29. travnja 2008. godine Srbija je potpisala sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Europskoj uniji, te je službeno podnijela zahtjev za članstvo 22. prosinca 2009.
Početkom 2011. godine su predali odgovore na Upitnik EU-a, a tri mjeseca poslije i odgovore na dodatna pitanja Upitnika. Šest mjeseci kasnije dobili su pozitivno mišljenje Europske komisije na upitnik, te je 1. ožujka 2012. godine Srbija dobila status kandidata.
U lipnju 2013. godine Europska komisija je predložila početak pregovora, te je u rujnu iste godine započeo screening, da bi 21. siječnja 2014. formalno započeli pregovori sa Europskom unijom.
U ožujku 2015. godine je okončan screening, a 14. prosinca prošle godine su otvorena poglavlja 32. – financijski nadzor i 35. – ostalo: Odnosi s Kosovom.
No Hrvatska nije tako lako “progledala kroz prste” Srbiji u pristupnim pregovorima i inzistira na nekoliko, za Hrvatsku važnih točaka.
Ministar vanjskih poslova Miro Kovač od početka trajanja svojeg mandata izjavljivao je kako Hrvatska traži da Srbija ukine nadležnost za ratne zločine na području cijele bivše Jugoslavije i osigura prava hrvatskoj manjini kako bi mogla zaključiti pristupne pregovore s Europskom unijom.
“Jednako tako kao što je Beograd pod pritiskom EU-a započeo dobrosusjedski uređivati odnose s Prištinom, jednako tako mora promijeniti zakon o nadležnosti za ratne zločine na cijelom području bivše Jugoslavije i zajamčiti prava hrvatskoj manjini uređena državnim ugovorima”, rekao je Kovač i dodao: “Želimo da ove točke uđu u pregovaračka mjerila te da tijekom pregovora budu provedene. Inače pregovori neće moći biti zaključeni”.
Kovač je podsjetio kako je Srbija zbog pritiska, posebice Njemačke i Velike Britanije da uspostavi dijalog s Kosovom morala čekati na početak pregovora s EU-om dvije godine. Zbog toga se nitko u Srbiji “nije potužio”, rekao je Kovač aludirajući na sadašnje pritužbe Srbije da Hrvatska zbog bilateralnih pitanja koči njezino pristupanje EU-u.
Zagreb zahtijeva ukidanje zakona o nadležnosti Srbije za sve ratne zločine na prostoru cijele bivše Jugoslavije pa tako i Hrvatske.
“Želimo sa Srbijom imati partnerstvo kako je to slučaj između Njemačke i Francuske. Partnerstvu međutim ne pripada … da se Srbija postavlja kao sudac za cijelu bivšu Jugoslaviju, a time i za Hrvatsku. To je neprihvatljivo. Hrvatska očekuje da se ovaj zakon promijeni”, rekao je Kovač.
“Devedesetih godina imali smo ratove u bivšoj Jugoslaviji, imali smo rat u Sloveniji, rat u Hrvatskoj, rat u BiH i rat na Kosovu. Na sreću, svi su ti ratovi sada iza nas. Ti ratovi koji nisu vođeni u Srbiji”, rekao je, dodajući da “Srbija ima zakon koji omogućuje srbijanskim sudovima da progone ratne zločine na teritoriju čitave bivše Jugoslavije”.
“To znači da su srbijanski sudovi na neki način i mentori i policajci i suci za cijelu bivšu Jugoslaviju. Zamislite da su nakon Drugog svjetskog rata sudovi u Njemačkoj bili nadležni za ratne zločine u cijeloj Europi. Bi li to imalo smisla?”, upitao se Kovač.
“Ono što mi kažemo je da Srbija zbog regionalne sigurnosti, zbog vladavine zakona, zbog načela dobrosusjedskih odnosa, što je jedno od temeljnih načela pregovaračkog procesa, mora promijeniti taj zakon. Želimo dugoročno partnerstvo sa Srbijom, a to nije kompatibilno s takvim zakonom”, naglasio je.
“U osnovi, Hrvatska pomaže Srbiji da se transformira i da postane zrela za članstvo u Europskoj uniji. Mogu vam obećati da ćemo uskoro biti blizu rješenja”, rekao je.
Kovač: Hrvatska ne blokira Srbiju već joj pomaže da se transformira
Izboreno je i da Srbija mora osigurati prava žrtava i njihov pristup pravosuđu i pravdi bez diskriminacije, da mora surađivati u pronalasku nestalih osoba, te poštovati i implementirati svoj pravni okvir glede zaštite hrvatske manjine, rekao je Kovač.
“Moramo biti zadovoljni. Prije šest mjeseci bili smo na nultoj točci, nismo imali ništa. Ovo je ostvarila ova hrvatska vlada i ministarstvo vanjskih poslova u ovom mandatu”, zaključio je Kovač.
Kovač je napise srbijanskih medija da ga je na nedavnom summitu o zapadnom Balkanu u Parizu ukorila njemačka kancelarka Angela Merkel odbacio kao manipulacije i konstrukcije, te je naglasio kako srbijanska strana nije ni sudjelovala u izradi pregovaračkog okvira.
“Kolege ne znaju što je u pregovaračkom okviru, to znamo samo mi, kao suvlasnici tog dokumenta”, rekao je Kovač.
Kovač kaže da su hrvatski interesi zastupljeni u pregovaračkom procesu Srbije s EU
Podsjećamo, Kovač je jučer potvrdio da je usuglašena zajednička pozicija EU-a za otvaranje Poglavlja 23 i da je jedno od prijelaznih mjerila potreba izbjegavanja sukoba pravne nadležnosti u progonu ratnih zločina.
“Ja sam sretan da nam je uspjelo… sve ono što je važno za vladavinu prava, za nas u Hrvatskoj, za EU, ugraditi u tu zajedničku poziciju EU što se tiče Poglavlja 23”, izjavio je Kovač na konferenciji za novinare.
Srbija ima drugačije viđenje
Upitan o izjavi srbijanskog premijera Aleksandra Vučića da Srbija nema namjeru ukinuti zakon o regionalnoj jurisdikciji, Kovač je odgovorio da to treba pitati njega. “To morate pitati gospodina Vučića što on pod tim podrazumijeva. Ja sam vam sada naznačio što će sve Srbija morati činiti na putu u EU… koji su to kriteriji, konkretno u ovom poglavlju, znači u ovom slučaju izbjegavanje sukoba pravnih nadležnosti u progonu ratnih zločina. Tu je mislim svima sve jasno”, rekao je Kovač.
S druge strane, predsjednik srbijanske Vlade, Aleksandar Vučić je izjavio sljedeće: “Slušao sam gospodina Kovača, nisam baš mnogo preciznih stvari čuo, jer sukob jurisdikcija je nešto drugo u odnosu na ono što su govorili prije tri, četiri dana. Reći će: ‘Srbija mora zaštiti prava manjina’. Da, ali kakve to veze ima s izbornim zakonom o kojem su govori prije neki dan? Mi mislimo da imamo dobre zakone i voljeli bismo da Srbi u Hrvatskoj imaju takve zakone i takvu zaštitu kakvu imaju svi ostali u Srbiji. Tako da… Nama nitko ništa nije ni rekao”.
“Srbija neće mijenjati svoje kazneno zakonodavstvo u dijelu procesuiranja ratnih zločina” – poručio je pak ministar pravosuđa u srbijanskoj tehničkoj Vladi, Nikola Selaković, te je na poruke Mire Kovača odgovorio sljedeće: “Znate kako kaže jedna lijepa izreka: “Svatko je kovač svoje sreće”. Prema tome – Srbija je svoju sreću iskovala, akcijski plan za poglavlje 23 prihvatilo je svih 28 članica. Akcijski plan koji je usvojen, koji ćemo provoditi, ne podrazumijeva promjenu tog dijela našeg zakonodavstva, što znači da smo mi bili uspješniji kovači svoje sreće”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
