Zagreb će danas i sutra biti središte međunarodne vanjske politike, domaćin jednom od najvećih sastanaka na vrhu ikad održanih u Hrvatskoj. Međunarodna krimska platforma okupit će predsjednike parlamenata 40-tak država, potpredsjednike i druge predstavnike parlamentarnih skupština država i međunarodnih organizacija – među njima i predsjednika ukrajinske Vrhovne Rade, Ruslana Stefančuka, predsjednicu Zastupničkog doma američkog kongresa Nancy Pelosi te mnoge druge.
> Danas i sutra zbog summita očekujte gužve u Zagrebu: Pogledajte posebnu regulaciju prometa
Ciljevi Krimske platforme
Hrvatska veleposlanica u Ukrajini Anica Djamić u emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog” rekla je kako je krajnji cilj Krimske platforme deokupacija Krima i povratak tog područja Ukrajini te zadržati pritisak na Rusku Federaciju da prestane s privremenom okupacijom tog važnog područja.
Komentirajući dolazak Nancy Pelosi rekla je kako to znači visoki stupanj podrške.
– Ukrajina je u fokusu ne samo ovo multilateralnog nego i bilateralnih razgovora koji će se voditi, rekla je.
Osvrnula se i na situaciju u Ukrajini.
– Kijev je posljednja dva tjedna pod čestim uzbunama koje svi ozbiljno shvaćaju zbog dronova kamikaza koji su vrlo efikasni i imaju faktor iznenađenja. Napada se i energetska struktura, uništeno je 30 posto kapaciteta, iako neslužbeni podaci govore i o 45 posto. Svi se pripremaju na hladnu zimu, štede električnu energiju. Postoje planovi da bude isključenja struje, ali vlast vrlo dobro komunicira s građanima, unaprijed ih obavještava i moli za razumijevanje, istaknula je Anica Djamić.
> Dijanović: Agresija Ruske Federacije na Ukrajinu – Povijesni, geopolitički i sigurnosni aspekti
> Vučić se ljuti na Hrvatsku zbog nafte i poručuje: ‘Hrvatska radi svoj posao od 1941.’
Vanjskopolitički analitičar sa Sveučilišta u Zagrebu Goran Bandov rekao je da su se ciljevi Krimske platforme prilagodili situaciji na terenu.
– Tematika se proširila jer se situacija na terenu znatno zakomplicirala. Govorilo se o deokupaciji Krima, ali se govori i o deokupaciji svih okupiranih dijelova. Tu su i pitanja humanitarnog prava, implementacije ratnog prava, implementacija slobodne plovidbe Azovskim, Crnim morem, pitanje zaštite okoliša u tom području… Svaki taj sastanak daje podršku ili osnažuje podršku. Ključno je tko dolazi, tko su predstavnici tih država, jesu li to ljudi koji stvarno odlučuju i kreiraju vanjsku politiku, ili su sa strane i samo nešto zapisuju. Ključno je i što Nancy Pelosi sudjeluje u ime SAD-a, jer je ona najviša predstavnica njihove parlamentarne demokracije, rekao je Bandov.
Stier: “Hrvatska je uz Ukrajinu”
Zastupnik u Hrvatskom saboru i bivši ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier rekao je da je politika Hrvatske da smo uz Ukrajinu.
– Što bi značilo da koncept ‘ruskog svijeta’ pobijedi? To bi bilo zeleno svjetlo za projekt npr. nekog ‘srpskog svijeta’ da može ići dalje. Ukrajina nam nije susjedna zemlja, ali itekako utječe na nas i sigurnost cijele Europe, rekao je Stier, istaknuvši kako je važno biti na strani međunarodnog prava i pravde te da budemo na strani slobode i Ukrajine.
Posrednik u mirovnim pregovorima
Na pitanje tko bi bio najbolji posrednik u mirovnim pregovorima, Bandov je odgovorio kako je o tome nezahvalno govoriti.
> Stier za Narod.hr: Razmatra se mogućnost stvaranja posebnog ad-hoc suda samo za procesuiranje zločina agresije na Ukrajinu
> Akrap uoči međunarodnog skupa o Ukrajini u Zagrebu: ‘Očekuju se snažne poruke’
– To je onaj koji ima kapacitet te povjerenje jedne i druge strane. Turska ga ima. Sama Rusija je već nekoliko puta pozivala Sjedinjene Države da uđu i razgovaraju i da oni budu ti koji će moderirati, ali SAD zasad nema takve aspiracije. To ne znači da se neće drugačije posložiti. U ovom momentu mir nije nešto što se nadzire. Obje strane smatraju da vojnim koracima mogu ostvariti određene korake i dok jedna i druga strana ne shvate da je najbolje sjesti i da na terenu vojno ne mogu postići napredak, do tada će se voditi rat, rekao je.
Rezolucija Krimske platforme
Stier je istaknuo kako će rezolucija donesena da zagrebačkom summitu Krimske platforme imati jasnu poruku da se moraju poštovati međunarodno pravo, teritorijalna cjelovitost Ukrajine, da je bilo ilegalno anektirati Krim i četiri oblasti te da se parlamenti i demokracije svijeta trebaju bolje koordinirati.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
