Urša Raukar, Teršelić, Bosanac, Benčić, Matula – nova zaklada stare ekipe na istom zadatku

Zagreb, 02.02.2016 - Inicijativa Kulturnjaci2016 održala je ispred zgrade Vlade konferenciju za novinare u povodu apela Vladi i premijeru Tihomiru Oreškoviæu za smjenu ministra kulture Zlatka Hasanbegoviæa. Na konferenciji su izmeðu ostalih sudjelovali Urša Raukar, Dunja Vejzoviæ, Ivica Buljan, Zoran Feriæ, Ivana Sajko i Doris Šariæ Kukuljica. foto HINA/ Daniel KASAP / dk

Zaklada za ljudska prava i solidarnost, “Solidarna“, koju je osnovalo 55 pojedinaca i udruga kako bi podržala građansko djelovanje na promociji i zaštiti ljudskih prava, predstavljena je 10. prosinca u Zagrebu povodom Dana ljudskih prava. Predsjednica Zakladne uprave Urša Raukar kazala je da iza “Solidarne” stoji zajednički san o pravednijem svijetu te da njome žele potaknuti i omogućiti svima da doniraju svoje znanje, vrijeme, dobru volju i novac da zajednički stvaraju bolje društvo.

“Osnivači Zaklade posebno su zabrinuti oko političkih i društvenih trendova u smjeru porasta antiliberalizma, nacionalizma, ksenofobije i autoritarizma u Hrvatskoj i dvjema regijama kojima pripada, središnjoj Europi i Balkanu, ali i šire. Pretpostavka da će doći do urušavanja javnog financiranja ljudskopravaškog aktivizma i socijalnih usluga u zajednici pokazala se točnom, baš kao i očekivanje da će potrebe za podrškom sve većem broju ad hoc inicijativa građana koje nastoje reagirati na goruće probleme rasti – posebno zato što takve akcije često ne ispunjavaju uvjete za projektno i programsko financiranje iz EU i javnih fondova. Početnu fazu razvoja Zaklade Solidarna financijski je podržao program EEA and Norway Grants u suradnji s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva u okviru projekta “Filantropija za ljudska prava“ kojeg provodi nekoliko njezinih osnivačkih organizacija – GONG, Centar za mirovne studije (CMS) i Documenta, pod mentorstvom rumunjske Zaklade za razvoj civilnog društva”, navode na svojem mrežnom sjedištu.

Upraviteljica Zaklade Marina Škrabalo izvijestila je da je “Solidarnu” do sada doniralo 600 donatora, među kojima najviše pojedinaca, šest udruga, nekoliko tvrtki i jedan program norveške vlade. Tijekom predstavljanja “Solidarne” objavljen je i prvi javni natječaj za financijske potpore “Drugotna na sav glas!“ čija su sredstva skupljena donacijama građana za podršku ženskim inicijativama širom Hrvatske za političku, ekonomsku i društvenu ravnopravnost žena i slobodu rodnog izražavanja.

Individualni osnivači Zaklade: Dražen Lalić, Tomislav Tomašević, Vedran Horvat, Vesna Teršelič, Ivan Zidarević, Viktor Vučetić, Teodor Celakoski, Tomislav Domes, Bernard Ivčić, Tin Gazivoda, Mladen Majetić, Igor Roginek, Ivana Zanze, Nadežda Čačinović, Urša Raukar, Vili Matula, Nicole Kwiatkowski, Vanja Škorić, Berto Šalaj, Teodor Petričević, Petra Rodik, Gordan Bosanac, Sandra Benčić, Ivan Novosel, Suzana Kunac, Nataša Škrbić, Nenad Zakošek, Ivan Blažević, Martina Horvat, Sanja Sarnavka, Dražen Hoffmann, Goran Jeras, Nives Miošić-Lisjak, Sara Lalić, Marina Škrabalo, Tea Škokić, Blaženka Sečkar, Vesna Mihoković Puhovski, Nenad Puhovski, Zoran Grozdanov, Ilinka Serdarević, Silvia Žufić Dujmović, Sunčica Damjanović, Nataša Vajagić, Fani Bugarin Šoljan, Sniježana Matejčić, Jelena Berković i Mirjana Matešić.

Zakladnici: Centar za građanske inicijative Poreč, Građanski odbor za ljudska prava (GOLJP), Centar za mirovne studije (CMS), Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Documenta-Centar za suočavanje s prošlošću i udruga Terra.

Zakladna uprava Solidarne izabrana je od njezinih osnivača na mandat 2016.-2017.: Urša Raukar, predsjednica Zakladne uprave, Mirjana Matešić, zamjenica predsjednice Zakladne uprave, Sandra Benčić iz CMS-a, Goran Jeras, Vanja Škorić, bivša pravna savjetnica GONG-a.

Ovaj put udruženi u Zakladi, pojedinci koji kroz mrežu udruga, zapravo parapolitičkih organizacija, godinama izvlače novce iz državnog proračuna, blate Hrvatsku u inozemstvu i koje je bivša SDP-ova Vlada izdašno financirala, predstavljaju jednu od ključnih poluga nastavka kontrole društva, a riječ je uglavnom o kadrovima kompromitiranim iz vremena bivšeg jugoslavenskog komunističkog sustava. Proces njihovog financiranja vrlo je netransparentan, javljaju se na sve moguće natječaje. Na najmanju najavu smanjivanja njihovog financiranja spremni su skočiti na noge i krenuti u rušenje Vlade podižući mase preko medija koji su im naklonjeni. Također preko Savjeta za razvoj civilnog društva koje imenuje Vlada RH opet jedni te isti ljudi iz jednih te istih udruga izmjenjuju se kao članovi Savjeta, lobiraju za dodjelu sredstava, namještaju sami sebi izborna pravila, na što je upozorila udruga U ime obitelji.

Zakladu Solidarna financira i norveška vlada. Izrael, Mađarska, SAD i Rusija praktično su onemogućile strane transfere tamošnjim nevladinim udrugama. Posve ispravno smatraju da se tim novcem finaciraju aktivnosti koje vode destabilizaciji nacionalnih interesa za potrebe onih koji ih plaćaju, posebno putem medija. U Mađarskoj je prošle godine Vlada onemogućila Norveške donacije nevladinim udrugama, a uputili su i Državnu agenciju za kontrolu (KEHI) revidirati rad spomenutih udruga upozorava Željko Sakić, te se zapitao postoji li državna služba koja se bavi motivima i utjecajem stranih centara moć na društvene procese u Hrvatskoj?

Ministarstvo vanjskih poslova Milanovićeve ministrice Vesne Pusić krajem 2014. dodijelilo je financijsku podršku organizacijama civilnog društva iz proračuna RH. Izdašno se dijelilo novce pa su CMS i GONG dobili 250.000 kuna, Documenta 248.992,80 kuna, te B.aB.e. 243.821,84 kuna.

Čim su HDZ i Most u siječnju 2016. preuzeli vlast od SDP-a, aktivisti Platforme 112 krenuli su u prosvjede protiv ministara. Optužili su tada još budućeg ministra Hasanbegovića da nije dobar kandidat zbog svojih stavova, a Urša Raukar plakala je na Trgu sv. Marka kao sudionica prosvjeda Platforme 112 tvrdeći da Hasanbegović ne priznaje antifašizam i da ga je smišljeno odabrao tadašnji predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko kako bi ovladao medijima. “Opet smo se vratili na najstrašnije podjele na ustaše i partizane”, tvrdila je Raukar na tribini Platforme 112 i Antifašističke lige, kojoj je na čelu Zoran Pusić, ujedno i predsjednik GOLJP-a, predsjednik Upravnog odbora Documente, brat Vesne Pusić, kojemu je njezino ministarstvo bez natječaja dalo tisuće kuna. Sredinom rujna 2016. povjesničar Dragan Markovina najavio je u razgovoru za Novi list osnivanje nove lijeve stranke sa Zoranom Pusićem. Odlučili su ne ići na izvanredne parlamentarne izbore kako ne bi rasipali glasove ljevice sa SDP-om na čelu, a u razgovore su krenuli s predstavnicima raznorodne lijeve scene – “aktivistima, feministicama, Radničkom frontom i svakim tko je zainteresiran”.

“Ima li netko ikakvu NGO-ovsku vezu u Mongoliji? Moja kći Tamara, nakon volontiranja u Bocvani i lanjske biciklijade po Islandu, sad bi malo volontirala i jahala po Mongoliji”, stajalo je u “privatnom” pismu koje je Vesna Mihoković Puhovski, aktivistica i predsjednica udruge Protagora, uputila brojnim nevladinim udrugama 2014. Posve neprilično tada je reagirala i Cvijeta Senta iz Centra za mirovne studije. Njoj je bio sporan i sam novinarski interes za pismo.

Uputila je novinarima Večernjeg lista nekoliko prijekornih riječi, a onda prilično naprasno prekinula razgovor, a na novinarski upit o istoj temi direktor GONG-a Dragan Zelić istaknuo je da je dobro što mladi ljudi volontiraju.
Gordan Bosanac, kritiku svoga rada doživljavao je kao napad na Milanovićevu Vladu. Na upozorenje Miroslava Tuđmana da su se na okruglom stolu Ministarstva vanjskih poslova za mandata Vesne Pusić dijelili prosrpski materijali o Oluji kojih je autor Gordan Bosanac, inače član brojnih udruga, doživio je kao napad na Kukuriku Vladu i odmah reagirao otvorenim pismom.

“Partijska dojenčad” zajedno sa svojom “mamom” krenula je od prvih dana u rušenje aktualne vlasti, koje je na koncu dovelo do krize, upozoravao je Nino Raspudić ljetos u Večernjem listu, “pa sad: HDZ-ovci već pomalo ‘mjere rep’ Karamarku, dok istovremeno razjarene gongašice nemaju strpljenja sačekati rasplet, već nasrću na saborske zastupnike i dijele im ‘raspusnice’, pozivajući ih da se odmah raziđu i raspišu nove izbore. Dok gongašice, kojima razumljivo ide voda na usta jer slute brzi povratak na državnu sisu, samo što ne počnu za uši izvlačiti HDZ-ovce iz Sabora, oni se umiljavaju na sve strane, u famoznoj potrazi za 76 ruku”, ocijenio je Raspudić u jednoj od kolumni razvijajući metaforu “državne sise” pišući o nekritičkom financiranju neprofitnih medija i “nevladinih” udruga, koje se nezaustavljivo i dalje kloniraju.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr