Što bivši predsjednici i premijeri misle o sukobu dvojca iz istog gnijezda – Plenkovića i Milanovića?

sukob
Foto: fah Fotomontaža: narod.hr

Bivši predsjednici i premijeri Republike Hrvatske komentirali su za Večernji list verbalni sukob predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića.

Stjepan Mesić u tu se ocjenu nije htio upuštati. Ivo Josipović je tek kratko uzvratio da ta vrsta komunikacije nije njegov svijet te ni na koji način, pa ni komentarima, ne želi u njoj sudjelovati.

“Ponavljam kako u odnose na unutarnjopolitičkoj sceni ne namjeravam ulaziti. No uvijek sam otvorena za potporu konstruktivnim programima i projektima, za potporu svima koji se brinu za naše zdravlje i sigurnost u ovim neizvjesnim vremenima. A pogotovo podupirem sve koji se bore protiv bilo kakvog nasilnog ponašanja i govora mržnje. Mogu još dodati da o svakom otvorenom pitanju treba razgovarati, a odnose između predsjednika države i predsjednika Vlade mogu riješiti samo njih dvojica”, kazala je Kolinda Grabar-Kitarović.

Josip Manolić, Jadranka Kosor, Zlatko Mateša i Franjo Gregurić odgovori su na tri pitanja Večernjeg lista.

1. Ima li društvo koristi od verbalnog rata predsjednika države i premijera?

Manolić: Ako je alternativa šutnja ili govor, svakako ima smisla govoriti.

Kosor: Prije svega, ne bih to nazvala ni ratom ni prepucavanjem, nego javnim, oštrim i do sada rijetko viđenim načinom otvaranja nekih tema koje su iznimno važne za Hrvatsku, ali i onih tema koje su dosad bile nedodirljive. Tu prije svega mislim na predsjednika države koji bez ustezanja otvara neke rasprave oko institucija koje su prema odredbama Ustava potpuno samostalne i neovisne. Nalazimo se u zaista izazovnim i teškim vremenima zbog koronakrize i predsjedniku Vlade, koji je najodgovorniji za situaciju u državi, trebat će saveznici. Kako sam ja razumjela Milanovića, on je od samog početka svog mandata davao potporu Vladi u ključnim projektima i mislim da je premijer trebao i treba prihvatiti prijedlog za sazivanje Vijeća za nacionalnu sigurnost. To je i mjesto i tijelo na kojem treba raspraviti i pitanje radikalizacije društva, ali i radikalizacije pandemije.

Mateša: Nema

Gregurić: Nema nikakve koristi. Štoviše, ima više štete jer se od njih očekuje da surađuju, kohabitiraju. Na to su prisiljeni prema svojim državnim funkcijama bez obzira na osobne odnose.

2. Tko od njih dvojice ima jače argumente?

Manolić: Argumenti su na strani onog koji napada. A pozicija je slabija onog koji se brani, u ovom slučaju – Plenkovića.

Kosor: Uvijek se treba vraćati na Ustav i ustavne odredbe o funkcioniranju institucija predsjednika Republike i Vlade. Vlada nije otok, Vlada ne može i ne smije biti nedodirljiva, kao ni predsjednik Republike. Iako je Milanović puno puta isticao da je uloga predsjednika Republike minorna u odnosu na ulogu Vlade, ipak treba podsjetiti da predsjednik Republike predstavlja državu i da predsjednik države i Vlada sukreiraju vanjsku politiku, ali i zajednički donose odluke o obrambenoj politici i sigurnosnim službama. Predsjednik Milanović nema komplekse od gubitka izbora 2016., kako to ističe premijer Plenković, jer je 2020. premoćno pobijedio na predsjedničkim izborima. S druge strane, teško je biti predsjednik Vlade u ovako zahtjevnim vremenima pa premijer ne treba nepotrebno trošiti vrijeme na propitivanje svake kritičke misli u političkom i javnom prostoru, od predsjednika države do članova opozicije.

Mateša: Argumente?!

Gregurić: Tu nema jačih argumenta. Svatko od njih ima svoja prava i obveze. I to je njihova dužnost. Njihov je sukob postao osoban pa tu onda argumenata više i nema, niti oni išta znače.

3. Što biste im vi savjetovali?

Manolić: Kao dva najodgovornija političara i čovjeka u državi, nisu odabrali pravi put za sadašnjost i budućnost. Pozicije su njih dvojice ujednačene, jedan drugoga ne mogu smijeniti ni ušutkati.

Kosor: Ja inače ne volim savjetovati jer moje iskustvo pokazuje da političari ne ljube savjete i savjetnike. Samo mogu reći što bih ja napravila da sam sada predsjednica Vlade. Prihvatila bih poziv za sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost, iznijela novi plan za borbu protiv pandemije, trudila se da s predsjednikom Republike donesem barem dva suvisla zaključka vezana za probleme koji muče društvo i čak predložila, nakon svih ovih presica bez kraja i konca, da s predsjednikom Republike održim zajednički konferenciju. Ne kao pomirbeni čin, nego kao poruku lidera u koje građani mogu imati povjerenje. A povjerenje u državu i institucije sada je važno kao što je bilo i u svim kriznim vremenima od rata naovamo.

Mateša: Da vrijeme, energiju i znanje koje nedvojbeno posjeduju usmjere k rješavanju životnih problema ljudi.

Gregurić: Verbalno nadmudrivanje i osobne objede ne koriste nikome, već prave štetu i jednome i drugome. Problemi koje ima naše društvo, počevši od pandemije, pada gospodarske aktivnosti, deficita pa do posljedica potresa u Zagrebu dovoljan su razlog da njih dvojica ujedine snage u njihovu rješavanju. Nakon 30 godina samostalne Hrvatske izgleda da smo opet na početku stvaranja povjerenja u državne institucije i njihove vođe. Gospodo, dignite telefon, nazovite jedan drugoga, sjednite i u miru razjasnite svoje odnose, za svoje i dobro ove zemlje.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Večernji list