Dva stana u Londonu, vila u albanskom gradu Draču i zemljište u Tirani koji su bili u vlasništvu bivše Jugoslavije ili su joj dani na korištenje, Srbija je sakrila od ostalih zemalja sljednica bivše države koje na njih imaju pravo.
Po sporazumu o sukcesiji, sve nekretnine u inozemstvu moraju biti prijavljene kako bi se podijelile među sljednicama, no ove su namjerno izostavljene s popisa te je informacije o tome da one uopće postoje Hrvatska dobila svojim kanalima. Hrvatska je pokrenula sudski spor te je zabranjena prodaja stanova u Londonu, čime ih je Zagreb zaštitio od otuđenja i sačuvao za raspodjelu. Srbija se ne pokazuje kooperativnom ni u rješavanju pitanja novca u mješovitim bankama bivše SFRJ u inozemstvu, piše Večernji list.
Kad se Jugoslavija raspala, na deviznim računima bilo je 645,55 milijuna američkih dolara, od čega Hrvatskoj po sporazumu o sukcesiji pripada 23 posto, odnosno 148,5 milijuna dolara. No kad se trebalo početi razgovarati o podjeli, Srbija je ostale zemlje obavijestila da je na računima samo 56 milijuna dolara, odbijajući dati objašnjenje gdje je novac. No Hrvatska ima dokaze da se zajednički novac – oko 690 milijuna dolara – tijekom 90-ih koristio za podmirivanje dugova koje su srbijanske tvrtke imale u inozemstvu te da je Srbija posebno instruirala spomenute banke da se ne koristi za druge bivše republike.
RH preuzela 20 nekretnina
Hrvatska je dosad preuzela 20 diplomatskih nekretnina koje joj pripadaju po sporazumu o sukcesiji, poput rezidencija u Madridu i Helsinkiju te Madagaskaru i veleposlanstava u Stockholmu, Parizu i Beču. Za one nekretnine za koje je utvrđeno da po svojoj posebnosti i veličini premašuju potrebe i udjele države sljednice rezidencije dogovoreno je da idu u zajedničku prodaju i dosad su tako prodane rezidencija u New Yorku, rezidencije i veleposlanstva u Tokiju i Bonnu, a još se razgovara kako raspodijeliti velike diplomatske komplekse u Brazilu, New Delhiju i Moskvi, koje nisu u istoj kategoriji kao nekretnine u SAD-u, Njemačkoj, Japanu i Švicarskoj.
U sklopu raspodjele diplomatsko-konzularnih predstavništava, što je regulirano aneksom B sporazuma o sukcesiji, održana su tri kruga – 2006., 2012. i 2019. – a raspodjela je tekla po regijama – OECD, sjeverna i južna Afrika, Latinska Amerika i Karibi jer nisu svuda nekretnine jednako atraktivne. No onda je Hrvatska svojim kanalima doznala i potvrdila da Srbija još koristi dva stana u Londonu, pokrenula je sudski postupak i ishodila zabranu prodaje. Te su stanove koristili vojni atašei bivše države i Srbija, a nakon što su ti stanovi pronađeni, Hrvatska želi da budu uključeni u raspodjelu po aneksu A.
Uz nekretnine, skriva se i novac. Kad je 2002. sastavljen sporazum o sukcesiji, u aneksu C navedeno je da su 31. ožujka 2001. devizni računi u udruženim bankama SFRJ u inozemstvu procijenjeni na 645,55 milijuna dolara. Riječ je o osam banaka koje su u inozemstvu osnovale banke s područja bivše SFRJ: Adria banka (Beč), Anglo-Yugoslav Bank (London), Banque Franco-Yougoslave (Pariz), Beogradska banka (Nicosia), Beogradska banka New York Agency (New York), Jugobanka New York Agency, LBS Bank (New York) i LHB Internationale Handelsbank (Frankfurt).
Godine 2018. prodan luksuzni stan diktatora Tita u New Yorku
Podsjetimo, 2018. prodana je njujorška rezidencija veleposlanika bivše Jugoslavije pri UN-u, a od 12,1 milijun dolara Hrvatskoj je pripalo 2,075 milijuna, objavilo je hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova.
Bivša SFRJ imala je 960 dionica u tvrtki Park-71st Corporation te je na ime toga imala pravo vlasništva nad spomenutim stanom. Riječ je o dvoetažnom stanu površine 216 četvornih metara, sa šest soba i četiri kupaonice. Nekretnina je dobila naziv “Titov stan” jer ga je bivši predsjednik SFRJ izabrao, a formalno ga je 1975. kupio jugoslavenski veleposlanik Jakša Petrič za 100 tisuća dolara u gotovini.
