U našem mirovinskom sustavu godišnje nedostaje 17 milijardi kuna. Stanovništvo je sve starije, radno sposobni odlaze u inozemstvo, zbog čega su budućnost mirovinskog sustava te visine mirovina sadašnjih i budućih umirovljenika vrlo neizvjesne. Dugo najavljivanu mirovinsku reformu Vlada će sutra poslati u saborsku proceduru, s primjenom od 1. siječnja iduće godine.
Ministar rada Marko Pavić rekao je za središnji Dnevnik HRT-a da javna rasprava o mirovinskoj reformi traje četiri mjeseca te da je prijedlog paketa značajno izmijenjen. Prema prijedlogu, i žene i muškarci će od 2033. ići u mirovinu sa 67 godina. Cilj reforme je da su mirovine sigurne, isplata neupitna, da budu veće, da sustav financija bude održiv i da sve skupine umirovljenika budu jednakopravne, rekao je.
Komentirajući prosvjed sindikata u subotu, rekao je da se čudi da im nije bio problem 2014. kada se taj zakon izglasavao, kada se uvodilo 67 godina života za odlazak u mirovinu. Poziva sindikate na nove razgovore.
Objasnio je da će oni koji počinju raditi s 18, 19 godina, u mirovinu moći sa 60 godina i 41 godinom staža, bez umanjenja, a oni koji studiraju i ulaze na tržište rada s 24 godine – s 65 godina. Dakle, rekao je, 67 godina života je za one koji nemaju puni radni staž. Osim penalizacije, predviđa se i bonifikacija, odnosno 4% na svaku godinu dužeg ostanka na poslu. Očekuje da će ova pravila produljiti radni staž.
“Idemo u reformu 2. stupa kojim želimo osigurati da ljudi dovoljno uštede za svoju mirovinu. Dodatak od 27% uveden je za prethodnih vlada, samo za 1. stup, jer se nekad gledalo najpovoljnijih 10 godina za odlazak u mirovinu, a sada se gleda cijeli radni vijek. Taj dodatak stavit će se i za one osiguranike u 2. stupu, čime će on biti puno atraktivniji. Nema govora o ukidanju 2. stupa, ljudi će imati pravo odabrati žele li trasfer iz 2. u 1. stup, a to su pravo imale i prethodne generacije. Nema govora o ukidanju 2. stupa, o nacionalizacji. Za sve ostale kojima će to biti povoljnije, osiguravamo da izaberu povratak u 1. stup”, rekao je.
Ističe da je reforma fokusirana na najniže mirovine, kako bi najugroženije stanovnike maknuli od granice siromaštva.
Mirovinska reforma ide u saborsku proceduru
Poslodavci i sindikati na reformu imaju niz primjedbi, a za ovu subotu sindikati su najavili i veliki prosvjed u Zagrebu.
Javna je rasprava o mirovinskoj reformi završena, a sutra će biti službeno predstavljena na sjednici Vlade, potvrdio je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, koji gostuje u središnjem Dnevniku HTV-a. Žalosti ga što su na reformu dobili samo 59 komentara.
Pravo na dodatak od 27 posto, unatoč početnom stajalištu Vlade, ipak će dobiti i generacije rođene nakon 1962., koje su morale ući u drugi mirovinski stup. No za njih on neće iznositi punih 27 posto, nego 20,25. U punu starosnu mirovinu sa 67 godina ići će se od 2033. Poslodavci smatraju da još ima vremena za pregovore o mirovinskoj reformi.
“Treba razgovarati o tom produženju, ali opet, kao što smo rekli, treba biti vrlo oprezan, kome omogućiti da ode ranije u mirovinu, što je s ljudima koji jednostavno fizički i zdravstveno neće moći raditi duže od nekih godina? Moramo biti tu socijalno osjetljivi i naći neki model. S druge strane, nismo za to da se ljudi penaliziraju, nego da se motiviraju”, poručuje Davor Majetić iz Hrvatske udruge poslodavaca.
Naime, svaku godinu prijevremenog umirovljenja Vlada planira penalizirati s 4 posto manjom mirovinom. Poslodavci pak pozdravljaju prijedlog da umirovljenici mogu dodatno raditi na pola radnog vremena. S druge strane, sindikati ne pohvaljuju gotovo ništa.
“U Hrvatskoj u ovom trenutku treba vratiti dob za odlazak u mirovinu na 65 godina, treba smanjiti penalizaciju i treba stvoriti sve preduvjete da radnici kvalitetno rade – a najbolji uvjet za povećanje održivosti mirovina jest zapravo povećanje plaća”, poručuje Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Brojne primjedbe na prijedlog mirovinske reforme imaju i opozicijski političari. SDP-ov Davorko Vidović kaže da njegova stranka ne može dignuti ruku “jer ništa u toj mirovinskoj reformi, osim što će umirovljenici sada moći raditi 4 sata a da ne izgube mirovinu, nije prihvatljivo za SDP”.
Najavljeni sindikalni prosvjed i prikupljanje potpisa za referendum, ali i nada poslodavaca da još ima mjesta za pregovore, mogli bi Vladi znatno otežati pripremu i provođenje mirovinske reforme.
