Danas je održan prosvjed u Zagrebu pod nazivom “Svi za djecu-Brod plovi” kojeg je organizirala skupina udruga i građanskih inicijativa, koje povezuje problem onečišćenja zraka u Slavonskom Brodu i njegovo rješenje, a direktan povod bio je taj što su Brođani tijekom Uskršnjih blagdana bili suočeni s problemom onečišćene vode.
Djeca stradavaju još od Domovinskog rata
A za manje od mjesec dana, 3. svibnja, Slavonski Brod će obilježiti obljetnicu najkravijeg dana Domovinskog rata u tom gradu. Tog datuma 1992. godine avionskim je bombama ubijeno šestoro djece, kad je pokraj škole “Hugo Badalić” u Kuhačevoj ulici pala “krmača”. Oni nisu bili jedine žrtve tog dana – u bombardiranju civilnih ciljeva JNA je ubila 16 ljudi, a još 30 teško ranila i 30 lakše.
Samo iz te škole je tijekom rata poginulo 16 učenika. A čudo je da nije poginulo i više djece, jer su tog dana bombardirani gotovo svi vrtići i škole. U spomenutom napadu, kad je bomba pala na kuću pokraj škole koja je i bila cilj, najmlađa žrtva je bio jednogodišnji Marinko Marinković . U podrumu obiteljske kuće su osim malenog Marinka bili njegovi brat i sestra, Andrijana (9) i Dalibor (5) Marinković, i njihovi mali susjedi sestra i brat Ivana (4) i Marko (7) Petrović. Svi su poginuli.
Zločini za koje nitko nije odgovarao
Nije to bila slučajnost niti izolirani napad. Od 402 djece poginule u napadima četnika i JNA u Domovinskom ratu, najviše ih je stradalo upravo u Slavonskom Brodu. Ne u Vukovaru, odakle su djeca uglavnom evakuirana, ili puno većem i jednako bešćutno granatiranom Osijeku, nego baš u Brodu. Za te zločine nikad nitko nije odgovarao.
Službeno izvješće bilježi: zrakoplovi JNA su od 2. do 8. svibnja 1992. godine izveli 65 napada sa 200 naleta u području cilja. U napadima je sudjelovalo 100 zrakoplova. No taman kad su Brođani pomislili da mogu malo odahnuti, da mogu izaći iz podruma, nova tragedija je udarila Brod.
27. svibnja 1992., dvanaestogodišnji je Dejan Mijatović nakon mjeseci provedenih u mračnom podrumu sa svojim osmogodišnjim sestrama blizankama izišao iz kuće – djeca su jedva dočekala prestanak opasnosti, i bila su željna zraka, sunca, igre. Na igralištu je s njima bilo još tridesetak djece, a tada je granata ispaljena s položaja u Motajnici, u susjednoj Bosni, udarila u drvo i raspršila se po djeci. Dejan nije preživio, jedna njegova sestra je teško ranjena uz još desetak djece, a i malenoj šestogodišnjoj Sabini Hodžić je to bio zadnji dan života.
https://www.youtube.com/watch?v=3bovakh3iN8
28-ero djece iz Slavonskog Broda je poginulo u ratu, uglavnom od bombi i granata ispaljenih s druge strane Save, a danas s druge strane Save dolazi nova opasnost: zagađenje. Uzroci zagađenja vode u Slavonskom Brodu nisu nedvojbeno utvrđeni, no svakako imaju posredne ili neposredne veze s obližnjom rafinerijom, a o uzrocima zagađenja zraka nema dvojbe.
Zrak u Brodu – najveći ekološki problem Hrvatske
Iako je pred nekoliko dana iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo javljeno da je voda u Brodu ispravna i da se može koristiti za piće, problem zraka ostaje. Samo u prvih 16 dana prošle godine čak 11 puta je prekoračena dopuštena dnevna koncentracija lebdećih čestica u zraku, a u prvih mjesec dana – 23 puta. Premijer Plenković je još u prosincu 2016., nedugo nakon što je postao premijer, tijekom posjeta Slavonskom Brodu poručio kako Vlada RH mora pronaći rješenje problema zagađenja zraka u tom gradu.
Zagađenje zraka u Slavonskom Brodu je već neko vrijeme možda i najveći ekološki problem u Hrvatskoj. Plenković je rekao kako Vlada ima dužnost pomoći građanima i građankama Slavonskog Broda te da će se po tom pitanju sve poduzeti. Tako je pred gotovo godinu i pol najavljeno kako će Vlada posebno naglasiti Europskoj komisiji važnost rješavanja ovog problema kroz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, posebno kroz one instrumente koje se odnose na poglavlje zaštite okoliša između EU i BIH, ali da će se rješenje tražiti i putem državnih kompanija Janaf i Plinacro.
Političari obećavaju, promjene nema
No do danas je malo toga napravljeno. Izvješće za prošlu godinu pokazuje da Brođani i dalje žive s mikročesticama koje uzrokuju probleme i bolesti dišnih puteva, a mogu biti i kancerogene. Zrak u Brodu je, zbog rafinerije u susjednom Bosanskom Brodu, koja radi mimo svih ekoloških standarda, grad čiji je zrak jedan od najzagađenijih u Europi – a možda čak i najzagađeniji.
Građani su u proteklih osam godina koliko traje agonija Broda peticijama, prosvjedima, izlascima na granični prijelaz sa susjednom BiH pokušavali upozoriti na problem, ali ništa nije dalo rezultata. Postojao je plan plinifikacije rafinerije, no od toga očito neće biti ništa. Rafinerija je Rusiji važna zbog političke prisutnosti u području, iako – kao i naše dvije – posluje s gubicima i bez nade da će ikad raditi pozitivno.
8. ožujka ove godine je, uslijed sve galame o pravima žena i prosvjeda “služavki” i sličnih, nezapaženo i ispod radara prošla vijest da je tog dana zabilježeno rekordno onečišćenje zraka u Brodu.
A 30. prošlog mjeseca je održan prosvjed koji je okupio na stotine ljudi, uglavnom s malom djecom. “Tjednima imamo onečišćen zrak, ne možemo normalno s djecom izlaziti van. Naša djeca imaju teške respiratorne probleme koje pokušavamo zaliječiti ventolinima. Sve to traje predugo“, rekla je za Brodportal Ivana Smolčić Jerković iz grupe Brodske mame.
“Svake godine od 5 do 10 djece završi na onkološkim odjelima Klaićeve. Poanta je da pozivamo i skupljamo potpise a s njima ćemo u Zagreb, vidimo se na Markovu trgu“, poručila je rekla kako je zabrinuta da će zatezanje hrvatsko-ruskih odnosa usporiti najavljenu plinifikaciju rafinerije u Bosanskom Brodu.
No, prosvjedovalo se i prije – dvije godine ranije je čak 4.000 građana Broda izašlo prosvjedovati protiv zagađenja zraka, povodom 8. godišnjice rada prekosavske Rafinerije. Tada su aktivisti udruge Eko-Integral te građani okupljeni oko Facebook skupina “Brođani za Brod” i “Ne dajmo da nas truju” organizirali su mirni prosvjedni skup na kojemu su istaknuli sedam zahtjeva kako bi se ovaj problem napokon riješio. Jedan od najvažnijih i posebno istaknutih zahtjeva je da se donese plan modernizacije i plinofikacije Rafinerije te da se već tijekom 2017. godine krene s njegovom realizacijom. Od onda se nije promijenilo – baš ništa. Vlasti obećavaju, Brođani prosvjeduju, rafinerija zagađuje – a ljudi, pa i djeca, umiru od raka.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
