Zločini počinjeni nad Hrvatima tijekom velikosrpske agresije za vrijeme Domovinskog rata ni do danas nisu do kraja istraženi. Tisuće ljudi tada su odvođeni iz Hrvatske u Srbiju, gdje su završavali u logorima poput Stajićeva, Begejaca, Sremske Mitrovice i drugih mjesta zatočenja pod kontrolom srpskih snaga. U tom kontekstu spominje se i sportski kompleks SPENS u Novom Sadu, kroz kojega su prošle, nakon pada Vukovara u studenome 1991., tisuće hrvatskih civila i zarobljenika. SPENS je služio kao prolazni logor za ispitivanja, zlostavljanja i selekciju zarobljenika prije slanja u druge logore po Srbiji.
Iako Srbija godinama negira postojanje koncentracijskih logora na svom teritoriju i SPENS prikazuje kao tranzitni ili prihvatni centar, brojni iskazi logoraša govore o sustavnom nasilju, premlaćivanjima, ponižavanju i deportiranju civila, uključujući žene i djecu.
Naime, prema međunarodnom humanitarnom pravu, prisilno deportiranje i premještanje civila i ratnih zarobljenika predstavlja ratni zločin.
>Srbi tvrde da SPENS nije bio logor: Potresna svjedočanstva logoraša donose istinu
Filtriranje zarobljenika i transport u druge logore
SPENS je inače skraćenica za Sportski, poslovni i ekonomski centar ”Vojvodina” u Novom Sadu. Riječ je o višenamjenskoj sportskoj dvorani izgrađenoj povodom 36. svjetskog prvenstva u stolnom tenisu. Gradnja je započela 1979., a završena 1981. godine.
Tijekom Domovinskog rata, prema podacima Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, SPENS je nakon pada Vukovara korišten kao prolazni logor kroz koji je prošlo oko pet tisuća ljudi, među njima žene, djeca i starci.
U SPENS su dovođeni zatočenici iz Vukovara i drugih dijelova Hrvatske, gdje se provodilo tzv. filtriranje zarobljenika. Prema iskazima logoraša, one koje su smatrali ”većim krivcima” odmah su odvodili na galeriju i na ispitivanja, dok su ostale smještali u veliku dvoranu.
>SPENS 1991.: Branitelji traže istinu o logoru za Hrvate i otvaranje arhiva
Vojnici i policajci potom su obilazili zatočenike i izdvajali pojedince za dodatna ispitivanja tijekom kojih se odlučivalo hoće li biti pušteni ili poslani u druge logore u Srbiji.
Prema svjedočanstvima, velika većina završila je u logorima bez obzira na spol ili dob.
SPENS je bio prolazni logor, a prema svjedočanstvima bivših zatočenika, ondje su provođene torture, fizička zlostavljanja i psihička maltretiranja. Dvoranu je izvana čuvala policija, dok su unutar objekta bili prisutni policajci u civilu, vojna policija i uniformirane snage.
>Cetinskom prijete smrću, Jozinović ipak nastupa u Novom Sadu
Svjedočanstva logoraša
Brojni bivši zatočenici svjedočili su da su tijekom boravka u SPENS-u bili izloženi batinama, ponižavanju i iscrpljujućim ispitivanjima. Pojedini svjedoci tvrde i da su žene bile silovane, dok su mlađi muškarci često izdvajani i odvođeni u druge logore.
Vukovarski branitelj Zlatko Panković, koji je nakon SPENS-a prošao kroz Stajićevo, Begejce i Sremsku Mitrovicu, opisao je uvjete kao svakodnevno premlaćivanje, psihičko maltretiranje i život u stalnom strahu i neizvjesnosti.
Jedan od logoraša čije je svjedočanstvo objavljeno na stranicama Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora opisao je kako su zatočenici na galeriji morali stajati spuštene glave i s rukama na leđima dok su ih ispitivači pojedinačno odvodili na saslušanja. S galerije su, kako navodi, mogli vidjeti veliku dvoranu punu prognanika među kojima su uniformirani vojnici i policajci izdvajali mlađe muškarce. Također tvrdi da su zatočenici upozoravali jedni druge da ne odlaze sami na WC jer su pojedinci ondje bili premlaćivani.
Panković je kasnije izjavio da Srbija desetljećima pokušava logore prikazati kao tranzitne centre, iako su ondje provođena ”zvjerstva, mučenja, silovanja i ponižavanja”. Naveo je i da su s galerije mogli gledati kako policajci i četnici odvajaju djecu od majki i odvode ih u druge logore.
>Hoće li i Jakov Jozinović otkazati nastup u nekadašnjem logoru za Hrvate?
Srbijanska aktivistica: SPENS je korišten kao tranzitno mjesto
O ulozi SPENS-a govorila je i Nataša Kandić, srbijanska aktivistica i osnivačica Fonda za humanitarno pravo, organizacije koja istražuje ratne zločine i nestanke tijekom ratova na području bivše Jugoslavije.
Kandić je navela da postoje ozbiljne indicije da je SPENS služio kao mjesto filtriranja zarobljenih hrvatskih državljana te da svjedočanstva govore o batinanjima i nečovječnom postupanju prema zatočenicima.
Pozvala je Ministarstvo obrane Srbije da otvori arhive JNA kako bi se utvrdile sve okolnosti događaja u SPENS-u.
>Srbijanska aktivistica: SPENS je korišten kao tranzitno mjesto za zarobljene Hrvate
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.