelatnike u znanstveno-nastavnim zvanjima“, što po semestru iznosi 60 norma-sati. U okružnici prorektora Faričića od 16. srpnja 2013. stoji da je „rad izvan norme na drugim visokoškolskim ustanovama moguć do ukupno jedne trećine od maksimalne vrijednosti norma sati“, što na godišnjoj razini iznosi 120 norma-sati.

Na studiju pedagogije u Zadru prof. Radeka zadnjih godina drži nastavu iz predmeta Opća povijest pedagogije, Nacionalna povijest pedagogije i Povijest pedagogijskih teorija, a na modulu Nastavničke kompetencije iz kolegija: Didaktika i Umijeća nastavnika, sve 15 tjedana po 2 sata predavanja tjedno. Time bi na matičnoj ustanovi ostvarivao punu normu od 300 norma-sati. K tome, za dodatnu plaću predaje još i na doktorskom studiju Kvaliteta u odgoju i obrazovanju u Zadru na kolegijima: Povijest teorija odgoja i obrazovanja i Koncepcije i perspektive odgoja i obrazovanja.

Drastično prekoračivanje nastavne norme

Prof. Igor Radeka na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu držao je nastavu kao vanjski suradnik u ljetnom semestru 2017./18. (60 norma-sati), u zimskom i ljetnom semestru 2018./19. (315 norma-sati) te u zimskom i ljetnom semestru 2019./20. (405 norma-sati), sve u mandatu razriješene dekanice Vlahović-Štetić. Za držanje nastave u tolikom opsegu na Filozofskom fakultetu u Zagrebu u posljednje dvije akademske godine ili nije dobio ili nije mogao dobiti valjano odobrenje svoje matične ustanove, Sveučilišta u Zadru, jer to znatno premašuje dopuštenih 120 sati nastave godišnje.

Tablica nastave Igora Radeke na Filozofskom fakultetu u Zagrebu u norma-satima

Prof. Radeka držao je nastavu odvojeno za jednopredmetne i dvopredmetne studente pedagogije, čime je satnica udvostručena. Za udvostručavanje satnice predavanja nije bilo opravdanja, jer se na oba studija može upisati najviše 70 studenata pedagogije godišnje, a u kolektivnim ugovorima za znanost i visoko obrazovanje 1998., 2002., 2008., 2010. i 2018., koje supotpisuje Radekin sindikat, utvrđeno je da se nova grupa za predavanje može ustrojiti kad broj studenata u njoj prijeđe 180.

O načinu rada bivše uprave Filozofskog fakulteta svjedoči činjenica da je suglasnost za vanjsku suradnju tražena samo formalno i naknadno, primjerice 11. svibnja 2020., a nastava je počela u veljači 2020. kao i činjenica da se ugovori o djelu s vanjskim suradnicima nisu sklapali unaprijed nego unatražno. Čudno je da sindikalnog čelnika nije smetalo takvo kršenje procedura na koje se inače u svojim javnim istupima rado poziva. O procedurama je tako na već spomenutoj Konferenciji za medije NSZVO 15. srpnja 2020. kazao: „Sveučilišta od svojih početaka počivaju prije svega na procedurama, na nizu vrlo važnih procedura i kvaliteta se njihova mjeri kvalitetom provedbe procedura. Samo dio tih procedura je ozakonjen, značajan dio nije, ali zapravo od njihove dosljedne provedbe zavisi i kvaliteta i uspješnost cjelokupnog rada. (…)“.

Mistični odnos s razriješenom dekanicom

Što se tiče spornog pitanja ideološke i interesne povezanosti s razriješenom dekanicom Filozofskog fakulteta, koju I. Radeka opovrgava, možda je odgovor na to pitanje najbolje ostaviti u sferi mistične neodređenosti. Za ovu priliku bit će dovoljno na razini premisa navesti neumoljivu faktografiju.

Činjenica je da je prof. Radeka, prije stupanja na dužnost dekanice Vlahović-Štetić, zadnji put kao vanjski suradnik bio angažiran ak. god. 2010./11. Nakon stupanja na dužnost dekanice Vlahović-Štetić 1. listopada 2017. kao vanjski suradnik angažiran je u prvom mogućem semestru – ljetnom semestru ak. god. 2017./18. Nakon toga, njegova je vanjska suradnja na Filozofskom fakultetu naprosto buknula. Već sljedeće akademske godine iskoračit će iz dopuštenog zakonskog okvira i narasti na 315 norma-sati. Godinu poslije dosegnut će rekordnu vrijednost od 405 norma-sati godišnje. Sve je to praćeno parametrima financijskog rasta tako da će njegov zarađeni honorar u ljetnom semestru ak. god. 2019./20. dosegnuti 11 % od ukupnog iznosa koji je zaradilo 78 vanjskih suradnika (vidi grafikon). Činjenica je također da se I. Radeka žestoko napadao odluke sveučilišnih tijela o razrješenju prof. Vlahović-Štetić s dužnosti dekanice zbog sudski utvrđenog mobinga nad zaposlenikom i zbog brojnih drugih prijestupa. O mogućoj međusobnoj povezanosti i uvjetovanosti unutar navedenog činjeničnog niza ne bismo željeli nagađati.

Izjava Igora Radeke o načinu isplate (Zadar, 24. lipnja 2020.)

Izvor: Universitas