Proteklog vikenda snijeg je zabijelio gorske krajeve Hrvatske, ponegdje obilno, pa su zimski uvjeti za vožnju na većini cesta u Gorskom kotaru i u Lici. A vremenska prognoza kaže da će tako biti i sljedećih dana. Zabilježeno je i nekoliko prometnih nesreća, a Hrvatski autoklub, kao i uvijek u takvim situacijama, poziva vozače da se prije polaska na put informiraju o stanju na cestama ili da ne kreću na put bez prijeke potrebe.
>Zimski uvjeti na cestama: Stiže još snijega u nekim krajevima
Iako bi se dalo zaključiti kako se zbog loših vremenskih uvjeta – snijega, leda, mraza, magle i sličnog, zimi češće događaju prometne nesreće, podaci Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) govore drugačije. U hladnijoj polovici godine, od listopada do ožujka, prometnih je nesreća te poginulih i ozlijeđenih u njima manje nego od travnja do rujna, u toplijem dobu godine. Tako je, prema statističkim podacima MUP-a, bilo svake godine u protekloj dekadi.
Najcrnja statistika od lipnja do rujna
Podaci iz MUP-ovog Biltena o sigurnosti prometa za 2023. godinu kažu da se najviše prometnih nesreća u Hrvatskoj dogodilo u trećem tromjesečju, od srpnja do rujna – 10.373. Poginulo je 89 osoba, a ozlijeđeno je bilo 3.429.
S druge strane, najmanje je prometnih nesreća bilo u prvom tromjesečju, od siječnja do ožujka – 6.712, s 38 poginulih u njima i 1.714 ozlijeđenih. Ukupno je u hladnijem dobu godine (od siječnja do ožujka i od listopada do prosinca) zabilježeno 15.847 prometnih nesreća sa 108 poginulih i 4.191 ozlijeđenim. U toplijoj polovici godine bilo je ukupno 19.117 prometnih nesreća sa 143 poginule osobe i 6.191 ozlijeđenom.
>Nova pravila: Što se mijenja u slučaju prometne nesreće?
“Nedvojbeno je vidljivo da se najveći broj prometnih nesreća na području Republike Hrvatske, bilježi u lipnju, srpnju, kolovozu i rujnu, a što proizlazi iz povećane gustoće prometa u navedenim mjesecima, tijekom turističke sezone“, kazali su nam u MUP-u.
Većina nesreća događa se kad je vedro, a kolnici suhi
Naizgled nelogično zvuči da se lani, kao i u svim godinama proteklog desetljeća, najviše nesreća u prometu dogodilo kada je bilo vedro vrijeme – čak 59,5 posto ili 20.583 nesreće.
Najmanje ih se dogodilo kada je bila slana iliti mraz, samo 15, dok se u snježnim uvjetima dogodilo 297 nesreća ili samo 0,9 posto.
Na istom su tragu u podaci MUP-a o prometnim nesrećama s obzirom na stanje kolnika.
Daleko najviše, čak 26.630 ili 77 posto, dogodilo ih se na suhom i čistom kolniku, a na mokrom 7.140 ili 20,6 posto. Na zaleđenom neposutom kolniku lani su se dogodile “samo” 22 nesreće, na zaleđenom kolniku posutom solju osam, na kolniku s kojeg nije bio razgrnut snijeg 80 nesreća, a na kolniku s razgrnuztim snijegom 61 nesreća.
Na zaleđenim kolnicima lani u prometu nije poginula niti jedna osoba, sedmero ih je teško ozlijeđeno, a četvero lakše. U prometnim nesrećama koje su se dogodile na kolnicima pod snijegom, bilo razgrnutim ili nerazgrnutim, smrtno je stradala samo jedna osoba, devet osoba je teško ozlijeđeno, a 36 lakše.
Puno “kvrcavica” koje se ne evidentiraju
Posve je jasno da vozači zimi voze sporije i opreznije, dok po vedrom vremenu, kada je kolnik suh i čist, više stišću gas i voze neopreznije, piše N1. Prometni stručnjak i sudski vještak za cestovni promet Goran Husinec kaže, pak, iz svoga profesionalnog iskustva da je zimi ipak više prometnih nesreća nego ljeti, ali da ne završe sve u policijskim evidencijama.
“Velikom većinom su to, u stvari, prometne nezgode u kojima je manja materijalna šteta. Kada padne snijeg ljudi se “kvrcaju” po parkiralištima i na cestama. Jedan malo udari drugoga i tih nesreća ima puno, ali se ne evidentiraju jer se vozači sami dogovore na licu mjesta o naknadi štete. Te nesreće obično nisu s težim posljedicama jer vozači vide da je na cesti snijeg ili poledica pa ne voze brzo. A kad je lijepo vrijeme i kad su jako dobri uvjeti za vožnju, onda neki voze nenormalno brzo pa tada bude znatno više nesreća i slučajeva obijesne vožnje”, objašnjava Husinec.
Također napominje da zimi na cestama praktički nema motociklista koji “pune crnu statistiku”.
“I ne samo motociklisti. Osim njih, ljeti je na cestama više i biciklista i pješaka. Zimi ćete rijetko vidjeti nekoga da hoda cestom. Osim toga, ljeti je kod nas puno turista, a time i puno više vozila na cestama”, dodao je Husinec.
“Zimi su najopasnije ceste s malo prometa”
Osim zimskih guma na kotačima i zimske opreme u prtljažniku, Husinec daje još nekoliko savjeta za vožnju u zimskim uvjetima.
“Prvi savjet je da se na put ne ide ako se baš ne mora, nego dan-dva poslije, kada se vrijeme smiri. A ako moraju na put, drugi savjet je da voze polako i oprezno. Treći savjet je da po svaku cijenu izbjegavaju vožnju noću. Čak i kada je magla ili pada snijeg, danju je vidljivost bolja”, kaže.
Osim toga, Husinec napominje da je svaki kolnik opasan kada je temperatura zraka ispod ništice. Stoga je dao još par savjeta.
“Ako vozač može birati kojom će cestom ići do svoga odredišta, onda je najbolje da uvijek bira cestu više kategorije. Najprije autocestu, onda državnu pa županijsku, jer za ceste više kategorije vrijede drugačiji zimski uvjeti održavanja, prevencije i posipanja solju. Uvijek je bolje ići onim cestama na kojima je veći promet jer što je više vozila na cesti, ona brže razbucaju snijeg ili led. Zimi su najopasnije ceste na kojima je vrlo malo prometa. Pogotovo u ranim jutarnjim satima kada prometa još i nema. Ako na te ceste nije posuta sol, vrlo brzo se stvara led. Zimi su za vožnju definitivno najopasniji rani jutarnji sati, dok se još nije razdanilo, a temperature su najniže”, upozorio je.
>Česte prometne nesreće: Kakva je prometna infrastruktura i koliko su sigurne hrvatske prometnice?
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/n1
