Školski sindikati skinuli su rukavice i počeli frontalni štrajk. Do kada neće biti nastave u cijeloj državi? Može li Vlada uvesti radnu obvezu? Kamo s djecom dok su roditelji na poslu? Što će biti s maturantima i jesu li oni najveće žrtve ove situacije? Hoće li se produljiti nastavna godina? Zašto ministrica tvrdi da ne želi sudjelovati u igri moći između sindikata i premijera?
Čitav niz pitanja nameće se na početku emisije na HRT-u u kojoj gostuju pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja Stipe Mamić, predsjednik Sindikata Preporod Željko Stipić, predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk, profesorica hrvatskog jezika, nastavnička grupa “45 minuta” Tamara Šoić i Viktor Gotovac, stručnjak za radno pravo, Pravni fakultet u Zagrebu.
Mamić: Izjava ministrice Divjak prilično je neuobičajena
Pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja Stipe Mamić kaže da je današnja izjava ministrice Divjak prilično neuobičajena.
– Ono što ja moram reći u ovoj situaciji je da je Vlada jedinstvena, Vlada donosi odluke o svim bitnim pitanjima. Kad je netko član Vlade onda mora zajednički raditi u tom timu, ja mislim da se to odnosi na sve ministre kao i na nas koji smo državni dužnosnici – državni tajnici i pomoćnici ministara, poručio je.
Demantirao je pisanje medija i izjave sindikalnih čelnika da se ignorira obrazovanje.
– Ja sam bio na tom prvom sastanku na kojem je gospodin Mihalinec prikazao svoju prezentaciju o tzv. zaostajanju koeficijenta. Ja vam mogu pokazati taj slajd. Mi smo već na tom prvom sastanku na kojem su bili gospodin Mihalinec i gospođa Šprem upozoravali da koeficijenti nisu nešto o čemu se može pregovarati, da su se povijesno događale samo neke male korekcije kada se nešto ispravljalo te kreirala neka nova radna mjesta. Nakon što su sindikati uz jednu širu podršku, čak i nekih političkih aktera podigli svoj glas, došli smo do tog prvog sastanka kod premijera kada se on upoznao s tom problematikom. Dakle nije istina da ih premijer nije primio. Premijer je na drugom sastanku rekao – pa dobro, ovdje se pregovara o osnovici, neki drugi sektori postavljaju iste zahtjeve, hajdemo im ponuditi 2 % kroz dodatke. Sindikati su odmah zaključili da njima to ne odgovara. Nakon tog drugog sastanka smo krenuli u postupak mirenja i u tom postupku mirenja mi smo ponudili 2 + 2 % kroz dodatak u vidu sporazuma koji bi imao snagu Kolektivnog ugovora. Mihalinec i Šprem su to glatko odbili a da nisu pitali svoje članstvo, objašnjava Mamić.
Šoić: Ovo nije štrajk za plaće, ovo se kuha u nama već godinama
Profesorica hrvatskog jezika Tamara Šoić kaže kako je vrijeme da se i glas nastavnika čuje.
– Ovaj štrajk je nadrastao svoje početne pozicije, ja sam odmah na početku rekla – ovo nije štrajk za plaće, ovo je nešto što se u nama kuha već godinama. Mi već 20 godina upozoravamo da u obrazovanju postoji problem. Mi smo objeručke dočekali ovu reformu, ali kada se krenulo s njezinim frontalnim uvođenjem ukazivali smo na to da se uvodi na prečac, da tu postoje problemi. Opet je politika umiješala prste i sve je to gurnuto u drugi plan. Niti je eksperiment uveden do kraja, ne zna se što je npr. sa strukovnim srednjim školama, navela je Šoić dodavši da između ostaloga štrajka jer se cijeli sustav urušava.
– Tu je i naše dostojanstvo. Izbili su nam sve alate. S jedne strane imamo Prosvjetnu inspekciju, s druge strane Agenciju za odgoj i obrazovanje. Prije dva mjeseca smo predali peticiju kojom tražimo da se ukinu anonimne prijave. Do danas nam nitko nije odgovorio iako nam je bilo obećano da će se formirati neka radna skupina. Kako možete raditi u jednom takvom okruženju kada ste s jedne strane izloženi prijavama a s druge strane ste potplaćeni, zapitala se Šoić.
– Plaća nastavnika početnika je 5100 kuna, ja s jedno 50 godina možda mogu sanjati o nekoj plaći od 7500-8000 kuna. I mi sad pričamo o nekoj preplaćenosti nastavnika, To je ispod svake razine onoga što bi bilo tko u ovoj zemlji trebao biti plaće, ustvrdila je.
Pauk: Županije nisu u dobroj situaciji
Predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk kaže da županije plaćaju autobusne linije koje voze djecu u školu i one koštaju i za vrijeme štrajka.
– Gotovo pola budžeta moje županije za osnovno školstvo otpada na troškove prijevoza. Nas jedan dan prijevoza osnovnoškolaca košta oko 40 tisuća kuna i kad budu nadoknade trebat će i to platiti. Ali nije samo to u pitanju, ima i drugih troškova koji se događaju po školama, a nema one osnovne djelatnosti, nema nastave – djeca se ne obrazuju, ne uče, umjesto u školi sjede kod kuće i umjesto da misle hoće li sutra imati provjeru, misle hoće li sutra biti štrajka, rekao je Pauk dodavši da županije nisu u dobroj situaciji što se tiče troškova za osnovno školstvo koji će dodatno rasti.
Stipić: Jedan dan štrajka košta 32 milijuna kuna ako svi štrajkaju
Predsjednik Sindikata Preporod Željko Stipić kaže da štrajk može još jako dugo trajati.
– Mi u ovoj emisiji govorimo o posljedicama štrajka, izbjegavamo govoriti o uzrocima. Svi smo mi svjesni da ne možemo imati štrajk a da ne bude neke štete. Ja sam to već rekao pa ću ponoviti i ovdje u emisiji – nadoknada i rad u školi nisu isto, vi kada nešto nadoknađujete, to više nije isto. Tu je šteta sigurno velika. Šteta je i u ovim nekakvim popratnim stavkama kao što je prijevoz. Šteta je već nastala, međutim postavlja se pitanje zašto je ta šteta nastala, zašto je ona tolika i zašto se nije rješavala ranije, zapitao se Stipić.
– Jedan dan štrajka košta 32 milijuna kuna ako svi štrajkaju. Mi smo s vladinim pregovaračima imali sastanke i konzultacije, samo je druga strana stalno odgađala sastanke. Čini se da netko nije shvatio ovaj problem dovoljno ozbiljno ako problem gledamo u kontekstu cijene jednog dana štrajka i to nas koji radimo u školstvu vrijeđa, poručio je.
Mamić je rekao da je po njegovom dubokom uvjerenju odgovornost za to 80% na sindikatima, a samo 20% na Vladi.
Gotovac: Vlada ne može uvesti radnu obvezu ali može ne platiti dane u štrajku
Stručnjak za radno pravo Viktor Gotovac kaže da Vlada nastavnicima ne može uvesti radnu obvezu ali može ne platiti dane u štrajku.
– Ovdje se može postavljati pitanje zakonitosti ili nezakonitosti štrajka, pa se ovdje mogu ulagati privremene mjere, a može se napraviti i poseban pritisak time da se kaže da se dani provedeni u štrajku neće platiti. Sve su to instrumenti u toj igri interesa i pritisaka jedne ili druge strane koja ide prema tome da se dođe do pomirenja tih interesa i do konačnog rješenja. Sve to naravno nije samo sebi svrha, kao što ni radno pravo ovdje nije rješenje, poručio je Gotovac koji se ipak ne slaže s ministricom Divjak da su u pitanju igre moći između premijera i sindikata.
Mišljenja je da bi dizanje plaća jednoj skupini dovelo do sličnih zahtjeva drugih skupina.
– Ne radi se ovdje samo o koeficijentima, ovdje se radi o ukupnom odnosu plaća i o ukupnom djelovanju javnih službi u cijeloj državi. Nije ovdje pitanje samo jedne službe i samo nekih ljudi, mi doista u Hrvatskoj ovo možemo riješiti samo ako postavimo međuodnose između svih plaća u javnim službama i ako nekako postavimo očekivanja građana od tih javnih službi. Parcijalna rješenja nisu rješenja, sutra će se javiti netko drugi s istim problemom, poručio je Gotovac.
Stipić kaže da Vladina ponuda ima tri ključna elementa – nećemo vam dati kroz koeficijente već kroz dodatak, nećemo vam dati odmah već odgođeno i nećemo dati 6 % koliko tražite već ćemo vam dati 1%.
– Na toj se osnovi ne može postići kompromis. Niti jedan štrajk nije završio jer će štrajkači za 8 mjeseci dobiti ono što su tražili štrajkom. Ako vi tražite 6, a nude vam 1, gdje je tu kompromis, valjda bi se trebalo naći na nekoj sredini. Svjesni smo mi toga da je sve otišlo predaleko ali smo i odlučni da nećemo odustati sve dok od strane Vlade ne dobijemo ponudu koja će biti prihvatljiva najvećem dijelu našeg članstva i zaposlenih u školama, poručio je.
Šoić: Ja sam jedina reforma koju učenici imaju u razredu
Tamara Šoić smatra da prelaskom u frontalni štrajk nisu izgubili potporu roditelja što, kako kaže, dokazuje i nedavno osnovana grupa podrške na Facebooku. Tvrdi da učenicima nije napravljena šteta i da će izgubljene dane nadoknaditi. Kaže da je u derutnim razredima i školama teško provesti reformu, da tableti tu neće pomoći kad ih napokon dobiju.
– Ja sam jedina reforma koju učenici imaju u razredu, ustvrdila je. Suprotstavio joj se župan Pauk koji kaže da se u posljednje vrijeme situacija popravlja, da se dosta ulaže u obnovu škola i da njezin razred nije školstvo Republike Hrvatske.
– Na taj se način anulira sve pozitivno što se napravilo u školstvu, poručio je. Šoić ga je prekinula pitanjem je li netko od njih radio u razredu.
– Ja ovdje govorim u ime 68 tisuća ljudi koji već 6 tjedana štrajkaju. Dajte malo uvažavajte nekoga tko dolazi s terena, rekla je.
Župan Goran Pauk je komentirao i izjavu sindikalista Krešimira Severa kako bi trebalo oporezovati nove tehnologije. Kaže kako se nada da je ta izjava izvučena iz konteksta jer su istraživanje i razvoj nešto u što Europa i svijet ulažu a ne oporezuju ih.
– Ako ćemo oporezivati nove tehnologije, ne znam gdje ćemo doći, njih treba privlačiti a ne oporezovati, kaže.
Stipić kaže da njihovi zahtjevi iznose 350-400 milijuna kuna. Ako vam šteta za tjedan dana u štrajku iznosi 200 milijuna kuna, onda tu nije u pitanju novac već možda neki sukob između premijera i ministrice, ustvrdio je. Suprotstavio mu se Mamić iznoseći druge brojke, pa su se njih dvojica oko toga porječkali, a raspravu je prekinuo voditelj čitajući komentare gledatelja sa Facebooka.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
