Predsjednik Samostalnog sindikata radnika u djelatnostima energetike, kemije i nemetala Hrvatske (EKN) Željko Klaus izrazio je u četvrtak zabrinutost zbog stanja u Imunološkom zavodu (IMZ), u kojem je već četvrtu godinu obustavljena proizvodnja, te pozvao vladajuće da konačno krenu u revitalizaciju IMZ-a i prihvate pomoć koju nudi zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.
Milan Bandić: Ako Vlada nema rješenje za Imunološki zavod, neka sve prepusti Zagrebu
Klaus je na konferenciji za novinare apelirao na političare da se prestanu baviti time tko je iz koje stranke i da prihvate ponudu Grada Zagreba, koji je za obnovu IMZ-a spreman ponuditi objekte i novac. Bandić je nedavno pozvao premijera Andreja Plenkovića da počne provedba projekta obnove IMZ-a, a po procjeni gradonačelnika riječ je o investiciji vrijednoj 60 do 70 milijuna eura.
Sindikalci stoga traže da Vlada prihvati tu inicijativu. Poručuju da od novog Vladina povjerenstva za IMZ ne očekuju ništa, jer im je povjerenstava “puna kapa”, a plaše ih i najave da je u Vladi već izrađen prijedlog o uklanjanju IMZ-a s popisa tvrtki od strateškog interesa.
Ako se uskoro ne krene s rješavanjem problema IMZ-a, sindikat EKN-a spreman je za akcije u kojima, poručuje Klaus, neće sudjelovati samo 30-ak zaposlenica IMZ-a, već cijelo članstvo.
Povjerenstvo za Imunološki zavod: Utvrđen popis sa saslušanje
Sindikat je konferenciju za novinare simbolički nazvao “Tko će od 1. rujna voditi Imunološki zavod i kuda će ga odvesti?”, a govoreći o stanju u IMZ-u, Klaus se pozvao na tekst ostavke Bojana Benka, koji od 1. rujna više nije v. d. ravnatelj te ustanove.
Istekao rok trajanja 20 tona ljudske krvne plazme
U obrazloženju Benko navodi neriješenu pravnu zavrzlamu oko preustroja Imunološkog zavoda d.d. u javnu ustanovu, upozorava na lošu suradnju s Upravnim vijećem IMZ-a, koje optužuje za opstrukciju poslovanja, a Ministarstvo zdravstva za nezainteresiranost, zbog čega propada krvna plazma, spremna za preradu.
“U proteklih nekoliko godina istekao je rok trajanja 20 tona ljudske krvne plazme, čime je izazvana znatna materijalna šteta”, navodi Benko u svojoj ostavci, a kako se neslužbeno doznaje, riječ je o šteti od 13 milijuna kuna.
Na demantij ministra Milana Kujundžića, Klaus je odgovorio kako “ministar sigurno bolje zna što je sa plazmom, ali mu on ne vjeruje”. Ustvrdio je i kako je Benko četvrti ravnatelj koji u zadnje dvije godine napušta IMZ u kojemu su “ravnateljima vezane ruke, a Vlada ne poduzima ništa”.
Posebno se okomio na Upravno vijeće prozvavši ga za “bavljenje glupostima i progon sindikalnih povjerenika”, zbog čega je pozvao na smjenu predsjednice UV-a Gordane Mustač, koju je 2015. imenovala Vlada Zorana Milanovića.
I sindikalna povjerenica u IMZ-u Lidija Jagarinec poručila je kako od novog Vladina povjerenstva za IMZ ne očekuje ništa, ustvrdivši kako “svaka nova garnitura pokušava potkopati napore prethodnika”.
Silobrčić pred Istražnim povjerenstvom pokušavao obraniti svoje poteze
U četvrtak je pred saborskim Istražnim povjerenstvom za Imunološki zavod svjedočio akademik Vlatko Silobrčić, direktor, a potom i predsjednik Nadzornog odbora IMZ-a, koji je odlučno branio svoje poteze dok je vodio Imunološki istaknuvši da je IMZ tada poslovao s dobiti.
Je li akademik Vlatko Silobrčić – jedan od ‘grobara Imunološkog zavoda’?
„Imunološki je pet godina, dok sam ga vodio, poslovao s dobiti, a da su moje menadžerske karakteristike bile dobre govori podatak sa smo godišnje imali oko pet milijuna dolara izvoza“, uzvratio je Silobrčić zastupniku Ivanu Lovrinoviću (Pokrenimo Hrvatsku) koji je problematizirao njegovu kvalificiranost da bude direktor, a potom i predsjednik NO-a.
Naslijedili ste dobru financijsku poziciju koja je kopnila, niste ništa restrukturirali, ponašali ste se kao hrčak, odgovorio mu je Lovrinović čudeći se što je Silobrčić imao hrabrosti preuzeti poslove za koje ekonomski nije bio kompetentan.
Licenca Indijcima prodana za 25.000 dolara
Svog prethodnika Mirka Beka, direktora Imunološkog do 1992., Silobrčić je teretio da je zaključio dva štetna ugovora – s kanadskim Interwaxom sklopio je ugovor kojim mu je “dao sva prava na sve što je Imunološki imao i što će istraživanjem tek postići”, te što je Indijcima za samo 25.000 dolara prodao licence za krvne pripravke. Pokušao je, kaže, kasnije popraviti što se moglo, no poništiti ih nije mogao.
Odbacio je prozivke da je pridonio propasti proizvodnje interferona, po kojoj je IMZ bio poznat. „Eugen Šooš (virolog koji je dugo godina bio zaposlen u IZM-u kao voditelj proizvodnje humanog interferona) misli da sam ja pridonio propasti interferona, rekao bih da je on pridonio više”, izjavio je Silobrčić tvrdeći da je Šooš interferon radio u neprikladnim uvjetima “u prostoriji blizu WC-a”.
Kako se riješiti toga kad cijela medicinska zajednica traži da ga se proizvodi, odgovorio je Silobrčić na Lovrinovićev upit zašto onda nije zaustavio tu proizvodnju, te dodao kako mu je savjest mirna jer se radilo o proizvodima za vanjsku uporabu.
U višesatnom svjedočenju Silobrčić je ocijenio da je pravi problem IMZ-a bio to što država nije uspjela riješiti pitanje vlasništva, da je od 1994. do 1997. napisao 90 pisama na različite adrese, da je u ožujku ’97, “kad više nije znao što će” pisao tadašnjem ministru zdravstva Andriji Hebrangu i izvjestio ga da je IMZ “na kritičnoj točki poslovanja”.
U mirovinu je, kaže, otišao ’97, odnosno ’98., a vratio se u Nadzorni odbor tvrtke (u mandatu ministrice Ante Stavljenić Rukavine) “jer je imao naivnu nadu da će netko shvatiti što treba napraviti”.
Silobrčić sarkastično odgovorio na Hasanbegovićeve prozivke da je zlorabio svoju poziciju
Branio je i odluku da, uz manje kamate, pet milijuna kuna Imunološkog stavi u štedionicu Pantovčak Guste Santinija, koji je bio njegov financijski savjetnik, umjesto u neku od komercijalnih banaka, jer je time želio osigurati da mu novac bude dostupan.
Istražno povjerenstvo za IMZ intenzivno će raditi idućih dana, svjedoke će saslušavati do sredine rujna, a višemjesečni rad sažet će u izvješće koje će poslati Hrvatskom saboru.
