“Sve mora biti demokratski, institucionalno i brzo. Dobro je da napokon, prvi put imamo prave izbore u kojima je jedan čovjek – jedan glas i da se ne bira samo jedan kandidat. Ne smijemo se predugo baviti sami sobom jer odmah nakon ovih izbora moramo svi staviti glave skupa da HDZ pobijedi na parlamentarnim izborima”, ističe Davor Ivo Stier, kandidat za potpredsjednika HDZ-a, u razgovoru za Globus.
Globus: Zašto se premijer Andrej Plenković ipak nije odlučio na manevar s rušenjem Vlade i raspisivanjem prijevremenih parlamentarnih izbora, o čemu se spekuliralo? Mogao je, recimo, iskoristiti glasanje o povjerenju ministrici Divjak. Da je tada pala Vlada, ne bi on bio kriv. Kao vjerojatni pobjednik i novi-stari premijer mogao bi izaći na izbore u HDZ-u kao favorit.
– Pravi trenutak za prijevremene izbore bio je 2017. nakon raskida koalicije s Mostom. O tome smo raspravljali na predsjedništvu stranke. Po mome mišljenju tada smo morali izaći na izbore, čak i u drugom krugu lokalnih izbora. Vrlo brzo bismo formirali novu Vladu i ne bismo morali ovisiti o Vrdoljaku, Ferenčaku, Milanu Bandiću ili o glasovima SDSS-a jer bi HDZ bio uvjerljiv pobjednik izbora. Međutim, prošlost više ne možemo promijeniti. Hrvatska sada predsjeda Europskom unijom i ova Vlada sada mora završiti svoj mandat, a onda vrlo skoro, nakon ljetne stanke, ići na redovne parlamentarne izbore.
Globus: Zašto se na kraju ipak niste kandidirali za predsjednika HDZ-a, kao što ste u početku najavljivali, nego samo za potpredsjednika?
– U izbornoj noći, za vrijeme predsjedničkih izbora, rekao sam da u prvom planu mora biti interes Hrvatske, u drugom interes stranke, a na zadnjem mjestu treba biti ego. Smatram da ova naša opcija za promjene nije smjela biti fragmentirana i zato sam donio takvu odluku. Puno predsjedničkih kandidata koji traže promjene oslabilo bi ovu opciju, a promjena je sada potrebna kako bi HDZ pobijedio na parlamentarnim izborima.
Globus: To znači da ste se vi povukli. Koje su, po vašem mišljenju, prednosti Mire Kovača u odnosu na vas? Po nekim anketama, imali ste višestruko veću potporu od Kovača?
– Svi oni koji nas podupiru poručivali su nam da se dogovorimo i da ne idemo s više kandidata. Miro Kovač ima sposobnost da okupi najširu moguću potporu. Inače, na novinarska pitanja o kandidaturi uvijek sam odgovarao da ću precizno odgovoriti kad za to dođe vrijeme. To sam i učinio. Ako mene članice i članovi HDZ-a izaberu za potpredsjednika, imat ću snažan legitimitet za jačanje demokršćanske dimenzije unutar stranke i za snažniju borbu protiv klijentelizma. To su moja dva prioriteta.
Globus: Mislite li da je vukovarski gradonačelnik Ivan Penava dovoljno sazrio za politiku na nacionalnoj razini?
– Da. Kada smo se odlučili za kandidata za predsjednika koji dolazi iz svijeta vanjske politike, mislili smo da bi njegov zamjenik trebao biti netko tko je dobro upoznat s funkcioniranjem teritorijalnih organizacija, koji je gradonačelnik i koji poznaje teren. Ivan Penava jako je dobro prihvaćen ne samo u Vukovaru nego diljem Hrvatske.
Globus: Što se, po vašem mišljenju, dogodilo s kandidaturom Tomislava Karamarka? Hoće, neće, hoće…?
– Svatko ima pravo istaknuti kandidaturu. Treba poštovati instituciju bivšeg predsjednika HDZ-a bez obzira na to slagali se s njim ili ne. Bivši su predsjednici dio naše institucionalne povijesti, i to treba respektirati.
Globus: Kada upozoravate na opasnost od klijentelizma, na koga tada mislite? Koliko ima klijentelizma u HDZ-u?
– O tome sam više puta govorio i pisao. Klijentelizam je fenomen koji se raširio u našem društvu. Bilo bi pogrešno identificirati ga s jednom osobom ili skupinom ili političkom strankom. Nažalost, klijentelizma ima svagdje. Ja smatram da HDZ mora borbu protiv klijentelizma postaviti kao svoj prioritet. Uspjeh u Hrvatskoj ne smije ovisiti o tome jeste li dobro povezani s političkim moćnicima. Pritom se ne postavljam moralistički, niti kao tužitelj niti kao sudac. Nužne su nam političke odluke i strukturne promjene koje će suziti prostor za klijentelizam. Moramo dovršiti tranziciju iz dogovorne ekonomije u tržišnu, umjesto ovog sadašnjeg klijentelističkog i ortačkog kapitalizma. Treba redefinirati što može i mora raditi država, a što treba prepustiti pojedincima, obiteljima ili tržištu. Na prostoru od Baltika do Jadrana Hrvatska je s 47 posto na samom vrhu po udjelu državnog sektora u BDP-u. To znači da je državni sektor i dalje dominantan u ekonomiji, a njega kontroliraju političari. To je prostor koji omogućuje bujanje klijentelizma.
Globus: Kako mislite voditi antiklijentelističku kampanju i istovremeno voditi stranku u kojoj su mnogi, blago i objektivno rečeno, navikli da se nakon izbora imaju pravo namiriti barem nekom dobrom državnom sinekurom?
– Jedna od mjera za koje sam se zalagao, koje su se djelomice ispunile promjenama Statuta HDZ-a, bila je promjena načina izbora stranačkog vodstva. Predsjednika, zamjenika i četiri potpredsjednika članstvo sada bira direktno po principu jedan član – jedan glas. Tako izabrani ljudi imaju legitimitet ali i obavezu gledati što birači od njega traže, dakle veći fokus staviti na opći nego na partikularni interes. Neće samo paziti što traži trenutni predsjednik kako bi i ubuduće bili na izbornim listama ili da bi dobili neku sinekuru. Ja ću se zalagati, ako budem izabran, da se ubuduće konzultira članstvo i oko toga tko bi trebao biti nositelj liste na izborima u nekoj izbornoj jedinici.
Globus: Kad je zajedno s vama došao na čelo stranke, Plenković je rekao da će promijeniti HDZ da bi promijenio Hrvatsku. Možda je paradoksalno, ali meni se čini da je više promijenio Hrvatsku nego HDZ.
– Možda je bila prilika još 2016. promijeniti Statut i onda ići na ovaj demokratskiji način u unutarstranačke izbore, možda se to moglo 2017. nakon lokalnih izbora, ali sada je sve to prošlost. Odluke se u HDZ-u više ne smiju donositi u uskim krugovima oko predsjednika, a onda vršiti pritisak na županijske organizacije da podrže unaprijed donesene odluke. Promjena u HDZ-u podrazumijeva bolju komunikaciju i uvažavanje mišljenja članova i stranačkih tijela prije donošenja odluka.
Globus: Što vi, zapravo, najviše zamjerate Andreju Plenkoviću? Jeste li razgovarali u četiri oka prilikom davanja ostavke ili poslije? Koliko se Plenković promijenio na putu od Bruxellesa do Banskih dvora?
– Sa svima razgovaram i naravno da razgovaram i s Andrejom Plenkovićem. To nije često, ali nikada nismo prekinuli komunikaciju. Isto tako razgovaram i s onima koji su kritični prema njemu. Dijalog je preduvjet i apsolutno je potreban. S Plenkovićem sam uvijek imao i danas imam dobre odnose na ljudskoj razini, ali imali smo različite političke procjene. Ne koncipiram politiku kao suprotstavljanje na ljudskoj razini. Ja sam bio protiv koalicije s HNS-om. To za njega nije bilo nikakvo iznenađenje jer smo o tome razgovarali i prije formiranja Vlade. Različito smo procjenjivali i to tko nam je suparnik, a tko saveznik. Ovo vodstvo već gotovo tri godine vodi politiku u kojoj je ljude, određene građanske inicijative, koje se nalaze na prostoru državotvorne, demokršćanske, konzervativne, neki će reći i suverenističke politike, označavalo kao glavne suparnike. To je krivo. Naš glavni suparnik je SDP i lijevo-liberalne stranke. Kada odredite tko su vam saveznici, a tko suparnici, tada određujete i svoj politički identitet. Plenković i ja smo o tome imali različite procjene.
Globus: Kako komentirate slučaj Ressler? Jeste li razgovarali s njim? Dojam javnosti je da je on svjetonazorski bliži vama nego Plenkoviću.
– Karlo Ressler i njegova supruga bili su moji studenti, bili su izvanredni i doista ih cijenim. Što se njega tiče, nismo bili u kontaktu prije njegovih izjava niti smo ih poslije komentirali. On ima pravo na svoje mišljenje, ima ga pravo javno artikulirati. Točno je, u političkom smislu dijelimo slična stajališta i svjetonazor.
Globus: Jeste li očekivali potporu dosadašnje predsjednice? Očekujete li možda potporu gospođe Kolinde Grabar-Kitarović nakon što preda Pantovčak Milanoviću?
– Ne bih Kolindu Grabar-Kitarović doveo u takvu poziciju da se mora opredjeljivati oko unutarstranačkih izbora. Kako bude vrijeme odmicalo, vjerujem da ćemo u stranci sve više cijeniti činjenicu da je ona bila prva članica HDZ-a nakon Franje Tuđmana koja je pobijedila na predsjedničkim izborima. Zato smatram da i ubuduće može pridonijeti HDZ-u, ali ne očekujem da ona to učini sada.
Globus: Vidite li je u budućnost u stranačkoj politici ili u izvršnoj vlasti, u Vladi?
– Nisam o tome s njom razgovarao. Rekla je javno da se sada želi posvetiti pravima žena i borbi protiv klimatskih promjena. Smatram da joj vrata HDZ-a moraju uvijek biti otvorena.
Globus: Što će se dogoditi ako, primjerice, pobijedi Plenković i opstane na čelu stranke, a Penava i vi dobijete izbore i postanete zamjenik predsjednika i potpredsjednik HDZ-a? Kako će funkcionirati takav najuži vrh stranke?
– Podržavam Miru Kovača i Ivana Penavu. Mi idemo na pobjedu. A nakon unutarstranačkih izbora treba sve glave staviti skupa, ujediniti stranku i pobijediti na parlamentarnim izborima.
Globus: Zajedno s onima koji izgube?
– U HDZ-u mora uvijek biti mjesta i za one konzervativnije i one koji su nešto liberalniji. Zagovaram ideju HDZ-a koji okuplja, jer jedino tako možemo imati većinsku potporu hrvatskih ljudi.
Globus: S kim bi HDZ s vašim timom na čelu mogao koalirati na parlamentarnim izborima?
– Mi sasvim sigurno ne vidimo ljevicu i SDP kao partnere jer smo protiv velike koalicije. Naš je program usmjeren prema ljudima koji vode državotvornu, konzervativnu i demokršćansku politiku. Ponajprije želimo zaustaviti sadašnje sukobe HDZ-a s nekim iz tih opcija, otvoriti mostove dijaloga i mogućnost za suradnju.
Globus: Dakle, partnere vidite u Mostu, Škorinoj listi, Suverenistima…?
– Nije na meni da organiziram tu scenu. Oni moraju odlučiti u kojoj formi i na koji će se način predstaviti na parlamentarnim izborima. Ali, sasvim sigurno na njih ne gledamo kao na neprijatelje.
Globus: Hoće li takva desna koalicija biti veliko ili možda čak preveliko skretanje Hrvatske udesno?
– HDZ je uspijevao dobivati potporu ljudi koji su djelovali na takvom političkom prostoru koji vi nazivate desnim, a ja bih ga preciznije definirao kao konzervativan i demokršćanski. HDZ ih je uključivao i usmjeravao politiku tako da ne bude ekstremna, nego nacionalna, demokratska i proeuropska.
Globus: To je vaše mišljenje, ali što ako veći dio javnosti to doživi kao povratak na Karamarkovu Domoljubnu koaliciju? Koliko ozbiljnije skretanje HDZ-a udesno nosi sa sobom opasnost da izgubite politički centar, tzv. pristojnu i tihu građansku Hrvatsku bez koje nema pobjede na izborima?
– Ljude koji ne glasaju uvijek za istu stranku, koji su na umjerenim pozicijama i sebe ne doživljavaju kao ljevicu, a spremni su podržati Vladu HDZ-a, često gubimo upravo zbog percepcije korupcije i klijentelizma. Snažna borba protiv klijentelizma je poruka i takvim ljudima. U HDZ-u uvijek mora biti mjesta i za konzervativnije i za liberalnije. Nagnuti brod samo na jednu stranu bilo bi pogrešno. Mi ne želimo ići prema ekstremima, ali smatramo da ovaj brod sada treba staviti u ravnotežu.
Globus: Znači li to da i vi mislite da je Plenković okrenuo HDZ ulijevo?
– Jasno je da se izgubila ravnoteža koju smo bili postigli 2016., kada smo pobijedili na parlamentarnim izborima. Vlada sada ovisi o potpori lijevo-liberalnih stranaka i zastupnika. Umjesto suparništva s ljevicom, već tri godine vodstvo stranke vodi politiku konfrontacije s ljudima i inicijativama koje su suverenističke, konzervativne ili demokršćanske. Takva nas je politika koštala loših rezultata na europskim izborima i poraz na predsjedničkima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
