Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) podržava subotnji prosvjed, koji će se održati u 12 sati na Europskom trgu, u organizaciji sindikalnih središnjica, protiv prijedloga mirovinske reforme, odnosno produljenja radnog staža, kažnjavanja prijevremenog umirovljenja i postojećeg modela 2. mirovinskog stupa, rekla je na konferenciji za novinare u četvrtak predsjednica zagrebačkog povjereništva SUH-a Biserka Budigam.
Na prosvjed pozivaju buduće i sadašnje umirovljenike koji se ne mogu zadovoljiti s povećanjem od 3 posto odnosno 60-ak kuna, da kažu – NE mirovinskoj reformi, nakon koje se neće znati kako će tko živjeti u mirovini – mladi koji tek ulaze u svijet rada, sredovječni, ili umirovljenici s prosječnom mirovinom od 2.400 kuna na rubu siromaštva.
SUH traži da se odustane od podizanja dobi za starosnu mirovinu i prijevremenu mirovinu sa 65 na 67 godina, kako je to u većini tranzicijskih zemalja, kao i od povisivanja dobi za starosnu mirovinu dugogodišnjeg osiguranika. Smatraju kako treba odustati od povećanja i uvođenja linearne penalizacije za prijevremeno umirovljenje.
SUH pozdravlja i podržava očuvanje 1. mirovinskog stupa i pravo na izbor povoljnijeg rješenja u trenutku umirovljenja, odnosno svima koji to žele omogućiti prijelaz iz 2. u 1. stup.
Protivi se postojećem modelu individualizirane kapitalizirane štednje u 2. stupu koji bi, smatraju u SUH-u trebao biti dobrovoljni. U tom smislu SUH je i protiv povećanja izdvajanja za 2. stup na štetu 1., rekla je Budigam.
Naglasila je kako traže bolji model usklađivanja mirovina, odnosno bez švicarske formule i sa 100-postotnim iznosom povoljnijeg rasta cijena ili plaća.
SUH traži i novi model obiteljske mirovine i povećanje postotka naslijeđivanja mirovine umrlog bračnog duga, odnosno 80 posto do uvođenja novog modela. Također traže reformu sustava povlaštenih mirovina, jer kako navodi, tamo leži trošak od oko 9 milijardi kuna godišnje.
Suradnik SUH-a Milan Dalmacija upozorio je, kako je 52 posto mirovina ispod hrvatske linije siromaštva od 2.321. kunu, odnosno oko 600.000 ljudi te da više od 180.000 umirovljenika ima mirovine niže od 1.000 kuna, a svaki treći umirovljenik je u zoni rizika od siromaštva. Prosječna mirovina iznosi 2.402 kune odnosno samo 38,7 posto prosječne neto plaće te da 98 posto umirovljenika prima mirovinu nižu od toga iznosa, rekao je.
Što se tiče povlaštenih mirovina, kazao je kako godišnje iznose oko 9 milijardi kuna, a da HZMO, u koji uplaćuju svi zaposleni za tu namjenu isplaćuje 5,5 milijardi te se založio da se ti troškovi specificiraju kako b se lakše pratio deficit mirovinskoga sustava. U vezi s 2. mirovinskim stupom iznio je stav da bi trebao biti dobrovoljan, a ne obvezan, jer se sada iz njega ionako kupuju državne obveznice i spašavaju tvrtke i restrukturiraju.