Za javne i državne službe do 1. studenog trebao je biti potpisan novi Temeljni kolektivni ugovor. Do jučer je vrijedila produljena primjena prava iz kolektivnog ugovora koji je istekao prije tri mjeseca. Kada će sindikati i Vlada završiti pregovore o temeljnom kolektivnom, a kada će na pregovarački stol doći granski ugovori koji trebaju biti sklopljeni do 1.prosinca? Na ta pitanja su, gostujući u ‘U mreži Prvog’, odgovarali ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić i predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Boris Pleša. Emisiju na HRT-u uredila je i vodila Mirjana Grahovac.
Odgovarajući na pitanje što se dogodilo da nisu gotovi pregovori za javne i državne službe, ministar Pavić je kazao da se pregovori vode na dva kolosijeka, zasebno sa državnim službenicima, zasebno sa javnima. Sa državnima smo došli u finalnu fazu, s javnima još imamo koju rundu pregovora. Treba istaknuto da su i u jednima i u drugima pregovorima birački odbori zauzeli zajednički stav da će novi TKU vrijediti od 1. studenoga. Prema tome, to što smo si još dali malo vremena za završetak pregovora, ne znači apsolutno ništa za prava koja imaju bilo državni zaposlenici, bilo zaposlenici u javnom sektoru, rekao je ministar.
Ponovio je da je s državnim službenicima gotovo sve usuglašeno, nada se potpisivanju TKU-a sljedeći tjedan, no to mora još proći proceduru i na Vladi i kod sindikata. Dodao je da sutra imaju sastanak sa zaposlenicima u javnom sektoru. Ako bi TKU bio potpisan u studenome, sva prava će biti isplaćena u prosincu, prava radnika će kontinuirano vrijediti i od 1. studenoga nećemo imati taj pravni vakuum, nema panike, u dobroj mjeri završavamo pregovore i sa jednima i sa drugima, poručio je ministar.
Pleša je kazao da su ranije započeli s pregovorima jer je bilo određenih problema u utvrđivanju reprezentativnosti u javnim službama. Zapravo su u pregovore krenuli u tri faze: u prvoj fazi smo razmatrali pitanja koja su regulirana zakonom o radu, zakonom o državnim službenicima ili nekim drugim podzakonima kako ne bi bilo preklapanja sa kolektivnim ugovorom; u drugoj fazi smo rješavali interesna pitanja u što spada organizacija i rad sindikata unutar sustava, godišnji odmori, prekovremeni rad itd; a u trećoj fazi su bila materijalna pitanja.
Kazao je kako je pregovarački tim očekivao da ćemo manje vremena potrošiti na prve dvije faze, a više vremana posvetiti trećoj fazi, što je ljudima najinteresantnije. Startna pozicija je bila u najmanju ruku zadržati materijalna prava koja su do sada vrijedila, nakon pregovora smo vrlo blizu toga da utvrdimo jedan tekst koji ćemo ponuditi sindikalnim tijelima, ona će to potvrditi ili neće potvrditi, kao i Vladina strana. Sada smo u fazi kada bi trebalo utvrditi finalni tekst, sve ono što smo prošli da se sada stavi na papir i da se vidi da li je to to što smo ispregovarali i ako je, idući tjedan bi se mogla sastati sindikalna tijela, a Vlada bi mogla raspravljati na svojoj sjednici gdje bi se trebao potvrditi ili ne takav tekst kolektivnog ugovora, pojasnio je.
Pleša je kazao da kada se kretalo u pregovore, startna pozicija bila je zadržati postojeća prava koja su bila u sadašnjem važećem TKU-u i kroz pregovore mi smo došli do tih istih prava. Postojeća prava će se, nada se Pleša, zadržati.
Temeljnim zakonom su propisane određena prava zaposlenika koja su zakonom minimalno definirana. Sve što je iznad toga, dogovara se kolektivnim ugovorima, mi sa Vladom smo dogovorili određena materijalna prava koja se reguliraju već dugi niz godina. U razdoblju krize, u državnoj službi nisu bile isplaćivane ni božićnica, ni regres. Na određeni način smo pratili stanje u državi i pokušavali razumjeti i drugu stranu, a istovremeno smo kao partneri nastojali zadržati radna mjesta. Kada smo morali birati između manjih prava i radnih mjesta, socijalno i sindikalno je bilo opravdanije ići na niža prava, a zadržati radna mjesta, kazao je Pleše.
Javne službe traže povećanje plaća od 15,2%, to je godišnji iznos od 5 mlrd kn. Pavić je rekao da će danas na Vladi biti rebalans proračuna i proračun za sljedeću godinu. Limiti za 2018. su usuglašeni i upravo iz toga smo i jednoj i drugoj strani ponudili da se pregovorima kreće ranije, u 5 mjesecu prije donošenja ikakvih proračunskih limita kako bi se moglo kvalitetno ispregovarati. Treba istaknuti da za sljedeću godinu slijede 2 najveća povećanja u budžetu: indeksacija i povećanje mirovina te povećanje plaća za državne i javne službe. Te dvije komponente će u 2018. biti veće za 2,5 mlrd kn u odnosu na ovu godinu, kazao je ministar.
Govoreći o rebalansu proračuna, ministar Pavić je kazao da će višak prihoda biti iskorišten za plaćnje različitih dugova koji se godinama vuku, prvenstveno će se pokrivati dugovi u zdravstvenom sektoru. Ne vjeruje da pregovori neće uspjeti, kvalitetno se radilo. Žele iščistiti kolektivni ugovor od tekstova koji se dupliraju u zakonima. Sa službeniciam u javnim službama se pregovaralo članak po članak, ostalo je još nekoliko tema o kojima će se dalje pregovarati, sutra je na dnevnom redu. Uz osnovicu, pregovarat će se još i o prijevozu i povlaštenim otpremninama koje mogu ići do 26 plaća, žele definirati da može biti maksimalno 6 plaća. Nema straha za isplatom plaća i dodataka jer će novi TKU vrijediti od 1. srtudenoga, poručio je ministar.
Govoreći o zakonu o plaćama, Pleše je kazao kako se već duže vrijeme govori da bi ga trebalo donijeti, na tome inzistira Europska komisija. Tu je bilo različitih prostupa, 2013. smo razgovarali o zakonu o plaćama u javnom sektoru, sada smo u situaciji da razgovaramoo dva zakona: jedan za javne, jedan za državne službenike, vidjet ćemo na kraju. Ne vidim razloga da se kolektivno pregovara kao što sada radimo, a da onda tijekom narednih godina raspravljamo i o ovom tako važnom pitanju, kazao je.
Pleše se referirao na otpremnine koje je spomenuo ministar Pavić. Kazao je da su državnoj službi stimulativne otpremnine, riječ je o otpremninama koje se isplaćuju u slučaju posebno uvjetovanog otkaza i po sadašnjem kolektivnom ugovoru isplaćuje se 65% netto plaće posljednja 3 mjeseca puta broj godina službe. Tih otpremnina nije bilo 2001., osim u dijelu MORH-a kada je RH pristupala NATO paktu pa je moralo doći do restrukturiranja i MORH-a i Oružanih snaga. Iako se tražilo da se i na taj način sustav proventilira, da dođu mladi ljudi, nije bilo sluha, to je očito teška politička odluka, smatra Pleše.
Govoreći o zakonu o plaćama, Pavić je rekao da taj zakon ima dugu povijest i razdvojen je na dva zakona: u prvoj fazi ćemo ići sa zakonom o plaćama državnih službenika, postoji radna skupina i tekst bi trebao biti gotov do kraja godine. Treba istaknuti da u taj zakon treba uvesti platne razrede, nemamo načina kako nagraditi one koji bolje rade, ovaj zakon bi to trebao omogućiti. Nakon njega bi trebao ići i Zakon o plaćama javnih službi.
