Oko 400 tisuća građana užasava se 18. listopada. Tada istječe moratorij na ovrhe. Dugovi se moraju otplaćivati, slažu se svi, ali nužno je mijenjati Ovršni zakon. Prema sadašnjem, izlazak iz dužničkog ropstva je nemoguć.
“Očekujemo stampedo novih ovršnih rješenja i veliki broj blokiranih građana koji će biti u dodatnoj neimaštini u dodatnim problemima i koji će biti u nemogućnosti da servisiraju svoje obveze“, kazao je Sarajko Baksa iz Udruge Blokirani, prenosi Nova TV.
Iz Udruge banaka ostavljaju mogućnost da se građanima izađe u susret i nakon listopada, ali ne svima.
“Mislimo da onima koji su ostali bez posla i kojima su primanja bitno umanjena treba omogućiti i olakšati vraćanje njihovih obaveza međutim najveći broj ljudi u Hrvatskoj u ovom trenutku i mi smo sretni zbog toga može vraćati svoje obaveze“, rekao je Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka.
Ministar Zdravko Marić poziva da se osmisli prihvatljiv model za vraćanje tih odgođenih obveza. Država je, kaže, slično učinila s porezima.
“Imaju mogućnost prolongata u smislu beskamatnih otplata do 24 mjeseca. Apeliram i pozivam sve i od financijske industrije i nekih drugih vjerovnika da sličan model ili već isti znači primjene na način da ne dođe do nekakvog pretjeranog pritiska na same dužnike“, apelira Marić.
Parlamentarne stranke su gotovo pa jednoglasne. Moratorij treba produljiti i to sve dok se ne promjeni ovršni zakon jer prema važećem je, kažu, gotovo nemoguće izići iz začaranog kruga dugova, blokada i ovrha.
50.000 umirovljenika živi u siromaštvu
Umirovljenici također traže moratorij na ovrhe. Udružili su se matica umirovljenika i sindikat umirovljenika i traže moratorij sve do donošenja novog Ovršnog zakona.
Predsjednica Matice umirovljenika Višnja Fortuna istaknula je za Novu TV da 50.000 umirovljenika živi u siromaštvu i bez takvog produljenja ne zna kako bi nastavili svoj život. Dodaje kako je “prosječna mirovina u Hrvatskoj 2525 kuna, a linija siromaštva je 2710 kuna”.
Predsjednica matice smatra da bi novi ovršni zakon trebalo uvesti mjere plaćanja kojima bi se prvo podmirivala glavnica, a zatim kamate te da se u obzir uzimaju i prihodi umirovljenika.
Fortuna je kazala kako su hrvatski umirovljenici odgovorni te se pridržavaju mjera, a dodaje kako je posebno teško onima koji su u smješteni u ustanovama, pogotovo onima koje nemaju dvorišta, no ističe da su domovi dobro pripremljeni.
