Medijski natpisi o liječnicima su već godinama vrlo često uvredljivi i senzacionalistički i samo se traga za njihovim “pogreškama”. Pritom tek rijetki iznose podatak da se liječnik specijalist u prosjeku za obavljanje svog posla školuje 10 godina, te da najčešće tek sa 30 godina počinje samostalno raditi i vraćati zdravstvenom sustavu i građanima ono što je on ili ona uložio u sebe i što je u njega ili nju uložila hrvatska država novcem svih poreznih obveznika.
Treba napomenuti da su u posljednje tri i pol godine čak 525 liječnika napustila hrvatski zdravstveni sustav i otišla raditi u inozemstvo.. To je kao da je Hrvatska ostala bez KBC-a Osijek (u kojem radi 515 liječnika) ili KBC-a Rijeka (u kojem je zaposleno 534 liječnika). Sveukupno su u ovom razdoblju 1.232 liječnika ishodila EU potvrdu, potrebnu za odlazak na rad na tržište Europske unije. Prema podacima Hrvatske liječničke komore (HLK), gotovo polovina liječnika koji su otišli u inozemstvo (249) u dobi su između 25 – 35 godina tj. rođeni su iza 1980. godine, što ovu statistiku čini još više poražavajućom i alarmantnijom.
Ovo su prvi detaljno objavljeni podaci o liječnicima koji su otišli iz Hrvatske, a nastali su uparivanjem podataka HLK-a o broju izdanih potvrda za odlazak u EU s podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) o doktorima medicine koji trenutno nisu u radnom odnosu na teritoriju RH te odgovarajućim podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) i Agencije za podršku informacijskim sustavima i tehnologijama (APIS).
Od 525 liječnika koji su napustili Hrvatsku, većina je žena – 53 posto, naprama 47 posto muškaraca. Prosječna životna dob liječnika koji su otišli na rad u inozemstvo je 39 godina. Naši liječnici najviše odlaze u Veliku Britaniju, Njemačku, Irsku, Austriju i Švedsku.
Analiza podataka pokazala je, među ostalim, da je od srpnja 2013. godine do danas Hrvatsku napustilo više liječnika specijalista (305), no ne manjka ni onih bez specijalizacije (221) – tj. liječnika opće medicine. Među otišlim specijalistima, najveći je pak broj anesteziologa (53), nakon čega slijede internisti (34), psihijatri (33), radiolozi (26), ginekolozi (22) i općih kirurzi (18). Od liječnika koji su napustili hrvatski zdravstveni sustav, njih 43 su doktori znanosti, a 16 magistri znanosti.
“Kadrovska devastacija zdravstvenog sustava ozbiljna je prijetnja sigurnosti i prosperitetu hrvatske države. U pitanje se dovodi zdravlje hrvatskog naroda. Ovaj problem nije sektorsko pitanje kojim bi se trebalo baviti isključivo Ministarstvo zdravstva, to je problem od nacionalnog interesa koje Vlada RH treba shvatiti prioritetom u rješavanju državnih pitanja. U protivnom Vlada premijera Plenkovića snosit će odgovornost za ozbiljno i nepovratno urušavanje kvalitete pružanja zdravstvene skrbi hrvatskim građanima. Ako se ubrzo ne poduzmu odlučne i konkretne mjere za očuvanje kadrovskog potencijala hrvatskog zdravstva, kroz par godina zdravlje će postati privilegija rijetkih a ne pravo svih građana Republike Hrvatske“, zaključio je predsjednik HLK-a, dr.sc. Trpimir Goluža.
Komora je pokrenula pripremu dokumenta „Nacionalni program očuvanja kadrovskog potencijala hrvatskog zdravstva“ u kojem će prikazati aktualno stanje, analizirati njegove uzroke i posljedice te predložiti ključne mjere i smjernice za postizanje kadrovske održivosti javnog zdravstvenog sustava, kao preduvjeta pune funkcionalnosti hrvatskog zdravstvenog sustava u cjelini.
