“Nekoliko vladinih ministarstava bojkotiralo je djelovanje Instituta Otvoreno društvo – Hrvatska (IOD-H) otkako smo prije četiri godine započeli rad u Hrvatskoj. Neki su osuđivali ili cenzurirali naš rad u tisku. Ipak, ovi napadi su bili samo malčice iritantni. I nikada nisu zaustavili naš rad. Uz godišnji program vrijedan 6 milijuna američkih dolara, Zaklada se pokazala kao velika snaga za izgradnju civilnog društva u Hrvatskoj.”
Izvještaj izvršne direktorice hrvatskog ogranka Zaklade Otvoreno drutšvo
Riječi su to, napisane 1997. godine u izvješću Karmen Bašić, izvršne direktorice hrvatskog ogranka Zaklade Otvoreno društvo, lijevog multimilijardera i aktivista Georgea Sorosa. Taj je samoprozvani filantrop od svog dolaska u Republiku Hrvatsku 1992. vodio otvoreni sukob s prvim predsjednikom Franjom Tuđmanom. Soros je Tuđmana smatrao diktatorom. S druge strane Tuđman je govorio kako Soros pod krinkom humanitarne pomoći pokušava stvoriti državu u državi s ciljem kontroliranja svih sfera života.
Otvoreno društvo: uhvaćeni u švercu 65 000 američkih dolara
Bašić u izvješću također navodi: “Posljednji čin službene hirovitosti započeo je prošlog prosinca. Tada je predsjednik Tuđman napao Zakladu u svom obraćanju Vrhovnom vijeću vladajuće stranke. Nakon toga su dvojica naših kolega uhićena na granici s Hrvatskom. I nezakonito nam je zaplijenjeno 65.000 američkih dolara sredstava Zaklade. Službenici su se ispričali i pustili djelatnike OSI-ja 24 sata kasnije. No, novac nije vraćen. A nakon mjesec dana financijskog pregleda našeg ureda, policija je teretila trojicu naših službenika za porezne prekršaje i zatražila da IOD-Hrvatska plati 576.000 dolara dodatnog poreza“.
Soros je u Hrvatskoj stvorio kompleksu mrežu organizacija
Iz daljnjeg izvješća, razvidno je kako je već do 1997. program IOD-H-a potpuno zaživio unatoč sukobu s predsjednikom Tuđmanom, a Soros je stvorio kompleksnu mrežu organizacija koje zajednički djeluju na kreiranju tzv. “otvorenog društva”. IOD-H je u Hrvatskoj djelovao sve do 2006. godine. U izvješću Karmen Bašić navodi se kako je udruga “razvila sveobuhvatne programe u četiri široka područja. To su osnovnoškolsko obrazovanje i visoko obrazovanje, mediji umjetnost i kultura te nevladine organizacije.
Djelovanje IOD-H-a je tako obuhvatilo edukacije za profesore i medijski program koji je podržavao tada utjecajne medije uključujući Feral Tribune, Vijenac (op.a u neodređenom razdbolju nakon mandata prvog urednika Slobodana Prosperova Novaka), Bumerang i Arkzin. U izvješću se spominje i neuspjelo gašenje Radija 101 zahvaljujući prosvjedima koji su okupili 100.000 ljudi na zagrebačkom glavnom trgu. Konačno, IOD-H je razvio partnerstva s nevladinim organizacijama u programima koji promiču “demokraciju i civilno društvo izgrađeno na slobodi govora, obrazovanje, komunikaciju, međunarodnu otvorenost, obranu ljudskih prava i vladavinu prava”.
Žarko Puhovski – prvi izvršni direktor
Prvi izvršni direktor i jedan od osnivača hrvatske podružnice Soroseve udruge bio je sveučilišni profesor Žarko Puhovski. On je politolog i filozof, pripadnik marksističke filozofskog pravca “praxis filozofije”. Protekla dva desetljeća čest je gost hrvatskih medija kao politički analitičar, a Zoran Milanović, predsjednik Republike Hrvatske ga je prošle godine kritizirao kao nevjerodostojnog prozvavši ga “drukerom koji je doprinio zatvaranju ljudi u komunizmu”.
Naime, Puhovski je 1972. godine bio svjedok optužbe na montiranom procesu zagrebačkim sveučilištarcima Ivanu Zvonimiru Čičku, Draženu Budiši i drugima, a Milanović je ponudio medijske izvještaje iz tog razdoblja kao dokaz da je “aktivno doprinio tome da se skupina bezazlenih mladića i djevojaka utamniči na nekoliko godina i da nakon toga dva desetljeća žive kao građani drugog reda”.
Puhovski je poznat i po tome što 2009. dva dana svjedočio u Haagu na suđenju generalima Gotovini, Čermaku i Markaču. Na tom se suđenju inkriminiralo operaciju Oluja kao “zločinački poduhvat”. Kao dokazni predmet P2402 protiv hrvatskih generala koristilo se izvješće Hrvatskog helsinškog odbora (HHO) koje je uredio Žarko Puhovski. Izvješće “Vojna operacija oluja i poslije” te svjedočenje Puhovskog Sud je, očito, ocijenio nevjerodostojnim. Naime, nije ih uopće koristio. O tome je više puta govorio Gotovinin odvjetnik Luka Mišetić koji je za to i dao dokaze.
Prije svog angažmana u Sorosevoj udruzi, Puhovski je zajedno s Vesnom Pesić, Miloradom Pupovcem, Kočom Popovićem, Tomislavom Reškovcem i drugima bio aktivan u Udruženju za jugoslavensku demokratsku inicijativu (UJDI), jugoslavenskoj političkoj stranci ekstremno lijevog usmjerenja koja se zalagala za opstanak Jugoslavije. Puhovski je od 1992. do kraja 1993. bio izvršni direktor IOD-H-a.
Karmen Bašić – Otvoreno društvo i projekt detuđmanizacije “Glas 99”
Nakon njega, na čelo Instituta Otvoreno društvo – Hrvatska došla je Karmen Bašić. Ona je Sorosevu udrugu vodila sve do svoje smrti 1999. godine. Bašić je bila udana za poznatog putopisca, dokumentarista i TV voditelja Željka Malnara. Kasnije je bila u braku s arhitektom Mladenom Škreblinom koji je povremeno pisao za Feral Tribune. Bašić je rođena 1943. godine, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu je diplomirala germanistiku, anglistiku i indologiju. U Indiji je boravila u nekoliko navrata, a nakon prekida rada na doktorskoj disertaciji vraća se u Zagreb 1978. godine. Bila je zaposlena u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici i Republičkom zavodu za međunarodnu tehničku suradnju.
Bašić je bila i jedna od ključnih osoba u projektu Glas 99. To je bila specijalna kampanja uoči parlamentarnih i predsjedničkih izbora 2000. u Hrvatskoj. Iza kampanje je stajala američka nevladina organizacija National Endowment for Democracy (NED). Cilj NED-ove kampanje bio je detronizacija HDZ-a i Franje Tuđmana s vlasti te detuđmanizacija zemlje. Ista organizacija je najpoznatija po suorganiziranju “Narančaste revolucije”, svrgavanju demokratski izabranog slovačkog premijera Vladimira Mečiara 1998. godine i etiketiranju Franje Tuđmana diktatorom. Inače, još je 1986., osnivač NED-a Carl Gershman kazao da je udruga pokrenuta jer bi “bilo užasno da se demokratske skupine diljem svijeta doživljavaju kao subvencionirane od strane CIA-e”.
Kada je riječ o samoj kampanji Glas 99, vrijedi podsjetiti kako je Darko Jurišić, jedan od njenih tadašnjih voditelja poginuo u prometnoj nesreći, u nerazjašnjenim okolnostima. Tadašnje nevladine organizacije okupljene oko HHO-o optuživale su hrvatske tajne službe za pokretanje operacije nazvane “Kameleon”, a u kojoj su glavne “Kameleonove” mete bili HHO i mreža nevladinih udruga oko Glasa 99. Međutim, odlukom Vojnog stegovnog tužiteljstva 2003. agenti SIS-a oslobođeni su krivnje, a sam pravosudni slučaj je 2007. otišao u zastaru.
Vuković i Eterović te smjena Upravnog odbora
Nakon smrti Karmen Bašić, dužnost izvršnog direktora dodijeljena je Branku Vukoviću, dugogodišnjem zaposleniku i nekadašnjem direktoru izdavačke kuće “Mladost”. On je vodio IOD-H kratko vrijeme, do sredine 2000. godine.
Također je riječ o razdoblju u kojem su se dogodile mnogobrojne promjene u načinu djelovanja udruge, budući da se Soros pripremao za novu strategiju u slučaju smjene vlasti na parlamentarnim i predsjedničkim izborima. Primjerice, 1998. godine Soros je pismom smijenio gotovo cijeli Upravni odbor IOD-H-a: Krstu Cviića, Furia Radina, Vladimira Primorca, Ivana Pađena, Krunu Piska, Velimira Viskovića, Đuru Miljanića, Snježanu Knežević i Ivana Prpića.
Jedino je Danica Eterović kraće vodila udrugu, kada je 2003. bila vršiteljica dužnosti izvršne direktorice. Eterović je prije toga obnašala dužnost direktorice programa Instituta Otvoreno društvo – Hrvatska, a danas je angažirana u udruzi Centar za politiku i razvoj malih i srednjih poduzeća i poduzetništva (CEPOR), nastalu iz programa Otvorenog društva. CEPOR je osnovan 2001. temeljem sporazuma Instituta Otvoreno društvo – Hrvatska i Vlade Republike Hrvatske koju je tada predvodio Ivica Račan.
Tomislav Reškovac – otvoren utjecaj na procese donošenja odluka i javne politike
Sporazum između IOD-H-a i SDP-ove Vlade Republike Hrvatske, s Ivicom Račanom na čelu krezultat je Soroseve implementacije novih strategija djelovanja u razdoblju od 2000. do 2004. godine. Kako se navodi u izvješćima Otvorenog društva, “Pismo o suradnji između IOD-H i Vlade RH rezultiralo je s četiri iznimno važna zajednička projekta javne politike: Decentralizacija javne uprave, Centar za istraživanje i razvoj obrazovanja, Centar za razvoj politike malog gospodarstva i Redefiniranje kulturnih identiteta. Planirano je da budu gotovi do 2004. godine, ali smo uvjereni da će dugoročno rezultirati organizacijama i strukturama koje će ostati nasljeđe IOD-H-a”.
Taj je sporazum konkretno imao sedam važnih ciljeva koji su se poklapali s ideologijom i planovima SDP-a za Hrvatsku: ubrzavanje i podrška procesima koji će doprinijeti društvenom i gospodarskom razvoju, dizajniranje takvih aktivnosti koje će rezultirati sustavnim utjecajem i strukturnim promjenama, provedba politika koje će pomagati i utjecati na procese donošenja odluka, postizanje sinergijskog afekta različitih programa, partnerstvo s vladinim i nevladinim organizacijama te rješavanje regionalnih problema regionalnom suradnjom.
U to je vrijeme izvršni direktor Soroseve udruge bio Tomislav Reškovac, profesor filozofije Klasičnoj gimnaziji Zlatka Šešelja. On je bio i član pododbora za obrazovanje Instituta Otvoreno društvo u Budimpešti, a od 2001. do 2003. godine, te projektni ekspert za decentralizaciju javne uprave pri Hrvatskom pravnom centru, nevladinoj udruzi koja je nastala iz programa IOD-H-a.
Reškovac je također bio član Nacionalnog vijeća za obrazovanje i Izvršnog nacionalnog odbora za strategiju obrazovanja. Sudjelovao je u radu Ekspertne radne skupine za provedbu kurikularne reforme te je obnašao dužnost projektnog eksperta pri Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Danas je na čelu povjerenstva za ‘Građanski odgoj’ u Zagrebu po izboru gradonačelnika Tomislava Tomaševića.
Andrea Feldman i prestanak djelovanja Otvorenog društva u Hrvatskoj
Zadnja direktorica IOD-H-a bila je prof. dr. sc. Andrea Feldman, koja je na tu poziciju došla 2004. s mjesta savjetnice ministra vanjskih poslova. Ona je bila i savjetnica kluba Liberalne stranke u Hrvatskom saboru, a na Hrvatskom institutu za povijest radila je 17 godina. Feldman je bila osnivačica stranke ORaH s bivšom SDP-ovkom Mirelom Holy, ali je stranku napustila 2014.. Nije se slagala s odlukom Oraha da podrži za predsjednika RH tadašnjeg SDP-ovog kandidata za predsjednika Hrvatske Ivu Josipovića.
U posljednjoj etapi svog postojanja, hrvatski ogranak međunarodne nevladine organizacije Otvoreno društvo dobivao je sve manje donacije iz inozemstva te je počeo zatvarati svoje programe. Međutim, IOD-H nije prestao djelovati zbog neuspjeha, već upravo suprotno, zbog postizanja svih postavljenih ciljeva. Sporazum o suradnji s SDP-ovom Vladom RH omogućio je Sorosu da zajedno s Vladom bude suosnivač nekih organizacija pa i institucija što je dovelo do prestanka potrebe za financiranjem programa budući da su se oni počeli implementirati u državni sustav i financirati novcem poreznih obveznika te novcem iz raznih fondova Europske unije i međunarodnih organizacija.
Udruga Institut Otvoreno društvo – Hrvatska također je iza sebe ostavila niz nevladinih organizacija. One su nastale preuzimanjem programa i ciljeva Otvorenog društva, a zauzvrat su dobile institucionalnu podršku međunarodnog Otvorenog društva koje danas djeluje pod imenom Zaklade Otvorenog društva. Soroseva zaklada je samo u 2020. godini imala 1.3 milijarde dolara rashoda u cijelom svijetu. Novac ulaže u organizacije koje seu okviru lijevoliberalnog svjetonazora bave obrazovanjem u ranom djetinju, visoimo obrazovanjem, medijima, reformom obrazovanja, vladavinom prava, “demokratskim praksama”, zdravstvom i ljudskim pravima, “ekonomskom jednakošću”, antidiskriminacijom i dr.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
