Prije gotovo pola stoljeća (1972.) osmišljen je i ostvaren jedan od najprovokativnijih eksperimenata u medicinskoj povijesti, čiji su rezultati šokirali američke i svjetske psihijatre, duševno poremećene i duševno zdrave osobe, a imali su i veliki utjecaj na popularnu kulturu, kazališnu i filmsku umjetnost.
Eksperiment je osmislio profesor sa Sveučilišta Stanford, psiholog dr. David Rosenhan po kojemu će biti pamćen u znanosti kao ‘Rosenhanov eksperiment’.
Svrha je eksperimenta bila utvrditi koliko su psihijatrijske dijagnoze, pa i one najteže – o shizofrenim poremećajima funkcija mozga i posljedičnom poremećaju osobnosti – znanstveno utemeljene i medicinski pouzdane.
Kao nadahnuće za osmišljavanje i provođenje eksperimenta David Rosenhan pronašao je u romanu Kena Keseya ‘Let iznad kukavičjeg gnijezda’ iz 1962. prema kojemu će Miloš Forman 1975. snimiti filmski klasik (nagrađen s pet Oscara: najbolji film, glavni glumac, glavna glumica, redatelj, scenarij) istoimenoga naslova s Jackom Nicholsonom i Louise Fletcher u glavnim ulogama.
Scena iz kultnoga filma ‘Let iznad kukavičjeg gnijezda’
Rosenhan je za svoj eksperiment izabrao tri duševno zdrave žene i pet duševno zdravih muškaraca (među kojima je i sam bio) koje je podučio i uvježbao glumljenju simptoma shizofrenije: halucinacije, sumanute ideje, zbrkani, nerazumljivi govor.
Tih osam pseudo-pacijenata zatim je zatražilo prijam u dvanaest psihijatrijskih (duševnih) bolnica u pet američkih saveznih država. Svi su oni bili primljeni u psihijatrijske bolnice u kojima su im psihijatri dijagnosticirali shizofreniju i propisali lijekove iz skupine antipsihotika.
Iako su se, neposredno nakon postavljene dijagnoze i propisivanja terapije, svi pseudo-pacijenti počeli ponašati normalno i iako su liječnicima i drugom osoblju govorili da se osjećaju dobro i da više nemaju psihotičnih halucinacija, psihijatri im nisu vjerovali te su – kao preduvjet njihovu otpustu iz bolnice – tražili priznanje da su duševno bolesni, kao i obećanje da će nastaviti redovito uzimati propisane antipsihotike.
Pseudo-pacijenti su u duševnim bolnicama proveli prosječno 19 dana i u otpusnim pismima napisano im je da se otpuštaju na kućnu njegu jer im se shizofreni poremećaj nalazi u fazi slabljenja, remisije.
Za našu priču o pseudohumanitarki Jeleni Veljači i njezinim ‘glamuroznim’ humanističkim i humanitarnim amazonkama koje navodno, jer to država ne čini na pravi način, spašavaju zlostavljane žene i djecu od obiteljskoga nasilja i nasilnika, važno je napomenuti da su jedine osobe koje su posumnjale u dijagnosticiranu shizofreniju ljudi koji su glumili psihičke bolesnike – bili stvarni duševni bolesnici.
Za psihijatrijsku i liječničku zajednicu, ali i za javnost općenito, šokantni rezultati ‘Rosenhanova eksperimenta’ objavljeni su 1973. godine u uglednom znanstvenom časopisu ‘Science’ pod naslovom ‘Biti zdravo-uman na nezdravo-umnim mjestima’ (On being sane in insane places).
Objavljivanje rezultata ‘Rosenhanova eksperimenta’ dovelo je u pitanje vjerodostojnost psihijatrije kao struke i poziva, kao i opravdanost bolničkoga liječenja duševno poremećenih osoba. Ti su rezultati svjetsku ogromnu popularnost stekli nakon snimanja filma ‘Let iznad kukavičjega gnijezda.’
Prvo nastavak sapunice #spasime
Sredinom ožujka ove godine, preciznije 16. ožujka 2019., u središtu Zagreba, na Trgu kralja Tomislava, počeo je jedan izuzetno zanimljivi ‘humanitarni’ eksperiment.
> (VIDEO) Jelena Veljača na prosvjedu ‘#spasime’ odglumila scenu iz ‘Užičke Republike’?
> Peternel: Prosvjednika Plenkovića kao demokršćanskog vođu očekujemo i na Hodu za život!
> Bruna Esih: Nova ljevica i zaklada Solidarna jako dobro žive od Hrvatske, države koju napadaju
> Urša Raukar, Teršelić, Bosanac, Benčić, Matula – nova zaklada stare ekipe na istom zadatku
Na Trgu kralja Tomislava toga se sunčanog dana okupilo nekoliko tisuća ljudi dobre volje koji su se onamo zaputili na poziv – upućen preko društvenih mreža – glumice, scenaristice i kolumnistice Jelene Veljače koja je varljivu ‘sapunastu’ slavu stekla glavnim ulogama u hrvatskim telenovelama ‘Ljubav u Zaleđu’ i ‘Villa Maria’. Dodatnu spisateljsku slavu donijelo joj je pisanje scenarija za hrvatske sapunice ‘Obični ljudi’, ‘Larin izbor’, ‘Ponos Ratkajevih’, ‘Stella’, ‘Zora dubrovačka’, ‘Zakon ljubavi’ i ‘Prava žena’.
Pažnju javnosti gospođa Veljača privlačila je i bogatim emotivnim životom koji nije nikada skrivala od javnosti. Bila je u ljubavnoj vezi s producentom i vlasnikom producentske kuće AVA, Romanom Majetićem; od 2009. do 2012. živjela u braku s glumcem Jankom Popovićem Volarićem, a od 2015. do 2018. bila je u braku s glumcem Draženom Čučekom s kojim ima prekrasnu kćer.
Okidač koji je neokrunjenu regionalnu (!) kraljicu sapunica potaknuo na akciju bio je doista zastrašujući događaj: 28. veljače 2019. u ranim jutarnjim satima – između 6.40 i 6.50 sati – pedesetgodišnji ‘otac monstrum’ (kako su ga nazvali novinari; iz ranijih veza ima dvoje odrasle djece) na Pagu je iz unajmljene kuće bacio – sa šest metara visine – četvoro djece: tri djevojčice u dobi od 5, 7 i 8 godina i dječaka od nepune 3 godine. Cijela Hrvatska, ali i dio svjetske javnosti, ostali su bez riječi pred nečuvenim, monstruoznim, zločinom koji još nije dobio sudski epilog.
Priča o djeci koju je rastrojeni otac ili otac-monstrum (pravorijek o tomu dat će forenzičari-psihijatri) duboko je potresao i majku male djevojčice Jelenu Veljaču koja je na vlastitom virtualnom spomenaru (facebooku) napisala: ‘Dragi moji prijatelji i poznanici. Nisam spavala zbog djece iz Paga. Nisam spavala ni zbog malog Denisa kojeg je mama ubila prije par godina. Nikad ga nisam zaboravila. Nisam spavala ni zbog malene koju je otac pretukao. Od kad sam majka, ne spavam često. I kako sam mnogo puta pisala da biti ‘javna osoba’ obavezuje, sad je trenutak da nešto i napravim po tom pitanju, osim salonskog pisanja. Pa eto, nespretno i po prvi put, bez političara, ali s ljudima koji me podržavaju, pokušat ću organizirati prosvjed #spasime u ime sve djece i svih žena koje smo propustili spasiti. Mi smo odgovorni. Grupa na fejsu zove se #spasime. Tko želi, neka zatraži članstvo.‘
Na prvom javnom skupu pokreta #spasime na Tomislavom trgu okupilo se više tisuća ljudi koji su, kao i svi normalni ljudi, bili iskreno i duboko potreseni strašnim paškim događajem.
Ondje se, na iznenađenje same Jelene Veljače i njezinih pseudo-humanitarki, pojavio i predsjednik VRH-a Andrej Plenković protiv kojega je, zapravo njegove i vladine politike, skup-pokret bio usmjeren. Njegovo ukazanje silno je razveselilo organizatorice prosvjeda protiv toga istog VRH-a. Toliko ih je oduševilo, da mu se Jelena Veljača obratila koketnom rečenicom: ‘Gospodine Plenkoviću, hoćete li razgovarati s nama?’ Kamera je nakon postavljenoga pitanja uhvatila razdraganoga i nasmijanoga predsjednika VRH-a kojemu je Jelena Veljača uputila još jednu rečenicu: ‘Gospodine Plenkoviću, mi imamo puno pitanja.’
Bio je to početak jednoga divnog prijateljstva. Ozbiljni problem obiteljskog nasilja nad ženama i djecom – u bliskoj budućnosti i starim i nemoćnim ljudima – postao je tog trenutka estradnim problemom.
Scenaristica i glavna glumica političke sapunice #spasime Jelena Veljača – Glavnu mušku ulogu u sapunici #spasime Andrej Plenković dodijelio je samome sebi
Neukost i sklonost estradizaciji ozbiljnoga problema obiteljskog nasilja bila je vidljiva iz činjenice što se organizatorice protestnoga skupa #spasime nisu oslonile na EKSPERTNA ZNANJA o obiteljskom nasilju koja su mogle pronaći, primjerice, u javnozdravstvenoj tradiciji Andrije Štampara i škole koja danas nosi njegovo ime, a na kojoj djeluju istraživački projekti i katedre koje dosta znaju o UZROCIMA i POSLJEDICAMA obiteljskoga nasilja, pa i javnim politikama za njegovu prevenciju i smanjivanje. Mnoštvo stručnjakinja i stručnjaka za obiteljsko nasilje djeluje u okviru brojnih katedra za obiteljsko pravo, socijalni rad i socijalnu zaštitu.
Tradicionalni socijalni uzroci obiteljskoga nasilja koji su bili poznati Andriju Štamparu – siromaštvo, alkoholizam, neobrazovanost, psihička poremećenost, aktivna i PASIVNA agresivnost – danas su ‘obogaćeni’ novim uzrocima kao što su: ovisnosti o drogama, PTSP, nezaposlenost, suvremeno više-naraštajno siromaštvo i dr.
Andrija Štampar, Škola narodnoga zdravlja na čijem je čelu bio i ondašnji HSS, imali su aktivistički pristup tom strašnom problemu, a nisu se, uz KOKETNI osmijeh, obraćali premijeru s pitanjem: ‘Gospodine Plenkoviću, hoćete li razgovarati s nama?’
Isprazni, za sapunice tipični, MORALNI NARCIZAM Jelene Veljače i njezine para-humanitarne sljedbe, došao je do izražaja u njezinim riječima o navodnoj silnoj hrabrosti koju je trebalo imati da bi se došlo na prosvjed: ‘Dragi moji hrabri ljudi, vi ste promjena, hvala vam na tome. Svima vama koji ste nam pisali, žrtve nasilja, niste sami, vidimo vas, čujemo vas, svi ovi ljudi su s vama. U ponedjeljak nosimo zahtjeve i čekamo dijalog. Molim prisutne da pokupe smeće iza sebe – jer mi smo bolja Hrvatska.’ Neki su je nazočni poslušali i za sobom i drugima su POKUPILI SMEĆE. Time, naravno, nisu dokazali da su ‘bolja Hrvatska’, ali su uštedjeli trud zaposlenicima čistoće.
Drugi nastavak sapunice #spasime sniman je u Banskim i Predsjedničkim dvorima
Prošla su samo četiri dana od snimanja i televizijskoga emitiranja prvog nastavka sapunice #spasime, a već je organizirano snimanja drugog nastavka 20. ožujka 2019. u – Banskim dvorima. Andrej Plenković u društvu nekoliko ministrica i ministara koje je odavno ‘naučio bespomoćnosti’ primio je tog dana Jelenu Veljaču i njezine kolegice.
Dva dana kasnije, 22. ožujka 2019., Jelena Veljača u sapunicu #spasime uključila je i predsjednicu Republike KGK s kojom se sastala u Predsjedničkim dvorima.
‘Povijesni’ sastanak u Banskim dvorima 20. ožujka 2019.
foto HINA / Denis CERIÆ /dc
Fotografija za uspomenu i dugo sjećanje: pseudo-humanitarke u Banskim dvorima ispred velikoga platna Miljenka Stančića
foto HINA/ Damir SENÈAR /ds
Pseudo-humanitarke sljedbe #spasime u Uredu predsjednice Republike 22. ožujka 2019.
Osokoljena do neba instant-uspjehom pripitomljavanja predsjednika VRH-a i predsjednice Republike te silnim publicitetom koje je dobila, Jelena Veljača je nakon sastanaka s njima izjavila: ‘Pratit ćemo ostvarivanje ciljeva i rokova.’ U javnosti je tako stvoren dojam da je pojavom ‘pokreta“ #spasime’ na povijesnom smetlištu završio ogroman, više-desetljetni, trud koji se brojne ženske nevladine udruge desetljećima ulagale u zaštitu žena i djece žrtava nasilja.
Jelena Veljača sebe je ufurala u mesijanski trans velike spasiteljice žrtava obiteljskoga, partnerskog i drugog nasilja i zlostavljanja žena i djece. Nakon sastanaka s KGK i Plenkovićem, Jelena Veljača i vrhovnice pokreta-udruge #spasime izdale su priopćenje za javnost iz kojega pršti optimizam. Evo tog priopćenja: ‘Kako bi osigurale ispunjenje svojih zahtjeva, predstavnice inicijative #spasime u ponedjeljak su se sastale s premijerom Andrejom Plenkovićem i resornim ministrima, a u srijedu i s predsjednicom Republike Hrvatske Kolindom Grabar-Kitarović.
Predsjednica je inicijativi dala punu potporu u ostvarivanju ciljeva te obećala pronaći modalitet sudjelovanja u tom procesu, što je od simboličke važnosti za javnu vidljivost napora u rješavanju problema obiteljskog nasilja.
Na sastanku s premijerom i ministrima predstavnicama Inicijative rečeno je kako je borba protiv obiteljskog nasilja jedan od prioriteta ove Vlade te da se ciljevi inicijative gotovo u cijelosti poklapaju s obavezama koje je Republika Hrvatska preuzela ratifikacijom Istanbulske konvencije, kao i s ciljevima Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji.
Članice Inicijative naglasile su kako je na ostvarenju tih ciljeva u praksi dosad učinjeno malo ili ništa, a kako bi se to promijenilo, dogovoreno je sljedeće:
– već ovog tjedna na sjednici Vlade trebao bi se naći prijedlog novog Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji, koji će odmah biti upućen na javno savjetovanje i potom žurno usvojen
– do konca godine Vlada je obećala izmjene Kaznenog zakona na način da će se povećati zakonski minimumi kazni za kaznena djela obiteljskog nasilja te čl. 179a – kazneno djelo nasilja u obitelji – s ciljem boljega definiranja koje bi obuhvaćalo i tjelesno nasilje te spolno uznemiravanje, a sve kako bi ih policija i državno odvjetništvo mogli nedvojbeno kvalificirati kao kazneno djelo, a ne samo kao prekršaj. Provest će se i izmjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji na način da će se povećati kazne za prekršaje iz tog zakona. Vlada je inicijativi ponudila da u radnu skupinu za izmjenu zakona imenuje svoje predstavnike, što ćemo i učiniti u suglasju s organizacijama civilnoga društva, a sve s ciljem monitoringa provedbe obećanih izmjena zakona
– Vlada će čelnicima šest županija u kojima nema nijednog skloništa za žrtve nasilja naložiti da ista osiguraju najkasnije do konca godine, jer je za skloništa u tim županijama, kako su rekli, već osiguran novac
– Inicijativa će se, kako je i predložila, uključiti u realizaciju sveobuhvatne edukacijske kampanje za sprječavanje nasilja u obitelji, i opet u suglasju s organizacijama civilnog društva
– s ciljem prevencije obiteljskoga nasilja od najranije dobi, osnažit će se edukacija u dijelu međupredmetne nastave, za što je zaduženo Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Vlada je ponudila uvrstiti predstavnike Inicijative u radnu skupinu za isto, što ćemo u suglasju s organizacijama civilnoga društva i učiniti
– do konca godine Vlada će osigurati nacionalnu, 24 sata dnevno i sedam dana tjedno dostupnu telefonsku liniju za pomoć žrtvama nasilja s jedinstvenim pozivnim brojem, bilo osnaživanjem neke od postojećih linija organizacija civilnog društva ili uspostavom nove, kao i upućivanjem prikladnih uputa za djelovanje u prijelaznom razdoblju službama 112 i 192, koje će sastaviti Ministarstvo socijalne skrbi
Inicijativa #spasime ne odustaje od ispunjenja svih svojih zahtjeva, svjesna da je za provedbu nekih potrebno dulje vrijeme i prikladne zakonske procedure. Stoga je sastanku u Vladi pristupila u dobroj vjeri, ali će pomno pratiti ostvarivanje dogovorenih ciljeva i rokova, sve u partnerstvu s nizom organizacija civilnog društva koje su stručne i kapacitirane za borbu protiv obiteljskog nasilja, a s kojima Inicijativa surađuje od samog početka svog djelovanja.’
Treći nastavak sapunice #spasime sniman je u hotelu Esplanada
Građanska inicijativa-pokret Jelene Veljače #spasime na brzinu se umrežio sa Zakladom za ljudska prava i solidarnost ‘Solidarna’. Zajednički su osnovali ‘Fond #spasime’ za pomoć i zaštitu žrtava obiteljskoga nasilja. U suradnji s RTL televizijom osmislili su ‘veliku kampanju prikupljanja sredstava za ekonomsku, pravnu, psihološku, liječničku i stambenu pomoć žrtvama’.
Vrhovnice i vrhovnik Fonda #spasime s brojem telefona preko kojega su skupljali sirotinjske milodare
Dakako, kako Jelena Veljača i RTL ne mogu smisliti ništa što nije ‘glamurozno’, ‘senzacionalno’ i ‘spektakularno’, tako su se dosjetili da ‘humanitarni spektakl’ namijenjen prikupljanju milodara za zlostavljane, pretučene, silovane i ubijene žene i djecu organiziranju u zagrebačkom hotelu Esplanade koji je simbol i metafora raskoši i rastrošnosti. ‘Humanitarni spektakl’ organiziran je 14. lipnja 2019. uz izravni prijenos na RTL-u. Jelena Veljača i njezine pobočnice na dan ‘spektakla’ najavile su kako im je cilj skupiti 1.000.000 kuna.
Međutim, kad su gledatelji RTL-a vidjeli tko je stigao na ‘humanitarni spektakl’ i kad su shvatili da su ondje, primjerice, pjevačice koje po gaži zarađuju i do 50.000 eura te da neke od para-humanitarki na sebi imaju odjeću i obuću vrijednu 10.000 eura, odlučili su jednostavno bojkotirati tu sprdačinu lažnoga humanizma i humanitarizma. Tako se u Esplanadi 14. lipnja 2019. uz Andreja Plenkovića pojavio i dobro mu znani crni labud. Umjesto planiranih i sanjanih 1.000.000 kuna, para-humanitarke i njihova maskota Andrej Plenković skupili su četiri puta manje sirotinjskih milodara – 250.000 kuna. Dakle kao što su pravi duševni patnici s početka ove priče prokužili lažne pacijente, tako je i ‘mudra gomila’ prokužila lažne, glamurozne, spektakularne bojovnice i bojovnike protiv obiteljskoga nasilja.
Neki od brojnih humanitarnih blefera na ‘humanitarnom spektaklu’ u Esplanadi
Ovdje je možda bez posebnoga komentara potrebno spomenuti tko su osnivači Zaklade Solidarna kroz koju je od 2012. do 2018. protutnjalo 482.921.291,69 kuna. Osnivači su Dražen Lalić, Tomislav Tomašević, Vedran Horvat, Vesna Teršelič, Ivan Zidarević, Viktor Vučetić, Teodor Celakoski, Tomislav Domes, Bernard Ivčić, Tin Gazivoda, Mladen Majetić, Igor Roginek, Ivana Zanze, Nadežda Čačinovič, Urša Raukar, Vili Matula, Nicole Kwiatkowski, Vanja Škorić, Berto Šalaj, Teodor Petričević, Petra Rodik, Gordan Bosanac, Sandra Benčić, Ivan Novosel, Suzana Kunac, Nataša Škrbić, Nenad Zakošek, Ivan Blažević, Martina Horvat, Sanja Sarnavka, Dražen Hoffmann, Goran Jeras, Nives Miošić-Lisjak, Sara Lalić, Marina Škrabalo, Tea Škokić, Blaženka Sečkar, Vesna Mihoković Puhovski, Nenad Puhovski, Zoran Grozdanov, Ilinka Serdarević, Silvia Žufić Dujmović, Sunčica Damjanović, Nataša Vajagić, Fani Bugarin Šoljan, Sniježana Matejčić, Jelena Berković i Mirjana Matešić.
Skoru propast projekta-sapunice #spasime nije teško predvidjeti. ‘Mudra gomila’ jednostavno je shvatila o čemu se i o komu tu radi: o humanitarnim bleferima, prodavačima magle, koji misle da povijest počinje od njih. Što se, pak, hrvatskoga humanizma tiče, za njega se ne treba brinuti. Slučaj teško bolesne djevojčice Mile Rončević za koju su ljudi u tjedan dana uspjeli prikupiti 40.000.000 kuna (za liječenje u Americi) posljednji je, ne i zadnji, pokazatelj plemenitosti, dobrote i spremnosti na pomoć Hrvata.
„Mudra gomila“ naučila je napokon prepoznati humanitarne prodavačice i prodavače magle, među kojima je i mnoštvo – muško-mrzaca.
Paradigmatičan je u tom muško-mrzilačkom (stručno se to naziva mizandrijom: mržnjom ili prijezirom prema muškarcima i dječacima koja je sestra blizanka ženomrstva, mizoginije; mržnje ili prijezira prema ženama ili djevojčicama) zapis glumice Jelene Perčin, jedne od aktivistica pokreta #spasime koja je na facebooku napisala: „Koliko predrasuda, malicioznosti, šovinizma, neznanja i gluposti iz nekolicine muških komentara, a uvjerena sam kako isti o sebi misle u superlativima! Gospodo draga, vi ste upravo oni zbog kojih je društvo u ovoj državi bijedno! Ne oni neobrazovani pored kojih se tako superiorno osjećate, ne ograničeni na čijim limitima gradite svoje uspjehe, nego upravo vi koji se smatrate pametnijima, uspješnijima, obrazovanijima, umjesto da budete primjer vrlinom, vi ste najveći drek ovog društva i snosite najveću odgovornost i to ste još jednom svojim stavovima, svojim polu-informacijama, frustracijama pokazali i dokazali! I molim vas ne replicirajte mi na ovaj komentar jer me ništa od vaših bljuvotina ne zanima, preskup ceh vaših mišljenja i sudova već plaćamo ! Hvala!“
Epilog: Majmun i riba
Američki novinar i pisac Philip Gourevitch svojedobno je objavio kritički esej o šminkerskim humanitarnim udrugama i humanitarnim intervencijama – vojnim i mirotvornim – pod naslovom „Moralne opasnosti humanitarne pomoći: Što se može učiniti?“ (The Moral Hazards of Humanitarian Aid: What Is to Be Done?) koji počinje citatom mozambikanskoga romanopisca Mia Couto (puno ime: António Emílio Leite Couto) o načinu kako je neki praznoglavi majmun pokušao od utapanja „spasiti“ ribu.
Evo te zgodne priče: „Neki je majmun hodao uz rijeku i u njoj je ugledao ribu. Majmun je rekao: ‘Gledaj, ta životinja je pod vodom, utopit će se, spasit ću je’. Zgrabio je ribu i riba se u njegovoj ruci počela trzati. Majmun je rekao: ‘Pogledaj kako je sretna’. Naravno, riba je uginula, a majmun je zaključio: O kakva šteta! Da sam stigao barem malo ranije, spasio bi ovu ribu.”
„Spektakularni“ i „glamurozni“ pokušaj Jelene Veljače i njezine sljedbe da obezvrijede i javno izvrgnu ruglu djelovanje brojnih istinskih aktivistica koje su se desetljećima borile za spašavanje žena i djece od nasilja i nasilnika na metaforičkoj je razini blizak citiranoj majmunskoj logici.
Dakako, prodavanje „spektakularne“ i „glamurozne“ humanitarne magle pokreta #spasime ne bi bilo moguće da ga od početka do, skoroga, kraja nije zdušno i bezuvjetno podržavao i podržava njegov glavni maneken i stalni pratitelj Jelene Veljače Andrej Plenković Bono.
Težeći jeftinom „glamuroznom“ publicitetu, on je na poslušnost primorao vlastitu ministricu Nadu Murganić koju je pretvorio u metaforičku podanicu i poslušnicu Jelene Veljače i njezinih para-humanitarnih amazonki.
Jedan je od razloga i to što Andrej Plenković očito nikada nije pročitao ništa od onoga što je, primjerice, David Rieff, odvažni i pronicljivi sin genijalne američke filozofkinje, profesorice, spisateljice, filmske i kazališne redateljice i političke aktivistice Susan Sontag napisao o zlouporabama srži ideje humanitarne pomoći. Posljednja njegova knjiga na tu temu ima naslov „Krevet za jednu noć: humanitarizam u krizi“.
Zaključit ću ovako. Humanitarni prodavači magle velika su pošast u suvremenom svijetu, a posebno su opasni oni „spektakularni“ i „glamurozni“ koji bi na račun poreznih platiša i sirotinje u Lijepoj Našoj gradili spomenike vlastitom čovjekoljublju, plemenitosti i dobroti: u Banskim dvorima, Pantovčaku i – Esplanadi.
* Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr
Tekst se nastavlja ispod oglasa
